Strane investicije u Kini prvi put negativne
Novac odlazi iz zemlje zbog zabrinutosti zbog tenzija u SAD-u, antišpijunskog zakona...
Odlivi direktnih stranih investicija u Kinu prvi put su premašile prilive, jer tenzije sa Sjedinjenim Američkim Državama oko tehnologije poluprovodnika i zabrinutost zbog povećane aktivnosti protiv špijunaže povećavaju rizike.
Promjena se odrazila na podatke o platnom bilansu za kvartal juli-septembar, koje je početkom novembra objavila Državna uprava za devize.
Direktne strane investicije su dostigle minus 11,8 milijardi dolara, uz više povlačenja i smanjenja broja investicija, nego novih investicija za izgradnju fabrika i u druge svrhe. Ovo je bila prva negativna brojka u podacima od 1998. godine.
Strane investicije su usporile nakon oštrog pada u tromjesečju april-juni 2022. godine, kada je kineska ekonomija bila u previranju zbog zatvaranja u Šangaju zbog politike „ZERO COVID-19“.
U septembarskom istraživanju kompanija članica koje je provela Japanska trgovinska i industrijska komora u Kini, gotovo polovina ispitanika izjavila je da uopšte neće ulagati u Kinu 2023. godine ili će investirati manje nego tokom 2022. godine.
Eskalacija tenzija sa SAD jedan je od razloga za smanjenje stranih investicija. U istraživanju koje je prošle jeseni provela Američka privredna komora u Narodnoj Republici Kini, 66 posto ispitanika, članica navelo je rast bilateralnih tenzija kao poslovni izazov u Kini.
U augustu su SAD najavile strožija ograničenja ulaganja u poluprovodnike i umjetnu inteligenciju u Kini. Washington koordinira sa Pekingom uoči samita predsjednika Joea Bidena i Xi Jinpinga u novembru, ali SAD ostaju privržene tehnološkim ograničenjima u ime ekonomske sigurnosti.
Gledajući strane investicije u oblasti poluprovodnika prema destinaciji, udio Kine se već smanjio sa 48 posto u 2018. godini na jedan posto u 2022. godini, prema američkoj istraživačkoj firmi Rhodium Group.
Nasuprot tome, američki udio porastao je sa nula na 37 posto. Zajednički udio Indije, Singapura i Malezije porastao je sa 10 na 38 posto.
Revidirani kineski Zakon o kontrašpijunaži, koji je stupio na snagu u julu i proširuje obim onoga što se smatra špijuniranjem, također je unio dodatnu nervozu u kompanije, potencijalne investitore.
„Kineskim zakonima i propisima nedostaje transparentnost, što je faktor koji povećava zabrinutost za kontinuitet poslovanja u zemlji“, rekao je Yusuke Miura, viši istraživač na NLI istraživačkom institutu.
Kako kineske kompanije poboljšavaju svoju konkurentnost, neke strane kompanije odlučuju otići iz KIne. Mitsubishi Motors, koji je kasnio sa prelaskom na električna vozila, najavio je u oktobru da će se povući svoju proizvodnju u Kini.
Kao odgovor na značajan odliv stranog kapitala, Kina pokreće više politika za otvaranje prema vanjskom svijetu, uključujući ublažavanje propisa o stranim ulaganjima u proizvodni sektor.
Strane kompanije postaju sve zabrinutije zbog naglaska vlasti na sigurnost i malo je vjerovatno da će se njihov oprezni stav prema Kini brzo promijeniti, rekao je Miura.
Kina žuri da izgradi sopstveni lanac snabdijevanja poluprovodnicima u očekivanju produženih tenzija sa SAD, ali nabavka neophodne opreme i dijelova iz inozemstva je dosta usporena. Ako se tempo tehnoloških inovacija i rasta produktivnosti uspori, to bi moglo izvršiti dodatni pritisak na kineski ekonomski rast.