"Tribunal za Putina" je sve bliži i stvarniji?

 

Tokom dvije i po godine rata Ruske Federacije protiv Ukrajine, stav međunarodne zajednice u vezi sa specijalnim tribunalom za političko i vojno rukovodstvo Rusije promijenio se - ne u korist Rusije. Ovo mišljenje postoji i u Kijevu i na Zapadu.

 

"Želim samo podsjetiti sve da je razgovor o stvaranju posebnog tribunala za zločin agresije počeo nedvosmislenim "ne" i odbijanjem svih partnera", rekao je ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba na ministarskoj konferenciji u Hagu o obnovi pravde za Ukrajinu, koja je održana 2. aprila.  

“I sada, dvije godine kasnije, fokusiramo se samo na jedno pitanje, iako, bez sumnje, veoma važno. Ali toliko toga je pregledano!"

To potvrđuje i deklaracija potpisana na konferenciji u ime 44 zemlje: govori o posvećenosti stvaranju posebnog tribunala.  

"Pozdravljamo značajan napredak postignut u tom pogledu i pozivamo zainteresirane države i međunarodne organizacije da pojačaju napore da osiguraju pouzdan pravni okvir i široku međunarodnu podršku za završetak ovog procesa", navodi se u tekstu Deklaracije." Mi, međunarodna zajednica, imamo dužnost pridržavati se Povelje UN-a i osigurati da zločin agresije na Ukrajinu ne ostane nekažnjen".

 

Hoće li se specijalni tribunal formirati već ove godine?

 

Specijalni tribunal bit će formiran do kraja 2024. godine - barem se tome nada evropski komesar za pravosuđe Didier Reynders, sa kojim je dopisnik DW-a razgovarao na marginama Konferencije. "Razgovaramo o ovom tribunalu sa raznim međunarodnim akterima. I sada se razmatraju dvije glavne opcije: međunarodni sud zasnovan na multilateralnom sporazumu ili pojednostavljena odluka - zasnovana na bilateralnom sporazumu između Ukrajine i Vijeća Evrope", rekao je evropski komesar.

Osim toga, u EU je stvoren novi sistem sudskog transfera. Da, ako je krivično suđenje u toku u Ukrajini, posebno u vezi sa zločinom agresije, može se prebaciti na takav specijalni sud. Reynders smatra da je uspostavljanje tribunala u završnoj fazi.  

"Sljedeći korak je pitanje političke volje. Sada je tek početak godine, a to bi trebalo biti završeno do kraja godine", zaključio je Reynders.

 

Holandija je spremna biti domaćin specijalnog tribunala

 

Holandija je ponudila da u u ovoj zemlji bude sjedište specijalnog tribunala, što su i učesnici konferencije pozdravili. To bi bilo logično, jer se Hag i njegovi sudovi nazivaju prijestolnicom svjetske pravde, a što je najvažnije, tamo radi Međunarodni centar za istraživanje zločina agresije protiv Ukrajine, pored Eurojusta i Međunarodnog krivičnog suda koji istražuje druge zločine počinjene kao rezultat ruske agresije.

U ovom centru će od jula 2023. godine međunarodni tim tužitelja analizirati dokaze koje su razne zemlje dostavile bazi podataka kreiranoj posebno za tu svrhu u Eurojustu. Istražitelji pripremaju slučaj koji će kasnije biti proslijeđen specijalnom sudu.

 

I tu se pojavljuje glavni proceduralni izazov za specijalni tribunal - jedino važno pitanje koje je pomenuo Dmitro Kuleba. To je imunitet ruske političke elite. Kako je izjavio čelnik Eurojusta Ladislav Khamran, da bi se optužena lica privela sudskoj odgovornosti, potrebno je ojačati međunarodnu saradnju i promovirati zakonodavne reforme. Slučaj ruske agresije na Ukrajinu zaslužuje promjene u međunarodnom pravu, uvjeren je i Kuleba, jer je to jedna od prekretnica u istoriji.

 

Kako skinuti imunitet sa "trojke"?

