Šta će Putin dalje? I druga ključna pitanja 

U Moskvi ostaju na snazi vanredne mjere sigurnosti, nakon pobune Wagnerovih plaćenika koja je uzdrmala poziciju ruskog predsjednika.

Mnoga pitanja su još uvijek otvorena.

Šta će Putin dalje?

U zapanjujuća 24 sata Vladimir Putin se suočio sA najvećim izazovom svog autoriteta od dolaska na vlast prije više od dvije decenije. Iako se čini da je neposredan rizik ograničen, ruski stručnjaci kažu da Putin ne izgleda snažan, nego da je porilično u modricama.
Putinovo jako izraženo gađenje prema izdaji ogledalo se u njegovom strogom obraćanju na nacionalnoj televiziji u subotu ujutro, gdje je optužio vođu Wagnera Jevgenija Prigožina za "udarac nožem u leđa" i izdaju.
Od tada ruski predsjednik nije viđen u javnosti, a u bliskoj budućnosti nije planirano novo obraćanje predsjednika. U unaprijed snimljenom intervjuu na državnoj televiziji u nedjelju - koji je izgleda rađen prije pobune - Putin je rekao da je uvjeren u napredak rata u Ukrajini.
U Moskvi su i dalje na snazi antiterorističke mjere sigurnosti, ali je nejasno da li se predsjednik Putin trenutno uopće nalazi u ruskoj prijestolnici. Neki predviđaju da će se Putin na neki način obrušiti, bilo vojno na Ukrajinu, ili na one unutar Rusije koji mu nisu dali podršku.
Poljski europarlamentarac Radek Sikorski rekao je za BBC da će ruski lider "vjerovatno očistiti one za koje je smatrao da se kolebaju", što znači da će njegov režim postati "autoritativniji i brutalniji u isto vrijeme".

Šta će Prigožin raditi u Bjelorusiji?

Čovjek koji stoji iza pobune, Jevgenij Prigožin, je slobodan čovjek. Uprkos pokušaju rušenja vojnog vrha Rusije, optužba za oružanu pobunu protiv njega je odbačena. Ali ne znamo sve detalje sporazuma koji je postignut između Kremlja i Wagnera. Ruski analitičari ne očekuju da će Prigožin tiho nestati u noći.
Vođa plaćenika - koji je bio veoma glasan predstavnik desetina hiljada boraca u Ukrajini - također je bio važna ličnost za predsjednika Putina, koji je dugo vremena djelovao u sjenci.
Proveo je godine radeći prljave poslove za Kremlj, od borbi u Siriji do borbi u Ukrajini 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim.
Ali nakon osporavanja autoriteta Putina,  a neki tvrde i ponižavanja ruskog lidera, još uvijek treba odgovoriti na pitanja o tome koje su mu garancije za sigurnost i njegovu ulogu u budućnosti.
Posmatrači postavljaju pitanje koliku će kontrolu bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko moći vršiti nad Prigožino, ako zaista ode u Minsk,  i, ako ga Wagnerove snage budu pratile, kakvu će prijetnju predstavljati Rusiji, Bjelorusiji i Ukrajini. 

Šta se sada dešava sa Wagner grupom?

Prije ove zapanjujuće oružane pobune, desetine hiljada Wagnerovih plaćenika igralo je ključnu ulogu u Putinovom ratu protiv Ukrajine. Ali Wagnerovi dani kao nezavisne vojske već su se bližili kraju.
Prigožin i njegove snage odolijevaju pritiscima da ih stave pod komandu Ministarstva odbrane Rusije - a gađenje zbog tog poteza smatra se ključnim faktorom u pretvaranju dugotrajne svađe u pobunu.
Ali pošto je kratkotrajna pobuna završena, a Prigožin sada očigledno ide u egzil,  mnogi se pitaju šta će njegovi borci učiniti.
Čini se da su optužbe odbačene protiv onih koji su umiješani u pobunu. Video snimci na društvenim mrežama pokazuju kako Wagnerovi vojnici napuštaju grad Rostov na Donu, gdje su preuzeli kontrolu nad vojnim bazama. Guverner Voronježa, koji se nalazi na pola puta između Rostova i Moskve, rekao je da Wagnerove snage, također, napuštaju njegovu regiju.
Međutim, nejasno je da li će oni sada jednostavno sarađivati i biti integrirani u regularnu rusku vojsku - ili će čak i redovni ruski vojnici sada dobrovoljno služiti uz njih.
I hoće li se jednostavno vratiti borbama u postojećim konfliktnim zonama u Ukrajini, kao što sugeriraju ruski državni mediji? Neki analitičari su izrazili zabrinutost da bi borci mogli pratiti Prigožina na zapad, ako on ode u Bjelorusiju - najbližu tačku odakle bi Rusija mogla napasti ukrajinski glavni grad Kijev.

