Strepnja zapadnih investitora u Rusiji
Najmoćnije demokratije svijeta sve su bliže eksproprijaciji više od 300 milijardi dolara zamrznute ruske imovine kako bi pomogle Ukrajini. Ta odluka ima svoju cijenu.
Svaka odluka G7 da usmjeri sredstva u Ukrajinu - trenutni prijedlog bi koristio zamrznuta sredstva kao kolateral za kredite - nailazi na otpor nekih manjih evropskih zemalja, koje kažu da bi to prekršilo vladavinu zakona. Ovo se može prevazići, ali otpor ruskog predsjednika Vladimira Putina neće biti tako lako slomiti: on je nedavno potpisao dekret koji Rusiji dozvoljava da zaplijeni američku imovinu u zemlji, ukoliko američke vlasti preduzmu prve korake u pravcu korištenja zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini.
Zamrznutih 300 milijardi dolara je ogromna suma. Evropska unija (EU) je ranije predložila da se to iskoristi za pomoć u obnovi Ukrajine kada se rat završi, jer bi alternativa bila da žrtva, Ukrajina, mora finansirati obnovu kroz kredite ili da zapadne vlade moraju pomoći.
Oduzimanje zamrznute ruske imovine bio bi ogroman korak Zapada, ali nije bez kontroverzi. To je zato što je zapljena imovine koja pripada stranim vladama, preduzećima i građanima daleko dramatičnija od njenog zamrzavanja. I nije iznenađujuće, veoma se rijetko dešava.
Ali SAD su zaključile da je to sada neophodno. U aprilu je Kongres usvojio zakon koji omogućava predsjedniku da „zaplijeni, konfiskuje, prenese . . . ili dodijeli” bilo koju državnu suverenu imovinu Rusije u SAD-u.
Kada su se šefovi finansija G7 sastali u Italiji u maju, činilo se da su pronašli elegantan kompromis: njihova razmatranja su navodno uključivala planove za preuzimanje očekivane kamate izazvane zamrznutom ruskom aktivom. Ovo bi moglo prikupiti čak 50 milijardi dolara za početak. Takav potez bi, naravno, morao biti dogovoren i potom potpisan od strane šefova vlada zemalja.
Vladimir Putin, kao i uvijek, je spreman za borbu. Dok Zapad drži rusku suverenu imovinu, Kremlj ima nekoliko zapadnih posjeda koje treba zaplijeniti zauzvrat. Ali Rusija je dom za mnogo imovine koju drže zapadne kompanije ili pojedinci koji su ostali nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Ruski predsjednik je 23. maja potpisao dekret kojim se dozvoljava njihova konfiskacija.
Neizvjesno je da li zapadna imovina u Rusiji iznosi nešto oko 290 milijardi dolara koje potražuje Kremlj. Ono što je jasno je da su kompanije poput BP, koja se povukla sa ruskog tržišta nakon februara 2022. godine i opteretila sa 25 milijardi dolara svoje račune, ili norveškog državnog fonda, koji je izašao iz Rusije nakon invazije, možda zapravo imale daleko bolji posao od onih koji su oklijevali.
Ovih dana, firme koje žele napustiti Rusiju primorane su prodavati svoje vlasništvo lokalnim kupcima uz obavezni popust od 50 posto, plus izlaznu taksu od 15 posto. Ako uspiju pronaći kupca i podnijeti sve zahtjevniju papirologiju, odnosno, tolike prepreke za odlazak iz Rusije, tako da su mnoge zapadne kompanije sada rezignirane i odličuju se na nevljni ostanak, piše Financial Times. Mnogi, naravno, možda nikada nisu bili ozbiljni u pogledu najave da odlaze iz Rusije.
A sada svi moraju prihvatiti da se mogu suočiti sa geopolitički motiviranom eksproprijacijom. Tokom maja, Rusija je zaplijenila više od 700 miliona eura (757 miliona dolara) od tri zapadne banke, nakon što se građevinski projekat raspao kao rezultat zapadnih sankcija. (Zaplijene su uslijedile nakon ranijih eksproprijacija kompanija, kao što su Carlsberg i Danone.) Iako je ovo bilo sudski sankcionirano, to je bio i jasan signal Kremlja: on ima moć da nanese štetu svakoj zapadnoj kompaniju, koju odabere u bilo kojem trenutku kada poželi.
Zato je ukaz koji je Putin upravo potpisao toliko značajan. Dokument omogućava ruskim sudovima danaplate odštetu za one čija je imovina "neopravdano" zaplijenjena u SAD. Zatim može narediti da se kompenzacija prenese u obliku imovine SAD-a ili imovine u Rusiji. Drugim riječima, ako SAD zaplijene zamrznutu imovinu koja pripada ruskoj kompaniji, ruske vlasti mogu nadoknaditi tu imovinu zapljenom od američke kompanije u Rusiji.
Čini se da su nekretnine posebno izložene riziku, što nije iznenađujuće, jer iako su se kompanije potrudile da smanje drugu imovinu u zemlji, nekretnine ne možete premjestiti. A sada se mogu jednostavno oduzeti.
Ovo su ostaci veselih dana globalizacije. Kompanije koje su donedavno ulagale u Rusiju i vjerovale u ta ulaganja, jer, eto, posao je posao, nisu samo zaglavljene u toj zemlji, nego tamo mogu izgubiti imovinu.