Šta je Rusija saopćavala Ukrajincima tokom evropskih izbora
Ruska propaganda je aktivno širila mnoge lažne podatke o Evropskoj uniji i evropskom rukovodstvu kako bi demoralizirala Ukrajince, ali nije uspjela uticati na njihove proevropske namjere.
Dok se Evropa aktivno pripremala da se suprotstavi ruskim dezinformacijama tokom izbora za EU u junu, Rusija je to vrijeme iskoristila da među Ukrajince posije dodatne sumnje i nepovjerenje u evropske zemlje.
Ukrajinske organizacije za provjeru činjenica nedavno su primijetile značajan porast lažiranja informacija posvećenih EU, izborima za Evropski parlament i izborima u evropskim zemljama. Glavna svrha tih lažiranja bila je stvaranje negativne slike o EU, demoralizacija Ukrajinaca i pokazivanje da više neće biti pomoći i podrške Evrope.
Naprimjer, mediji Kremlja aktivno su širili narativ da će evropski izbori dovesti do situacije 'slične raspadu SSSR-a'.
Bez obzira na to koji će kandidati stranke biti izabrani u Evropski parlament, pišu ruski mediji, novi odnos snaga dovest će do "kolapsa Evropske unije, barem zato što je odavno prerasla status kluba interesa".
“Apsolutno svaki izbori koji se održe u zemljama od interesa za Rusiju postaju meta ruskih napada. Ako gledate rusku televiziju, vrlo je lako vidjeti koga Kremlj smatra prijateljem Rusije, a koga neprijateljem”, rekao je Ruslan Dejničenko, suosnivač i izvršni direktor projekta StopFake.
Naprimjer, u ukrajinskom informativnom prostoru društveni mediji su širili lažne vijesti da je stranka Emmanuela Macrona ponudila 100 eura svakom građaninu Francuske koji bi glasao za nju na parlamentarnim izborima ili da je političare EU "pogodio fašistički virus" uoči izbora i da je EU “spremna krenuti Hitlerovim stopama”.
Ukrajinski društveni mediji, također, su bili prepuni izvještaja o raznim protestima u različitim evropskim zemljama, sa naglaskom na nasilnom rasturanju učesnika. Ruski Telegram kanali naglašavaju da je EU nedemokratska, da ne poštuje ljudska prava i da je uvela cenzuru.
Rusija je, također, širila lažne informacije sa ciljem pogoršanja odnosa između Ukrajine i evropskih zemalja, tvrdeći da je sve što Evropi treba od Ukrajine resursi. Naprimjer, kružio je video na kojem se vidi kako njemački farmeri procjenjuju kvalitet tla u Ukrajini, uz komentar „Upravo zbog toga se vodi rat u Ukrajini“.
Drugi narativ koji se počeo aktivnije pojavljivati u kontekstu odnosa Ukrajinaca i Evropljana je da su Evropljani zainteresirani za nastavak rata u Ukrajini, dok Ukrajinci žele mir. Takve lažne informacije uključivale su retoriku protiv onih političkih snaga koje zagovaraju nastavak podrške Ukrajini.
Takve dezinformacije, koje šire na popularnim Telegram kanalima, među botovima u popularnim diskusijama te ruskim i proruskim medijima, imaju za cilj da Ukrajinci izgube povjerenje u Evropu.
Međutim, Rusi nisu bili uspješni, jer su Ukrajinci i dalje pretežno proevropski orijentirani, što stalno potvrđuju istraživanja javnog mnijenja.
Tako, prema anketi u julu koju je objavilo Evropsko vijeće za vanjske odnose, dvije trećine Ukrajinaca smatra da je članstvo u EU jednako važno kao i članstvo u NATO-u. Istraživanje, također, pokazuje da Ukrajinci imaju mnogo povoljnije stavove o ulozi EU u ratu od građana EU.
Studija Fondacije za demokratske inicijative Ilko Kučeriv o stavovima Ukrajinaca prema EU, također, je uočila da većina ljudi povezuje EU s onim pozitivnim aspektima koji su u Ukrajini manje ostvarivi zbog rata: sloboda putovanja, studiranja i rada bilo gdje unutar EU (49 posto), kvalitet života za buduće generacije (44 posto), ekonomski prosperitet (39 posto), socijalna sigurnost (35 posto), demokratija (34 posto), mir (33 posto).
Stoga nema dokaza da su pokušaji Rusije da pogorša percepciju evropskih zemalja među Ukrajincima bili uspješni.
Sa druge strane, ukrajinske vlasti su uvjerene da ruska agenda u Evropi neće uspjeti, uprkos svim propagandnim naporima.
“Ne postoji alternativa podržavanju pobjede Ukrajine i osiguravanju poraza ruske agresije. U suprotnom će nacionalna sigurnost naših partnera biti ugrožena. To se odnosi na Evropu, Sjedinjene Američke Države i ostatak svijeta”, naglasio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba u julu.
Olha Jurkova, suosnivač projekta StopFake za provjeru činjenica, rekla je da bi se „pobjeda Rusije mogla smatrati ako bi (proruske političke snage koje se protive podršci Ukrajini) uzele većinu u Evropskom parlamentu. Zašto? Da bi lakše ostvarili svoje ciljeve, koji uključuju narušavanje podrške Ukrajini, podrivanje stabilnosti u Evropi i slabljenje EU”.
“Nažalost, vidimo izvjesno jačanje pozicija ovih političkih snaga, ali one nemaju većinu”, rekla je Jurkova.