Šta stoji iza nove istrage EU o kineskim subvencijama za zelenu tehnologiju

 

Prošlog oktobra pokrenuta je istraga Evropske unije koja je osmišljena da utvrdi da li su električna vozila kineske proizvodnje (EV) imala koristi od državnih subvencija. Mnogi su ovo vidjeli kao kulminaciju napora Evropske komisije na čelu sa predsjednicom Ursulom von der Leyen da ostvari autonomiju EU u zelenim tehnologijama u odnosu na Kinu.

Međutim, jedva dva mjeseca prije evropskih izbora, Evropska komisija je pokrenula novu istragu o državnim subvencijama za vjetroturbine kineske proizvodnje. Izvršna potpredsjednica Evropske komisije Margrethe Vestager najavila je da će istraga, na sličan način usmjerena na subvencije kineske vlade, biti usmjerena i na pet parkova vjetroelektraba koji se nalaze u Španiji, Francuskoj, Grčkoj, Rumuniji i Bugarskoj.

Vestager je u svom govoru ovu akciju uokvirila u širi kontekst, citirajući riječi iz filma „Openhajmer“: „Ovo nije novo oružje, to je novi svijet“.  

Naglasila je tri ključne tačke: regulaciju platforme, ulogu AI i ekonomsku sigurnost. Uz istragu, koja spada pod zadnju tačku, Vestager je naglasila važnost usklađivanja razvoja sa regulatornim naporima i inovacijama, navodeći da "zakoni postoje kako bi se umanjili rizici i otvorila tržišta koja su zatvorena". Ona je otvorila vrata daljem regulatornom protekcionizmu u ključnim sektorima, osim dvije istrage najavljene u posljednjih šest mjeseci.

Ove inicijative pokazuju da Evrospska komisija koristi svoje nove ovlasti u skladu sa Uredbom o stranim subvencijama, čiji je cilj rješavanje poremećaja na tržištu uzrokovanih subvencijama stranih vlada i osiguravanje da se kompanije iz EU natiču u jednakim uvjetima. Najava je uslijedila samo nekoliko dana nakon što je Evropska komisija otvorila zasebnu istragu o subvencijama kineskih kompanija koje su se nadmetale za ugovor o solarnim panelim u Rumuniji. Vestager je u svom govoru istaknula da se manje od tri posto solarnih panela instaliranih u Evropi proizvodi u zemljama članicama, naglašavajući potrebu da se spriječi sličan scenario u električnim vozilima, energiji vjetra i proizvodnji osnovnih poluprovodnika.

 

Proizvođači turbina u EU već su bili zabrinuti zbog izazova trećih zemalja u sektoru. Iako evropskim tržištem još uvijek u velikoj mjeri dominiraju domaći igrači kao što su Vestas, Enercon, Nordex i Siemens Gamesa, višak kapaciteta na kineskom tržištu doveo je do većeg izvoza u inostranstvo. Dok evropski proizvođači još uvijek zauzimaju prva mjesta u pogledu globalne ponude turbina, kineska firma Goldwind brzo zadire u dominaciju EU nad sektorom. U 2022. godini Kina je bila najveće globalno tržište vjetroelektrana, doprinoseći sa 54 posto novih godišnjih kapaciteta vjetra, a Goldwind je preuzeo vodeću poziciju na globalnom tržištu, koju je prethodno zauzimao Vestas.

Ranije ove godine, izvršni direktor Siemens Energy – matične kompanije Siemens Gamesa, jednog od vodećih svjetskih proizvođača vjetroturbina – požalio se zbog priliva „jeftine kineske opreme za energiju vjetra“ na jedinstveno tržište. Ova izjava uslijedila je nakon što je Siemens Gamesa pretrpio značajne gubitke 2023. godini. Rastući troškovi sirovina dodatno su opterećivali evropske proizvođače, čineći njihove proizvode skupljima što je navelo kompanije iz EU da se vrate kupovini kineske robe, koja je jeftinija i često dolazi sa atraktivnim ugovorima o odloženom plaćanju.

