Sukob u Ukrajini: Za koje je ratne zločine optužena Rusija?
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da su ruske trupe možda počinile više od 400 ratnih zločina u Hersonu prije nego što su napustile grad.
Prema ukrajinskim izvorima, od februara su ruske snage počinile najmanje 34.000 mogućih ratnih zločina.
Šta je ratni zločin?
„Čak i rat ima pravila“, kaže Međunarodni komitet Crvenog krsta.
Ona su navedena u ugovorima koji se zovu Ženevske konvencije zajedno sa drugim međunarodnim zakonima i sporazumima.
Vojne snage ne mogu namjerno napadati civile - niti infrastrukturu koja je vitalna za njihov opstanak.
Neko oružje je zabranjeno zbog neselektivne ili užasne patnje koju uzrokuje – poput protivpješadijskih mina i hemijskog ili biološkog oružja.
O bolesnima i ranjenima se mora brinuti - uključujući i ranjene vojnike, koji imaju prava kao ratni zarobljenici.
Teška krivična djela poput ubistva, silovanja ili masovnog progona grupe poznata su kao "zločini protiv čovječnosti" ili u nekim okolnostima "genocid".
Šta Ukrajina kaže da se dogodilo u Hersonu?
Predsjednik Zelenski kaže da su istražitelji u regiji Herson već dokumentirali više od 400 ratnih zločina koje su počinile ruske snage tokom okupacije.
"Pronađena su tijela mrtvih civila i vojnika", rekao je on u televizijskom obraćanju. "Ruska vojska je iza sebe ostavila isto divljaštvo koje je učinila u drugim regionima zemlje u koje je ušla."
Stanovnici u dijelovima regije Herson koju je okupirala Rusija pričali su novinarima o ubistvima koja su počinili ruski vojnici i otmicama civila, ali BBC nije nezavisno provjerio takve izvještaje.
Rusija poriče da su njene trupe namjerno gađale civile ili da su počinile zločine u okupiranim područjima.
Koje još ratne zločine je Rusija počinila u Ukrajini?
Ukrajinski generalni tužitelj Andrij Kostin rekao je u septembru da je njegova kancelarija dokumentovala 34.000 potencijalnih ratnih zločina koje su počinile ruske snage, i da pokreće postupak za genocid.
Masovne grobnice pronađene su u nekoliko dijelova Ukrajine koje su ranije okupirale ruske trupe, uključujući neke u kojima su pronađena tijela civila na kojima se vide tragovi mučenja.
Kako se ratni zločini mogu procesuirati?
Ukrajinski sudovi su već procesuirali jednog ruskog vojnika. Zapovjednik ruskog tenka, 21-godišnji Vadim Šišimarin osuđen je na doživotni zatvor zbog pucanja na nenaoružanog civila, 62-godišnjeg Oleksandra Šelipova, u sjeveroistočnom selu Čupahivka, nekoliko dana nakon početka invazije.
Međutim, može se pokazati lakšim procesuirati vojnike pojedinačno za ratne zločine nego vojne komandante ili visoke političare.
Hugh Williamson iz Human Rights Watcha kaže da je uspostavljanje "lanca komandovanja" veoma važno za sva buduća suđenja, uključujući i to da li je komandni kadar odobrio zločin - ili je zatvorio oči pred njim.
Međunarodni krivični sud (ICC) istražuje ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Ukrajini – još od 2013. godine, prije ruske aneksije Krima od Ukrajine.
Njegov glavni tužitelj, britanski advokat Karim Khan, smatra da postoji razumna osnova za vjerovanje da su ratni zločini počinjeni.
Međutim, MKS nema ovlasti da uhapsi osumnjičene, a Rusija nije potpisnica sporazuma kojim je uspostavljen sud - tako da je malo vjerovatno da će izručiti osumnjičene.
MKS generalno preuzima krivična gonjenja za ratne zločine u zemljama u kojima su sudski sistemi preslabi da bi sami izvršili krivično gonjenje.
Do sada, međutim, čini se da su ukrajinski sudovi bili u stanju sami pokrenuti slučajeve osumnjičenih za ratne zločine. Do kraja augusta, glavni tužitelj Ukrajine optužio je 135 osumnjičenih za ratne zločine.
MKS može pokrenuti tužbu protiv političkih lidera za "vođenje agresivnog rata". Ovo obuhvata neopravdanu invaziju ili sukob koji nije preduzet u samoodbrani.
Međutim, profesor Philippe Sands, stručnjak za međunarodno pravo na Univerzitetskom koledžu u Londonu, kaže da MKS nije mogao zbog toga goniti ruske lidere poput predsjednika Vladimira Putina - opet, jer zemlja nije potpisnica suda.
Teoretski, Vijeće sigurnosti UN-a moglo bi zatražiti od MKS-a da istraži ovaj prekršaj. Ali Rusija bi mogla staviti veto na pokretanje ove istrage.
Profesor Sands kaže da bi svjetski lideri trebali uspostaviti jednokratni tribunal za krivično gonjenje zločina agresije u Ukrajini.