 

Prema međunarodnom pravu, šefovi država, vlada i ministri vanjskih poslova imaju imunitet pred stranim jutisdikcijam. Imunitet važi samo dok su na takvim funkcijama.

Ministar vanjskih poslova Ukrajine rekao je za DW o mogućim rješenjima ovog problema. Naprimjer, pitanje ukidanja imuniteta može biti prepušteno samom tribunalu.  

"Postoji međunarodna pravna praksa prema kojoj tribunal sam odlučuje koju nadležnost ima", rekao je Kuleba.  

Drugo moguće rješenje, prema njegovim riječima, jeste uklanjanje rezervi po pitanju imuniteta u Međunarodnoj koaliciji (Core group) u vezi sa stvaranjem Specijalnog suda za zločin agresije na Ukrajinu. Ministar je pojasnio da u toj grupi postoji niz zemalja koje kažu: ne vjerujemo da se ovoj „trojci“ može oduzeti imunitet“. U isto vrijeme, drugi dio Core grupe se protivi takvoj viziji, a one zemlje koje stave rezervu mogu je jednostavno povući.

"Treće, postoji rješenje kroz izradu teksta. Statut Tribunala može biti formuliran tako da se pitanje imuniteta riješi stvaranjem presedana koji ima posebne osnove i koji se neće primjenjivati na druge slične slučajeve", objasnio je Kuleba.

Prema njegovim riječima, ako političari zaista žele služiti pravdu, advokati i bankari uvijek nađu način - "inače ne bi bilo ni Nirnberškog procesa ni Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju".

 

Konfiskacija ruske imovine: zemlje su spremne za razgovor

 

Diskusija o korištenju imovine Ruske Federacije zamrznute na Zapadu, također, je pokrenuta sa mrtve tačke: u Deklaraciji, 44 zemlje, učesnice konferencije o obnovi pravde za Ukrajinu podržale su razmatranje potencijalne konfiskacije zamrznute ruske imovine.  

"Pozdravljamo diskusiju u međunarodnoj zajednici o mogućoj upotrebi zamrtznute ruske imovine i prihoda od iste u interesu Ukrajine u skladu sa međunarodnim pravom i našim pravnim sistemima", navodi se u dokumentu.

Generalno, u svijetu je zamrznuto oko 300 milijardi eura državnih sredstava Centralne banke Ruske Federacije, a većina ih je na teritoriji Evropske unije. Ranije se obično govorilo samo o korištenju prihoda od ove imovine, ali ne i samih sredstava. Konkretno, Evropska unija očekuje odluku o transferu viška profita na Kijev – što iznosi oko tri milijarde eura godišnje.

Na ovaj ili onaj način, međunarodna zajednica se obavezala da će osigurati nadoknadu štete nastale kao rezultat nezakonitih radnji Ruske Federacije u Ukrajini. Prvi korak ka tome bilo je stvaranje registra štete, gdje se mogu prijaviti oni koji su pogođeni ratom. Sljedeća faza je uspostavljanje međunarodnog tijela ili mehanizma za reparacije. Ponuđeno je da i ovo tijelo ugosti Holandija.

 

Pozitivna dinamika daje nadu Kijevu

 

"Danas su tema i ton ovog razgovora veoma drugačiji od onoga što je bio prije godinu dana", rekao je Markijan Ključkovski, izvršni direktor Međunarodnog registra šteta za Ukrajinu, u razgovoru za DW.

“Dinamika je veoma pozitivna, to nam daje razloga da računamo na to da će se postići konsenzus“.

 

On je naglasio da se traže praktične opcije prihvatljive zemljama učesnicama.

 

"Razumijemo da je veoma teško napredovati po ovim pitanjima", kaže ovaj zvaničnik. "Niko to ranije nije radio. Nije bilo potrebe za tim, a međunarodno pravo konceptualno nije sasvim spremno za to".  

Kao primjer, Ključkovski je naveo jedinstveni projekat za stvaranje međunarodnog registra šteta: pokrenut je prije devet mjeseci - to je "brzina munje". Mada, naravno, ni ova brzina nikada neće biti dovoljna za Ukrajinu“, naveo je Ključkovski.