Tajvan se ne može sam suprotstaviti kineskim naporima za pristup naprednim poluprovodnicima

 

Tenzije između Kine, Tajvana i SAD nisu ograničene na zračne vojne manevre i vježbe na otvorenom moru. Sjenka konflikta se, također, nadvila i nad tehnološku arenu.

 

Jedan od centralnih pokretača produbljivanja geopolitičkih raskola između Kine s jedne strane i Tajvana i SAD s druge strane je dominacija nad globalnim lancima nabavke poluprovodnika. To je zato što poluprovodnii – ili mikročipovi – napajaju sve, od pametnih telefona i softvera za kućnu kancelariju do kritične infrastrukture i naprednog vojnog hardvera.

Kako međunarodna potražnja za sofisticiranim poluprovodnicima raste, ne samo zbog snažnog rasta vještačke inteligencije, tako raste i njihova strateška vrijednost za globalnu ekonomiju i napredak pojedinih nacija. Kina danas troši isto toliko na uvoz poluprovodnika koliko i na uvoz nafte.

Ovo sve veće oslanjanje na poluprovodnike širom svijeta dodaje još jedan sloj složenosti tinjajućim tenzijama između Kine i Tajvana. Danas je Tajvan najveći i najnapredniji proizvođač poluprovodnika na svijetu, a Kina najveći potrošač poluprovodnika na planeti.

Kao istraživači u geopolitici i naprednim tehnologijama, konkurenciju u kontroli lanaca snabdijevanja poluprovodnicima vidimo kao jednu od ključnih borbi 21. vijeka. Iskustvo Tajvana moglo bi poslužiti kao primjer SAD-u, koji je 6. septembra 2024. najavio novi val kontrole izvoza poluprovodnika.

Tajvan se nije slučajno pojavio kao svjetska poluprovodnička elektrana. Ostrvo sa samoupravom decenijama proizvodi visokokvalitetne poluprovodnike u velikoj mjeri zahvaljujući svojoj fleksibilnoj proizvodnoj mreži i svjetskoj klasi inženjerskih talenata.

Ipak, Tajvan se suočava sa delikatnim balansiranjem u održavanju svoje tržišne superiornosti u poluprovodnicima, posebno kada je u pitanju izvoz naprednih tehnologija u Kinu.

 

Kao prvo, tajvanski kreatori politike razumljivo su odlučni da izbjegnu političke komplikacije sa zemljom koja na ostrvo gleda kao na svoju teritoriju i da se drže intelektualnog vlasništva ostrva. Štaviše, Tajvan želi spriječiti da poluprovodnici pokreću kineske projektile trenutno usmjerene na glavni grad Tajpej.

 

Put do reguliranja poluprovodnika

 

Sve do ranih 1990-ih, transfer tehnologija u Kinu bio je zabranjen tajvanskim zakonom. Ali propisi su se slabo provodili. Kao rezultat toga, tajvanske kompanije često su zaobilazila postojeće sankcije preusmjeravajući investicije kroz tadašnji britanski Hong Kong. Realnost je bila da je industrija poluprovodnika bila unosan izvor prihoda za ostrvo.

Tajvanski pristup regulaciji protoka tehnologija počeo se mijenjati 1993. godine kada je predsjednik Lee Teng-hui implementirao politiku "ne žurite, budite strpljivi". Stroga zabrana je ublažena i zamijenjena sistemom u kojem su dodani dodatni slojevi nadzora visoko naprednim tehnologijama, poslovima u vrijednosti od više od 50 miliona američkih dolara i specijaliziranim projektima kritične infrastrukture.

Izrađivan decenijama, ovaj sistem „skrininga izlaznih investicija“ sadrži višestruke provjere namijenjene zaštiti tajvanskih osnovnih tehnologija poluprovodnika. Tajvanske vlasti aktivno su uključene u praćenje i nadgledanje investicijskih odluka koje uključuju Kinu koje donose ostrvske kompanijeza proizvodnju poluprovodnika.