Kako će to uticati na rat u Ukrajini?

Wagner grupa predstavlja jednu od najuspješnijih šok trupa koje se bore u Ukrajini, iako su mnogi njeni borci izvučeni iz zatvora, namamljeni obećanjem slobode za službu na prvoj liniji. Oni su, naprimjer, bili intenzivno uključeni u rusko zauzimanje grada Bakhmuta.
Rusija tvrdi da pobuna do sada nije imala uticaja na njeno ratovanje u Ukrajini.
Međutim, ruske snage će bez sumnje saznati šta se dešava i te vijesti mogu biti demoralizirajuće. Neki sugeriraju da bi u narednim danima moglo doći do sukoba između suparničkih jedinica, ovisno o tome kakvi će naknadni potresi ponovo biti u Rusiji nakon događaja krajem juna.
U Ukrajini, pored zabrinutosti zbog rizika da bi Rusija mogla eskalirati napade, vojni lideri će tražiti prilike zbog nestabilnosti preko granice.
Kijevske snage su pokrenule kontraofanzivu kako bi povratile teritorije koje su okupatori zauzeli i vjeruju da nemiri u Rusiji nude "mogućnosti".
Bivši američki ambasador u Ukrajini Bill Taylor rekao je za BBC da su ukrajinske snage u "dobroj poziciji" da iskoriste taktičke slabosti otkrivene iznenadnim pokretom Wagnerovih boraca.

Šta su SAD i drugi znali unaprijed?

Dok se činilo da je Prigožinova pobuna zatekla Kremlj nespreman, američke špijunske agencije već su uočile znakove da on planira djelovati i u sedmici prije vikenda u kojem se desila pobuna informirale su predsjednika Joea Bidena i ključne lidere Kongresa, javljaju američki mediji.
Američki obavještajci su uočili da vođa plaćeničke grupe gomila oružje, municiju i drugu opremu u blizini granice sa Rusijom, prenio je CNN.
Prema New York Timesu, predsjednik Biden je razgovarao sa čelnicima Francuske, Njemačke i Velike Britanije zbog zabrinutosti da bi Putinova kontrola nad ogromnim ruskim arsenalom nuklearnog oružja mogla izmaći kontroli, usred haosa.
Šefovi američkih špijuna mjesecima su pratili pogoršanje odnosa između Prigožina i ruskih zvaničnika odbrane, a obavještajci su zaključili da je to znak da rat u Ukrajini ide loše i po Wagnera i po regularnu vojsku, piše New York Times.
U međuvremenu, Washington Post navodi da su SAD možda shvatile da Prigožin nešto planira još sredinom juna.
Ključni pokretač bio je dekret Ministarstva odbrane Rusije od 10. juna kojim se naređuje svim dobrovoljačkim odredima - poput Wagner grupe - da potpišu ugovore sa vladom, što bi zapravo predstavljalo preuzimanje Prigožinovih plaćeničkih trupa.

Zvaničnici su za list rekli da je "bilo dovoljno signala da se rukovodstvu može reći... da se nešto događa" - ali tačna priroda Prigožinovih planova nije bila jasna sve do neposredno prije početka pobune.
Predsjedniku Putinu je iz vlastite obavještajne službe rečeno da Prigožin nešto planira, piše list. Nije jasno kada mu je to tačno rečeno, ali je to bilo "definitivno prije više od 24 sata", izjavio je u subotu američki zvaničnik, a prenosi list.

Šta misli ruski narod?

Putinovo obraćanje naciji dok se kriza odvijala smatra se znakom koliko ozbiljno gleda na prijetnju i potrebu da se afirmira u ruskoj javnosti.
„Mnogi pripadnici ruske elite će kriviti lično Putina za činjenicu da je sve otišlo tako daleko i da nije bilo odgovarajuće reakcije predsgednika na vreme“, napisala je vodeća ruska analitičarka Tatjana Stanovaja na Telegramu. 
Stoga je cijela ova priča i udar na Putinove pozicije.
Iako je teško izvući zaključke o ukupnom ruskom javnom mnjenju, čelnici zemlje su bili zabrinuti prizorom civila koji aplaudiraju Wagnerovim jedinicama u gradu Rostovu.
Kada su Wagnerove trupe napustile grad nad kojim su efektivno preuzele kontrolu tokom pobune, dočekala ih je gomila koja ih je očigledno podržavala, navijala, pljeskala i fotografisala.
Međutim, vrijedno je napomenuti da su neki stanovnici naizgled požurili da napuste grad vozom u subotu nakon što je Wagner stigao.