Šta treba znati o eksploziji brane Nova Kahovka u Ukrajini

Uništavanje brane i hidroelektrane u dijelu južne Ukrajine koji je pod kontrolom Rusije dovelo je do oslobađanja velike količine vode, potaknuvši strah od poplava u području nizvodno od rijeke Dnjepar.

Ukrajinski i ruski dužnosnici pozvali su lokalne zajednice u blizini brane Nova Kahovka da odmah evakuiraju to područje.

Šta se dogodilo?

Nejasno je šta je tačno uništilo branu rano ujutro u utorak, ali prema snimcima koji su emitirani s mjesta događaja čini se da je eksplozija raznijela velik dio strukture.

Videosnimke pokazuju kako su zgrade oko ulaza u branu teško oštećene, dok se vidi i kako velika količina vode navire kroz rupu nastalu oštećenjem objekta.

Ko je kriv za rušenje brane?

Ukrajinski i ruski dužnosnici međusobno se optužuju za dizanje brane u zrak, iako su se pojavili proturječni izvještaji zvaničnika u Moskvi.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je “ruske teroriste” za uništavanje brane i rekao da to “potvrđuje cijelom svijetu da moraju biti protjerani iz svakog kutka ukrajinske zemlje”.

“Ne treba im ostaviti niti jedan metar, jer svaki metar koriste za teror”, napisao je u tvitu. “Teroristi neće moći zaustaviti Ukrajinu vodom, projektilima ili bilo čim drugim”, dodao je.

Andrij Jermak, šef ureda Zelenskog, također je navodni čin nazvao “ekocidom”.

Službenik postavljen u Moskvi u Novoj Kahovki, Vladimir Leontev, rekao je ruskoj državnoj televiziji da je šteta na brani rezultat niza ukrajinskih napada.

Međutim, Vladimir Rogov, ruski službenik u Zaporožju, tvrdi da se brana srušila zbog ranijih oštećenja i pritiska vode.

Ko kontrolira branu Nova Kahovka?

Brana se nalazi na teritoriji pod kontrolom Rusije u blizini glavnog grada Hersona.

Ruske snage zauzele su Herson u martu 2022, ali u uspješnoj kontraofanzivi ukrajinske snage ponovno su zauzele grad u novembru 2022, dok su se ruske trupe povlačile na južnu obalu rijeke Dnjepar.

Rusija još kontrolira većinu teritorije na južnim obalama nizvodno od brane, dok Ukrajina kontrolira teritorije sjeverno od rijeke.

Zašto je brana značajna?

Brana, visoka 30 metara i duga 3,2 kilometara, izgrađena je 1956. godine na rijeci Dnjipro kao dio hidroelektrane Kahovka.

Opskrbljuje vodom velike dijelove jugoistočne Ukrajine, kao i poluotok Krim koji je anektirala Rusija.

Spremnik brane također je osiguravao vodu koja se koristila za hlađenje šest reaktora u nuklearnoj elektrani Zaporožje (ZNPP), najvećom takvom postrojenju u Evropi, kao i za istrošeno gorivo i dizelske generatore za hitne slučajeve koji su se morali više puta koristiti u slučajnu prestanka vanjskog napajanja strujom.

Šta prijeti nuklearnoj elektrani?

Obje strane dale su izjave kako bi umirile strah javnosti da je nuklearno postrojenje u opasnosti.

Ukrajinska državna agencija za nuklearnu energiju, Energoatom, saopćila je da je situacija “pod kontrolom”, iako nedavni događaji predstavljaju rizik za elektranu.

S druge strane, ruska državna kompanija za nuklearnu energiju Rosatom rekla je da nema prijetnje ZNPP-u.

Nuklearno nadzorno tijelo Ujedinjenih naroda, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), objavila je na Twitteru da pomno prati situaciju, ali da nema “neposrednog nuklearnog sigurnosnog rizika u [elektrani]”.

Šef IAEA-e Rafael Grossi rekao je da bi elektrana trebala imati dovoljno vode za hlađenje svojih reaktora “nekoliko mjeseci” iz jezera smještenog iznad rezervoara brane.

“Postoji niz alternativnih izvora vode. Glavni je veliki bazen za hlađenje pored lokacije koji je projektom postavljen iznad visine rezervoara,” rekao je u izjavi.

Kakav je potencijalni utjecaj na okoliš?

Obale rijeka već poplavljuju dok se voda prelijeva kroz uništenu strukturu brane.

Tačne ekološke posljedice tek treba jasno identificirati, ali ukrajinski dužnosnici upozoravaju da bi mogle biti ozbiljne.

Yermak je napisao: “Rusi će biti odgovorni za moguće uskraćivanje pitke vode ljudima na jugu regije Herson i na Krimu, te moguće uništenje nekih naselja i biosfere.”

Ukrajinski predsjednički ured rekao je u saopćenju da je “najmanje 150 tona motornog ulja dospjelo u rijeku Dnjepar i da postoji opasnost od daljnjeg istjecanja više od 300 tona”.

Guverner Krima kojeg podržava Rusija rekao je da postoji rizik da bi nivo vode u Sjevernokrimskom kanalu, koji prenosi svježu vodu na poluotok iz rijeke Dnjepar, mogao opasti kao posljedica uništenja brane.

Krimski poluotok ovisi o slatkoj vodi iz kanala. Ukrajina je prethodno blokirala opskrbu Krima vodom nakon što je Rusija anektirala poluotok 2014, što je uzrokovalo nestašice vode u regiji.