Telegram kanale mijenja državna agencija: kako je Kremlj "podigao" propagandni pritisak na Armeniju na novi nivo

FSB, pozivajući se na svoje informacije, tvrdi da je francusko Ministarstvo vanjskih poslova istovremeno "iznenađeno" i "oduševljeno" što je "Jerevan odlučio da više ne kupuje žito od Rusije".

Umjesto toga, prema izvještaju, postoji odluka o uvozu ukrajinskog žita, koje je "skupo", za što će Jerevan tražiti pomoć od Brisela.

"Iz Evropske unije se nudi dogovor "tri u jedan": žito za Armeniju, podrška Kijevu i jačanje nepovjerenja između Moskve i Jerevana. Ovako izgleda poljubac Jerevana (metafora Judinog ili izdajničkog poljupca, - op. ur.)", zaključuje se u izvještaju Službe.

Dmitrij Peskov, sekretar za štampu ruskog predsjednika, odmah je komentarao ovu temu, tvrdeći da izvještaji FSB-a „nikada nisu bez osnova“.

Pašinjan je nazvao informacije besmislicama

Armenski premijer Nikol Pašinjan je dva puta istog dana opovrgnuo objavljene informacije. Tokom brifinga sa novinarima u Narodnoj skupštini, nazvao je vijest „potpunom besmislicom“. Zatim je, tokom sesije pitanja i odgovora u Parlamentu, napomenuo da Armenija nikada neće odustati od kupovine pšenice od Rusije.

„Ali Armenija nikada neće odustati ni od razmatranja drugih opcija na tržištu, drugih pdobavljača energije i drugih ponuda. Garantujem da je nesumnjivo da ako nam neko kaže: 'Imamo pšenicu, želite li je kupiti?', nećemo zatvoriti uši i pobjeći. To se neće dogoditi“, rekao je premijer Pašinjan.

Vrijedno je napomenuti da su čak i nakon odbacivanja navoda FSB od strane zvaničnog Jerevana, ruske državne institucije nastavile distribuirati izvještaj Službe. Samo nekoliko sati nakon Pašinjanovih izjava, resursi ruskog Ministarstva vanjskih poslova na društvenim mrežama ponovo su objavili izvještaj FSB-a i sa engleskim prevodom.

Od Telegram kanala do državnih agencija: novi horizonti u hibridnom napadu Ranije su ruske propagandne i dezinformacijske kampanje usmjerene na armensku publiku provodile uglavnom putem raznih Telegram kanala i drugih resursa društvenih medija i proruskih "stručnjaka". U ovom slučaju, umjesto "debate na društvenim mrežama", format odabran za objavljivanje poruke bila je zvanična državna agencija.

U stvari, imamo posla s novim nivoom hibridnih taktika, i evo zašto je to značajno.

Propagandni materijal koji se ranije mogao pojaviti na Telegram kanalu ne bi uživao isti nivo kredibiliteta i težine kao poruka ruskog FSB-a. Drugim riječima, ono što je ranije bila samo priča sada se transformira u zvaničnu informaciju iz autoritativnog izvora.

U stvari, stavlja se u igru efekat institucionalnog autoriteta koji može učiniti svaku lažnu naraciju uvjerljivijom i kredibilnijom.

Dezinformacije kao alat za pojačavanje „mekog pritiska“

Podizanjem dezinformacija na nivo obavještajnog izvještaja, Rusija pojačava pritisak na Armeniju sa ciljem povećavanja ruskog uticaja na suverenitet, izbor partnera i javno mnjenje.