Osim toga, vrijeme objave možda nije bilo optimalno. Kineski ministar trgovine Wang Wentao bio je u Parizu kako bi se založio za kineska električna vozila u svjetlu istrage iz oktobra 2023. godine, kada je najavljena istraga o vjetroturbinama. Štaviše, EU je upravo poslala klimatske izaslanike u Peking ranije iste sedmice da održe pregovore o klimi, tražeći transparentnost i veći doprinos finansiranju siromašnijih zemalja koje se bore protiv klimatskih promjena.

Uz to, predsjednički izbori u SAD-u se naziru, a mogućnost da Donald Trump po drugi put uđe u Ovalni ured mogla bi srušiti snove EU o zajedničkom konsenzusu među članicama G-7. Dio strategije EU, kako je najavljeno u govoru Vestager, bio bi oslanjanje na istomišljenike da bi stvorili zajedničke "kriterijume pouzdanosti za kritične čiste tehnologije". Ovi kriterijumi bi se zatim primjenili globalno i na sve istomišljenike partnere. Ipak, bez globalne saradnje, ovi kriterijumi bi, također, mogli opteretiti EU, posebno ako bi SAD nastavile da potiskuju svoje domaće tržište kao što su to činile sa Zakonom o smanjenju inflacije. Sve ovo bi pogoršalo nekooperativno Trumpovo predsjedništvo.

Kineske vlasti odgovorile su na najavu druge istrage na sličan način kao i kada je u oktobru pokrenuta istraga o električnim vozilima kineske proizvodnje. U saopćenju koje je objavilo kinesko ministarstvo trgovine dan nakon objave Vestager kaže se da „Kina vjeruje da su istrage na osnovu Uredbe o stranim subvencijama koje je pokrenula EU … ne samo da su ozbiljno narušile povjerenje kineskih preduzeća u ulaganja i trgovinu u Evropi, već su se i umiješale uz obostrano korisnu industrijsku saradnju između Kine i Evrope.” U saopćenju se dalje optužuje EU da "iskrivljuje kinesku politiku, tržišno okruženje i ekonomski sistem, stvarajući izgovore za naknadne diskriminatorne antidampinške prakse".

Dan kasnije, glasnogovornik ministarstva He Yadong izjavio je da je istraga o vjetroturbinama "tipičan protekcionizam, koji će zadati težak udarac globalnom odgovoru na klimatske promjene i zelenoj tranziciji".

Kako zaključuje predsjedavajuća Von der Leyen, odgovornost za rješavanje rezultata ovih istraga pada na naredni saziv Evropske komisije. Nedavni događaji sugeriraju da će budućnost odnosa Kine i EU vjerovatno ostati turbulentna, vjerovatno bez obzira na ishod izbora u SAD. Kroz regulatorne napore, EU nastoji konsolidirati svoje tržište čistih tehnologija, a to dolazi sa vrlo visokim preprekama za kinesku robu. Pogotovo u trenutku laganog kineskog ekonomskog razvoja, očekuje se da će Peking pokušati tražiti dalju saradnju sa EU, a da pritom zadrži dugogodišnje partnere, poput Rusije.

Konačno, iako nije odlučujuće, EU će morati sačekati da vidi ko će biti u Bijeloj kući u januaru 2025. godini kako bi utvrdila da li postoji široki konsenzus u legislativi. U suprotnom, sposobnost EU-a da postigne svoje ekološke ciljeve bez žrtvovanja unutrašnjeg tržišta ili konkurentnosti ovisit će o upravljanju ovom složenom dinamikom i stvaranju novih partnerstava koja su u skladu sa njenim regulatornim ciljevima.

Istraga EU o kineskim subvencijama ne predstavlja novi razvoj događaja, već nastavak napetosti koje već postoje.