03.04.2023.

Šta je NATO i zašto se Finska pridružuje?

Turski parlament odobrio je kandidaturu Finske za pridruživanje NATO, što znači da je sada jasan put za pridruživanje bloku.
NATO je odbrambeni savez sjevernoameričkih i evropskih zemalja čije članice trenutno pomažu Ukrajini u ratu protiv Rusije.
Finska je podnijela zahtjev za članstvo i pridruživanje NATO prošle godine, zajedno sa susjednom Švedskom, jer je bila zabrinuta zbog ruske agresije. Turska je posljednja zemlja koja je odobrila ulazak Finske u NATO.

Šta je NATO?

NATO - Organizaciju Sjevernoatlantskog pakta - formiralo je 1949. godine 12 zemalja, uključujući SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanadu i Francusku.

Trenutno ima 30 članica, koje mogu pomoći jedni drugima, ukoliko budu napadnuti.

Prvobitni cilj organizacije bio je da zaustavi rusku ekspanziju u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, mnoge od istočnoevropskih zemalja koje su nekada bile njegovi saveznici u Varšavskom paktu, dobile su članstvo u NATO-u.
Rusija već dugo tvrdi da članstvo istočnoevropskih zemalja u NATO ugrožava njenu sigurnost. Rusija se žestoko usprotivila zahtjevu Ukrajine da se pridruži NSTO, bojeći se da bi to predstavljalo preveliku prijetnju njenoj teritoriji.

Zašto se Finska i Švedska žele pridružiti NATO-u?

Finska ima kopnenu granicu sa Rusijom dugu 1.340 kilometara, dok se Švedska susreće sa Rusijom preko Baltičkog mora.
Tokom sedam decenija, i jedni i drugi su smatrali da je sigurnije ostati neutralan, a ne da se pridruže NATO-u i suprotstave Rusiji.
Ali nakon ruske invazije na Ukrajinu, obje države su tražile da im se odobri ulazak u alijansu što je prije moguće.
Dvije zemlje bi povećale broj na 280.000 vojnika (uključujući rezerviste) kombiniranim snagama NATO-a i više od 200 borbenih aviona.

Sve sadašnje članice NATO-a moraju odobriti ulazak novih članica putem glasanja u svojim parlamentima. Mađarska i Turska bile su posljednje zemlje koje su glasale za ulazak Finske u NATO.
Mađarska je to učinila 27. marta, a Turska 30. marta.

Zašto je glas Turske bio toliko važan za pridruživanje Finske i Švedske?

Kada su Finska i Švedska podnijele zahtjev za pridruživanje NATO-u, turska vlada se žalila da su pružale utočište turskim državljanima koje naziva "teroristima". Turska je tražila njihovo izručenje.
Budući da je Švedska bila glavni fokus turskih pritužbi, Finska je sama pregovarala o nagodbi sa Turskom.
Sada se nada da će se moći pridružiti NATO-u na vrijeme za julski samit bloka koji će se održati u Litvaniji.
Međutim, Turska i dalje kritizira Švedsku zbog skrivanja "kurdskih militanata", a ni turska ni mađarska vlada još nisu zatražile od svojih parlamenata da odobre ulazak Švedske u NATO.
 
Kako zemlje NATO-a podržavaju Ukrajinu?

Mnoge države članice alijanse dale su Ukrajini oružje i municiju, kako bi joj pomogle da se odbrani od Rusije.
SAD šalje 31 tenk Abrams, Velika Britanija 14 tenkova Challenger 2, Njemačka 14 tenkova Leopard 2 i Norveška osam tenkova Leopard 2.
SAD su, također, poslale oklopna borbena vozila kao što su Stryker i Bradley.
Osim toga, SAD i Velika Britanija poslale su Ukrajini raketne sisteme dugog dometa kao što je Himars, koji mogu gađati ciljeve iza ruskih linija fronta.
Nekoliko zemalja NATO-a dostavilo je haubice i samohodne topove, dok je Turska prodala Ukrajini nekoliko naoružanih dronova Bayraktar TB2.
SAD i drugi su isporučili sisteme protivvazdušne odbrane za obaranje ruskih krstarećih projektila i dronova iznad Ukrajine.
Protutenkovsko oružje koje su isporučile SAD i Velika Britanija, kao što su Javelin i Nlaw, bilo je ključno u zaustavljanju ruskog napredovanja na glavni grad Ukrajine, Kijev, u proljeće 2022.
Zemlje NATO-a, također, imaju za cilj povećati isporuke artiljerijskih granata i municije u Ukrajinu.

Zašto zemlje NATO-a ne daju više pomoći Ukrajini?

Poljska i Slovačka šalju Ukrajini borbene avione MIG iz sovjetske ere, ali zemlje NATO-a ne šalju američke F-16 koje je Ukrajina tražila.
Zemlje NATO strahuju da bi Ukrajina, ukoliko bi koristila ove avione za napad na ciljeve unutar Rusije, mogla NATO uvući dublje u rat.
Zemlje NATO-a ne šalju svoje trupe u Ukrajinu, niti nameću zonu zabrane letova iznad zemlje, opet iz straha da ne izazovu direktan sukob sa Rusijom. 
Međutim, zemlje NATO-a sada su stacionirale 40.000 vojnika u istočnoj Evropi - na teritoriji članica alijanse kao što su Litvanija i Poljska.
Također imaju još 300.000 vojnika u visokoj pripravnosti u Evropi.

Zašto Ukrajina nije u NATO-u?

Iz NATO je rečeno Ukrajini 2008. da bi se mogla pridružiti bloku u nekom trenutku u budućnosti, ali je odbio njen nedavni zahtjev za "brzo" članstvo.
To je zato što član 5. povelje NATO-a kaže da ako je napadnuta jedna članica, sve članice trebaju stati u njenu odbranu.
Ako bi Ukrajina postala članica, zemlje NATO-a bi tehnički morale ući u rat sa Rusijom.