Svijet ubrzano radi na poluprovodnicima, a tenzije između Kine i Tajvana dovode snabdijevanje u opasnost

"Kriza" između Kine i Tajvana pogodila bi "bukvalno svaku zemlju na Zemlji", rekao je američki državni sekretar Antony Blinken za Euronews.

On je govorio usred rastućih tenzija između dvije zemlje, a Kina je tada izvela trodnevne vojne vježbe oko ostrva Tajvan, koje Peking vidi kao otcijepljenu provinciju.

Svako izbijanje neprijateljstava na Tajvanu moglo bi imati mnoge ekonomske i sigurnosne implikacije širom svijeta. Međutim, jedan od najuticajnijih bi mogao biti proizvodnja poluprovodnika.

Poluprovodnici čine da se svijet okreće. Oni su bitne komponente digitalnih proizvoda, uređaja i infrastrukture, od pametnih telefona i automobila do zdravstvene i vojne opreme.

Kako svijet postaje sve digitalniji, sa više uređaja koji podržavaju Internet stvari, više umjetne inteligencije (AI) i više oblaka i kvantnog računarstva, potražnja za poluprovodnicima će samo rasti.  

A Tajvan je daleko najveći svjetski proizvođač poluprovodnika - što je primijetio Blinken u intervjuu za Euronews.

Kina je obećala da će ponovo ujediniti demokratsko ostrvo Tajvan sa kopnom, što je cilj koji zapadne zemlje tumače kao kodirani jezik za moguću vojnu intervenciju punog razmjera nekada u budućnosti.

 

Šta su poluprovodnici i zašto su toliko važni?

 

Poluprovodnici, inače poznati kao čipovi, su bitne komponente u bezbrojnim elektronskim proizvodima koji se svakodnevno koriste u našim životima.

Od pametnih telefona, radija, televizora, kompjutera, laptopa, video igrica, do automobila, aviona i drugih vidova transporta, do širokog spektra medicinskih uređaja, bez poluprovodnika svijet kakav poznajemo prestao bi funkcionirati.

Prema izvještaju konsultantske firme McKinsey & Company, predviđa se da će do 2030. industrija poluprovodnika postati industrija vrijedna trilion dolara.

U tom izvještaju se navodi da se predviđa da će oko 70 posto rasta potaknuti tri industrije: automobilska industrija, računarstvo i skladištenje podataka te bežična telefonija.

 

Iako su poluprovodnici od vitalnog značaja za naš savremeni svijet, teško ih napraviti. Njihova proizvodnja je vrlo precizan i skup proces, koji uključuje više složenih koraka.

To je, također, dugotrajan proces - tako da se proizvođači mogu boriti da brzo odgovore na promjene tržišta ili tehnološki napredak.

Zbog njihove važnosti u tolikom broju proizvoda, prekid u proizvodnji poluprovodnika ima ozbiljne posljedice za globalni lanac snabdijevanja. To se vidjelo tokom pandemije COVID-a, kada su narudžbe od kuće dovele do zatvaranja tvornica poluprovodnika 2020.

Porast potražnje za elektronikom za ljude koji rade od kuće zbog naredbi za zatvaranje značio je porast potražnje za poluprovodnicima - a kada su se fabrike počele ponovo otvarati, već je bilo zaostataka u narudžbama.

To je dovelo do nedostatka novih automobila koji su se proizvodili, jer su proizvođači poluprovodnika teško odgovarali na povećanu potražnju.

 

Uloga Tajvana u proizvodnji poluprovodnika

 

Tajvan je daleko najveći svjetski proizvođač poluprovodnika. U svijetu ih proizvodi više od 60 posto, a najnaprednijih više od 90 posto.

Njegov najveći proizvođač, Taiwan Semiconductor Manufacturing Company (TSMC), ima oko 54 posto udjela na globalnom tržištu, isporučujući čipove kompanijama kao što su Apple, Qualcomm i Nvidia.

Američki udio na tržištu iznosi oko 12 posto, dok evropske zemlje zajedno čine samo devet posto.

I SAD i EU imaju planove za povećanje proizvodnje poluprovodnika. Zvaničnici EU rekli su da žele povećati udio Europe na 20 posto do 2030. godine, dok je američka vlada prošle godine donijela zakon o CHIPS-u, ulažući milijarde u proizvodnju poluprovodnika.

Ali s obzirom na poteškoće i troškove u uspostavljanju ukupnog proizvodnog procesa, Tajvan za sada ostaje ključni izvor za svjetsku elektroniku.

 

Kako kineska agresija prema Tajvanu može uticati na snabdijevanje

 

S obzirom na skoro monopol koji Tajvan drži nad naprednom proizvodnjom čipova, svaki vojni sukob između Kine i Tajvana imao bi ogromne reperkusije na globalnom nivou.

Tajvansku dominaciju u proizvodnji poluprovodnika neki analitičari nazvali su „silicijumskim štitom“ – što znači da bi se Kina, zbog globalne važnosti u proizvodnji ključnih elemenata za elektroniku, mogla držati dalje od toga da Tajvan vrati u svoje okrilje.

Najnovije vojne vježbe Kine oko ostrva postavljaju pitanja o tome koliko je štit jak.

„Pedeset posto globalnog komercijalnog saobraćaja prolazi kroz Tajvanski moreuz svaki dan“, rekao je Blinken za Euronews, nakon sastanka NATO odbora za vanjske poslove u Briselu 5. aprila.

 

„Sedamdeset posto poluprovodnika koji su nam potrebni za naše pametne telefone, za naše mašine za pranje sudova, za naše automobile, proizvedeni su na Tajvanu“, nastavio je Blinken.

„Ako bi došlo do neke vrste krize kao rezultat nečega što je Kina uradila, to bi imalo strašne remetilačke efekte na globalnu ekonomiju, zbog čega zemlje širom svijeta traže da se svi ponašaju i ponašaju odgovorno.

Dodao je: „Ovo sam čuo u razgovorima sa mnogim našim saveznicima u NATO-u, kao i sa partnerima u Aziji. Postoji zabrinutost da bi, ukoliko bi došlo do krize kao rezultat akcija Kine nad Tajvanom, to imalo reperkusije za bukvalno sve u zemljama i na zemlji”.

Ako bi Kina blokirala Tajvan ili izvršila invaziju, to bi izazvalo trenutni prekid isporuke većine poluvodiča koji se koriste u proizvodima širom svijeta.