Zvaničnici, također, žele osigurati da lokalni proizvođači čipova budu usklađeni sa strateškim interesima Tajvana, dok minimiziraju političke veze sa susjednim zemljama.

Tokom procesa skrininga, tajvanske kompanije su dužne dostaviti detaljne investicione planove recenzentima koje imenuje vlada na odobrenje. Naprimjer, kada tajvanska kompanija za proizvodnju poluprovodnika, kao što je najveći svjetski proizvođač čipova TSMC, razmišlja o osnivanju novog pogona u Kini, prvo mora poduzeti rigorozan proces odobrenja.

 

Promjena proračuna

 

Iako se oprezna promjena politike danas čini predvidljivom s obzirom na rastuće geopolitičke tenzije, u to vrijeme se smatralo da nije u skladu sa smjerom otvorenijih globalnih trgovinskih odnosa s Kinom.

 

Restriktivna razmatranja ljudskih prava koja su ograničavala trgovinu Zapada s Kinom ublažena su 1990-ih nakon intenzivnog lobiranja američkih korporacija. Američki predsjednik Bill Clinton je 2000. godine omogućio Kini trajne normalne trgovinske odnose, otvarajući joj put za pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji godinu dana kasnije.

Trgovina sa Kinom, uključujući i napredne tehnologije, eksplodirala je nakon toga.

Ali strateške kalkulacije Washingtona o trgovini s Kinom dramatično su se promijenile tokom protekle decenije.

Godine 2018. SAD su izdvojile Kinu kao strateškog konkurenta, označivši nekoliko kineskih hakera i samu vladu kao prijetnje nacionalnoj sigurnosti. Do augusta 2023. godine, predsjednik Joe Biden je uputio Ministarstvo finansija da izradi nacrt propisa za razvoj programa sigurnosti odlaznih investicija za zaštitu poluprovodničkih, kvantnih i AI tehnologija.

Nekoliko mjeseci kasnije, SAD su izdale stroga ograničenja na trgovinu naprednim poluprovodnicima i opremom za proizvodnju poluprovodnika s Kinom. Početkom 2024. godine, Evropska unija je objavila bijelu knjigu u kojoj predlaže da se učini isto.

Naravno, Tajvan ima svoje specifične političke brige kada je Kina u pitanju. S obzirom na dugogodišnju ambiciju Pekinga da, kako su kineski čelnici rekli, "ponovno ujedini" Tajvan s kopnom, lokalni zvaničnici su posebno svjesni kako bi poslovanje s Kinom moglo imati nepredvidive i štetne političke posljedice.

Tajvanski Biro za nacionalnu sigurnost dugo je upozoravao da Peking koristi posao da prikriveno unaprijedi svoje političke ambicije, uključujući korištenje tajvanskog kapitala za izgradnju uticaja i zastupanje unutar Tajvana.

Krajem 2023. godine, Tajvanski nacionalni savjet za nauku i tehnologiju objavio je popis sa više od 20 ključnih tehnologija koje želi spriječiti da Peking da ih nabavi, uključujući znanje i sirovine za proizvodnju poluprovodnika manjih od 14 nanometara.

 

Novi izazovi za tajvanske propise

 

Tajvanske vlasti i kompanije izgradile su sistem provjere stanovništva kako bi se suprotstavile kineskom uticaju. Posljednjih godina uvedeni su dodatni principi za zaštitu dominacije Tajvana u poluprovodnicima, uključujući i zahtjev od tajvanskih investitora da zadrže kontrolni interes u svim kineskim podružnicama.

 

Bez obzira na to, tajvanski sistem skrininga odlaznih investicija suočava se s višestrukim testovima. Iako je dizajniran da obuzda transfer naprednih tajvanskih tehnologija u Kinu, takođe mora da nadgleda finansijske investicije iz Tajvana u rastući kineski sektor proizvodnje poluprovodnika.

2022. godine, naprimjer, tajvanska tehnološka grupa Foxconn najavila je ulaganje u Tsinghua Unigroup preko svoje kineske podružnice. Tsinghua Unigroup je podržan od strane Kineskog nacionalnog investicijskog fonda za industriju integriranih kola i pod kontrolom je privatne investicijske kompanije sa sjedištem u Pekingu.

