Švedska povećava izdatke za odbranu kako bi se izborila sa "ratnom situacijom"
Švedska je u utorak, 15. oktobra ove godine, predstavila zakon o odbrani koji će povećati vojnu potrošnju na 2,4 posto BDP-a naredne godine i povećati broj pripadnika oružanih snaga na oko 115.000 vojnika do 2030. godine, kao odgovor na prijetnju iz Rusije, rekao je ministar odbrane Švedske Pål Jonson , prenosi Politico.
"Rizik od napada se ne može isključiti. Rusija je glavna prijetnja Švedskoj i prijetnja cijelom savezu [NATO]. Sloboda djelovanja Rusije je trenutno ograničena, jer su njene kopnene snage zarobljene na bojnom polju u Ukrajini, ali mi uzimamo u obzir da je Rusija spremna da rizikuje i vojno i politički“, rekao je ministar odbrane Švedske u razgovoru za Politico.
Potrošnja Švedske za odbranu povećat će se naredne godine za 10 posto na 138 miliona kruna, 2,4 posto BDP-a, kao dio dugoročnog plana jačanja odbrane.
Ova skandinavska zemlja planira dodatnu vojnu potrošnju od 170 milijardi kruna ili 15 milijardi eura, kao i 35,7 milijardi kruna za civilnu odbranu do 2030. godine, iznad iznosa sadašnjeg budžeta. Ovo će dovesti švedski budžet za odbranu na 2,6 posto BDP-a do 2028. godine, što je znatno iznad cilja NATO-a od najmanje dva posto za svaku članicu Alijanse pojedinačno.
Veća potrošnja za vojsku i civilnu odbranu je povratak hladnoratovskoj težnji da Švedska bude spremna na sve. Švedska je, međutim, članica NATO-a od prošle godine, ali je bila tehnički neutralna u prošlom stoljeću, tokom Hladnog rata sa Sovjetskim Savezom.
“Tokom Hladnog rata imali smo jaku civilnu odbranu. Poslije 2015. godine smo obnovili civilnu odbranu i u ovom zakonu o odbrani predložili smo potrebna ekonomska sredstva da je učinimo vjerodostojnom”.
Cilj je pripremiti Šveđane da se bolje nose sa "ratnom situacijom", istaknuo je Jonson.
Kako bi spriječile da Švedska postane "privlačna meta" za Moskvu, vlasti ove zemlje jačaju ne samo svoju vojsku, već i energetski, transportni, zdravstveni i finansijski sistem, navodi švedski ministar odbrane.
"Civilna i vojna odbrana su dvije strane istog novčića", rekao je Jonson.
Sa vojne strane, novac ide za sve, od oklopnih vozila do novih obalnih raketnih mogućnosti, raketne artiljerije, tri izviđačka aviona S106 Globaleye, helikoptera Black Hawk HK16 i najnovijih borbenih aviona Gripen 39E, koje je dizajnirao Saab. Pet korveta klase Visby će biti nadograđeno, a mornarica će nabaviti tri površinska borca klase Luleå.
Do 2030. godine godišnji broj vojnih obveznika će se povećati za 10.000, a ukupna veličina vojske će se povećati za oko 27.000 muškaraca i žena na oko 115.000 pripadnika vojnih snaga. Četiri nove brigade bit će formirane u narednih šest godina, do 2030. godine.
„Decenijama su ulaganja u odbranu bila nedovoljna. Moramo napraviti podjelu tereta između Sjedinjenih Američkih Država i zemalja Evrope ravnopravnijom”, naglasio je Jonson.