Tri komponente Putinovih pretnji Nakon niza neuspjeha, Putin je prešao na "opreznu" eskalaciju
Posljednji mjeseci nisu bili dobri za ruskog predsjednika Vladimira Putina. Obećao je uspješnu ofanzivu na cijeli Donbas, ali su do jula ruske trupe zaglavile u oblasti Donjecka. Ukrajinska kontraofanziva na sjeveroistoku počela je prije dvije sedmice. Njen rezultat je obnova kontrole nad većom teritorijom od one koja je izgubljena zbog ofanzive Putinove vojske na Donbas. Prošle sedmice u Samarkandu Putin je javno drhtao pred svojim kolegom, kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, a indijski premijer Narendra Modi mu je zamjerio zbog njegove politike prema Ukrajini. A u Rusiji, lokalni liberalni političari, ekstremni nacionalisti pa čak i legendarna pjevačica Alla Pugačeva kritiziraju Putina zbog rata s Ukrajinom.
Putin je ove sedmice dao "odgovor" u tri dijela na ove događaje.
Najvažnija je bila najava "djelomične mobilizacije" 300.000 rezervista za popunu trupa koje su ukrajinske snage desetkovale od februara. Ali je, također, odobrio fiktivne referendume o pristupanju Rusiji onih regija Ukrajine koje su djelom pod kontrolom ruskih snaga.
Zatim je ponovo odigrao jedinu kartu koju je koristio od prije februarske invazije za snažniji učinak. Ponovio je da će Rusija koristiti nuklearno oružje da brani svoju teritoriju i nagovijestio da će, ako lažni referendumi dovedu do ruske "aneksije" ovih regija, i oni biti zaštićeni nuklearnim kišobranom Moskve.
Ovaj paket mjera je eskalacija, ali oprezna.
Riječ "mobilizacija" svakako zvuči impresivno, ali uključuje sadašnje i bivše vojnike. Ne pozivaju se civili koji nisu zainteresirani za služenje vojnog roka i učešće u Putinovom krvavom ratu protiv Ukrajine. Shodno tome, Putin nastavlja izbjegavati politički rizik od zvaničnog objavljivanja rata i regrutiranja u ruskim gradovima širom zemlje.
Ograničenje rizika se proteže i na najnoviju Putinovu nuklearnu prijetnju. On naglašava da odobrava lažne referendume, insistira da će Rusija koristiti nuklearno oružje za odbranu svoje teritorije i da "ovo nije blef". Ali on samo implicira, a ne izriče direktno, da će nuklearno oružje biti upotrijebljeno ako Ukrajina nastavi napadati ruske trupe na ukrajinskoj zemlji koju Rusija "anektira". Kada se procjenjuje ova prijetnja, prikladno je napomenuti da je Ukrajina uspješno napala Krim, koji je prije osam godina "anektirala" Rusija. Ali atomska gljiva nije se pojavila na horizontu.
Nažalost, administracija američkog predsjednika Joe Bidena je ponekad podlegla nuklearnim prijetnjama Moskve i odbijala je Ukrajini polsati sve vrste oružja koje su joj bile potrebne. Ali ne uviek. Bajden je 18. septembra javno poslao Putinu jasan signal protiv upotrebe oružja za masovno uništenje u Ukrajini. Ovo je siguran način rješavanja Putinove nedavne nuklearne ucjene.