Zbog propusta Foxconna da podnese potrebnu aplikaciju za prethodno odobrenje nadležnim tijelima za provjeru odlaznih investicija, tajvanska vlada je nametnula novčanu kaznu kompaniji, koja je na kraju povukla svoju investiciju.

Rastuća kineska industrija poluprovodnika, također, proširuje svoj lokalni lanac opskrbe, postavljajući pitanje treba li Tajvan proširiti ograničenja na druge dobavljače povezane s proizvođačima poluprovodnika.

Nakon što su SAD uvele kontrolu izvoza u Kinu krajem 2023. godine, kineska kompanija Huawei agresivno je proširila svoju mrežu proizvodnje poluprovodnika koristeći svoje filijale i tajvanske dobavljače.

Četiri tajvanske firme koje se bave proizvodnjom poluprovodnika, a koje su prethodno dobile odobrenje za ulaganja vani kasnije su optužene da su pomagale Huaweiju u izgradnji kineskog domaćeg lanca nabavke poluprovodnika.

 

Suočavanje s kineskim ambicijama

 

Sa sve ograničenijim pristupom tajvanskim poluprovodnicima, Kina je agresivno težila većoj tehnološkoj autonomiji. To je učinila tako što je smanjila svoje oslanjanje na uvoz napredne opreme i materijala iz SAD-a, Japana, Holandije i Tajvana.

Na Zapadu postoji opravdana zabrinutost da bi pooštravanje međunarodnih izvoznih ograničenja na pluprovodnike i relevantne dobavljače moglo nehotice ojačati odlučnost Kine da ubrza razvoj svoje domaće proizvodnje poluprovodnika.

Čini se da službeni podaci potvrđuju ovaj stav. Ukupan kineski uvoz poluprovodnika u 2023. godini bio je ispod nivoa iz 2017. godine. Izvoz tajvanskih poluprovodnika u Kinu opao je za 18 posto u 2023. godini.

 

U međuvremenu, kineski nacionalni biro za statistiku izvijestio je da je ukupna domaća proizvodnja poluprovodnika porasla za 40 posto u prvom tromjesečju 2024. Njegov udio u globalnom kapacitetu za proizvodnju logičkih poluprovodnika od 10-22 nanometra mogao bi porasti sa šest posto na 19 posto do 2032. godine.

Ali ovi podaci ne znače nužno da je Kina blizu tehnološke autonomije. Većina povećanja domaće proizvodnje poluprovodnika uključuje poluprovodnike za kućne aparate i električna vozila, umjesto najnaprednijih poluprovodnika potrebnih za ubrzanje AI računarske snage.

U međuvremenu, Kina i dalje zavisi od Tajvana u pogledu svojih poluprovodnika. Smanjenje ukupnog uvoza poluprovodnika moglo bi biti rezultat međunarodnih ograničenja izvoza najsavremenijih poluprovodnika potrebnih za vrhunske pametne telefone i druge računarske proizvode visokih performansi vođene umjetnom inteligencijom.

 

Koordinacija međunarodnih napora

 

Ograničavanje pristupa Kine globalnom lancu opskrbe superprovodnicima je izazov. Iako to čini Kinu oslonjenom na tajvanske pluprovodnike – i kao takva može poslužiti kao privremeni zaštitni štit od invazije – to bi moglo pogoršati nesigurnost Pekinga, tjerajući predsjednika Xi Jinpinga da ubrza napore da postane tehnološki nezavisan u proizvodnji naprednih poluprovodnika.

U isto vrijeme, potpune zabrane ovih poluprovodnika nisu spriječile Kinu da proizvodi niz poluprovodnika koristeći strani kapital i tehnologiju.

Da bi odgovorili na ovaj izazov, tajvanski mehanizmi skrininga ne samo da moraju ostati okretni i oprezni – oni moraju biti podržani koordiniranim međunarodnim pristupom. Tek tada će biti moguće usporiti napredak autoritarnih režima u trci AI.