Šta će se dogoditi ako Rusija blokira ugovor sa Ukrajinom o izvozu žita?

 

Nakon što ga je generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres označio kao "svjetionik nade", ugovori o izvozu žita između Ukrajine i Rusije možda će se naći pred kolapsom. Mjesecima je ugovori,  poznat i kao Crnomorska inicijativa za žito, više puta produžavan, ali sada Rusija namjerava da se ugovori završi u julu, što bi moglo imati globalne posljedice.

 

Zašto je ugovor važan?

 

Ukrajina je jedan od najvećih svjetskih dobavljača žitarica. Ukrajinsko žito hrani 400 miliona ljudi širom svijeta, prema podacima Svjetskog programa za hranu. Kada je počela ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022. godine, mnoge su se zemlje plašile gladi. U Africi i na Bliskom istoku posebno je prijetila kriza gladi.

Cijene hrane su zabilježile rast prije početka rata u Ukrajini, ali  je ruska invazija učinila taj rast vrtoglavim širom svijeta. Osim toga, ruska blokada Crnog mora značila je da su milioni tona žitarica bili zaglavljeni u ukrajinskim silosima, u opasnosti od truljenja. Prema navodima iz Evropske unije „održavanje ukrajinskih zaliha žita i dalje je ključno za globalnu sigurnost hrane“.  

 

Šta bi se moglo dogoditi ako ugovor istekne?

 

Ako Rusija ne pristane na produženje ugovora, nejasno je da li će Ukrajina nastaviti isporučivati iste količine žita svijetu. Visoki troškovi osiguranja brodova mogli bi biti veliki problem. Brodovi koji žele ploviti Crnim morem moraju biti osigurani na hiljade dolara. Brodarske kompanije možda neće biti voljne poslati svoje brodove kroz ratnu zonu ako nema ruskog odobrenja.

Transport žitarica kopnom bi, također, mogao postati težak. Od početka rata, Ukrajina je izvozila velike količine žitarica preko istočnih zemalja EU, ali ima premalo teretnih vagona da bi se svo ukrajinsko žito izvezlo kopnom.

Osim toga, farmeri u nekim istočnim zemljama EU zamjeraju da se slanje ukrajinskih zaliha koje se šalju kroz njihove zemlje potkopavaju lokalne zalihe i efektivno oduzimaju tržište za njihove proizvode. Kao reakcija, Evropska unija je ranije ovog mjeseca uvela ograničenja uvoza koja predviđaju da se žito može transportovati kroz Bugarsku, Mađarsku, Poljsku, Rumuniju i Slovačku, ali se ne može prodavati u ovim zemljama.

 

Kako funkcionira trenutni dogovor?

 

Ugovor regulira izvoz žitarica iz crnomorskih luka Odesa, Černomorsk i Pivdeni pod kontrolom Ukrajine. Brodovi moraju ploviti preko Crnog mora duž dogovorenog humanitarnog pomorskog koridora prema Istanbulu. Specijalni tim ruskih, turskih, ukrajinskih i inspektora UN-a provjerava brodove na putu do i iz ukrajinskih luka, u bazi pod kontrolom Turske.

Dvije radne grupe UN-a osiguravaju da se ukrajinsko žito može transportirati preko Crnog mora, ujedno olakšavajući izvoz ruske hrane i gnjojiva.

 

Koliko je ugovor bio uspješan?

Crnomorska inicijativa za žito i koridori solidarnosti EU za podršku ukrajinskom izvozu pomogli su da cijene hrane padnu i stabiliziraju se. Zahvaljujući sporazumu do maja 2023. godine izvezeno je više od 30 miliona tona žitarica i drugih prehrambenih proizvoda.

Posebno su profitirale siromašnije zemlje: oko 64 posto pšenice otišlo je u zemlje u razvoju, dok se kukuruz skoro podjednako izvozio u razvijene zemlje i zemlje u razvoju. Međutim, u martu je nekoliko medija objavilo da se iz Ukrajine otprema sve manje žitarica.

Ukupni izvoz hrane koji je omogućio sporazum pao je za oko tri četvrtine u maju u poređenju sa oktobrom prošle godine, jer je sve više brodarskih kompanija izbjegavalo slanje brodova  opasnom rutom. Strogi propisi, također, otežavaju brzi prolazak brodova.

"Generalni sekretar UN-a razočaran je usporavanjem inspekcija i isključenjem luke Južni/Pivdeni iz Crnomorske inicijative", rekao je zamjenik glasnogovornika Antonija Guterresa, Farhan Haq, u izjavi medijima.

Ruska strana se žalila da se njeni zahtjevi ne ispunjavaju i da sankcije Zapada ometaju izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Rusije. Predsjednik Vladimir Putin ustvrdio rekao je afričkoj mirovnoj delegaciji da sporazum o žitu nije riješio probleme afričkih zemalja sa visokim cijenama hrane u svijetu, jer samo tri posto ukrajinskog izvoza žitarica ide u najsiromašnije zemlje.

 

Koliko je važno Crno more?

 

Crno more je strateška raskrsnica između jugoistočne Evrope i Azije, regije u kojoj se spajaju pomorski, kontinentalni, geostrateški i ekonomski interesi. To je jedini način da Ukrajina izvozi svoje žito u svijet morskim putem. Pristup otvorenom moru, a time i mogućnost pristupa drugim izvoznim rutama, moguć je samo preko Dardanela i Bosfora - oba moreuza pod kontrolom Turske.

Zemlje koje graniče sa Crnim morem imaju interes za funkcioniranje ove rute, ali unutrašnje more igra veliku ekonomsku ulogu za Kinu. Kao dio pekinškog projekta Novog puta svile, morski put preko Crnog mora trebao bi omogućiti bolji protok robe između Evrope i Kine.