Sjevernokorejci ‘nestaju’ dok Rusija bilježi velike gubitke u ukrajinskom ratu

Procjena Južne Koreje o nestanku sjevernokorejskih vojnika dolazi u trenutku kada snažna odbrana Ukrajine tjera Rusiju da skupo plati za svaki kvadratni kilometar koji zauzme

Sjevernokorejski vojnici koji su se borili protiv Ukrajine nestali su s bojnog polja, izvijestila je ove sedmice Nacionalna obavještajna služba Južne Koreje (NIS).

“Od sredine januara nije bilo znakova da sjevernokorejske trupe raspoređene u ruskoj regiji Kursk učestvuju u borbama”, objavio je NIS.

Procjenjuje se da je 11.000 Sjevernokorejaca raspoređeno u Kursk prošlog decembra, kako bi pomogli Rusiji u borbi protiv ukrajinske protu-invazije pokrenute u augustu prošle godine.

Saopćenje NIS-a potvrdilo je nedavni izvještaj The New York Timesa, u kojem se navode teški gubici među Sjevernokorejcima kao razlog za njihovo preraspoređivanje.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da je do 4.000 sjevernokorejskih vojnika ranjeno ili ubijeno – što je otprilike trećina korpusa. NIS je naveo brojku od 3.000.

Ukrajinski zapovjednici na terenu izvijestili su da su ruske snage koristile Sjevernokorejce da predvode napade i da im je naređeno da okončaju vlastite živote radije nego da budu zarobljeni ili da ih njihova strana ustrijeli.

Al Jazeera nije mogla nezavisno provjeriti te tvrdnje.

Pojačanja na pomolu

Odsutnost Sjevernokorejaca mogla bi biti opravdana privremenim pregrupiranjem.

Zelenski je za Associated Press rekao da ima informacije da je do 25.000 dodatnih sjevernokorejskih vojnika na putu za Kursk.

I stručnjaci su za Al Jazeeru rekli da su izgledna sjevernokorejska pojačanja.

Ruske trupe, također, trpe velike gubitke.

Ukrajinsko ministarstvo odbrane je procijenilo da su ruski gubici u prošlom mjesecu bili 48.240 vojnika, što je drugi po visini broj žrtava u nekom mjesecu tokom gotovo tri godine rata, tek neznatno iza onog navedenog u decembru.

Otprilike trećina tih gubitaka zabilježena je oko Pokrovska, istočnog ukrajinskog grada u Donjecku, za koji je Rusija pokrenula intenzivnu bitku kako bi ga osvojila.

“Samo u januaru ove godine naši su vojnici neutralizirali više od 15.000 napadača [u Pokrovsku], od kojih je gotovo 7.000 ubijeno”, objavio je ukrajinski vrhovni zapovjednik Oleksandr Sirski.

Do tih žrtava je došlo po cijenu malog napretka u odnosu na prethodne rezultate, izvijestio je Institut za proučavanje rata, savjetodavno tijelo sa sjedištem u Washingtonu.

Gubici na terenu

Rusija je prošlog mjeseca osvojila 498 kvadratnih kilometara teritorije u ratu, procjenjuje ISW, u usporedbi s 593 kvadratna kilometra koje je osvojila u decembru.

“Smanjenje osvojene teritorije od gotovo 100 kvadratnih kilometara između decembra 2024. i januara 2025, zajedno sa sličnom mjesečnom stopom žrtava, ukazuje na to da ruske snage imaju isti visoki nivo gubitaka uprkos ostvarenom manjem teritorijalnom napredovanju u kratkom roku”, naveo je ISW.

ISW je prethodno procijenio da će Rusiji trebati još gotovo dvije godine rata da dovrši samo osvajanje Donjecka.

Ukrajina, također, pati od manjka ljudstva i navodno je obustavila napore za formiranje do 12 novih brigada, te umjesto toga koristi svoje rezervne snage za popunjavanje gubitaka unutar postojećih jedinica.

Ni Rusija ni Ukrajina uglavnom ne izvještavaju o ratnim gubicima. Ipak, ove je sedmice Zelenski rekao da je ukrajinska vojska izgubila 45.100 vojnika na ratištima.

Portal Ukrajinska pravde (UP) je izvijestio da se ukrajinske oružane snage pripremaju ubaciti 50.000 rezervista u brigade koje se bore na prvim linijama kako bi nadoknadili gubitke.

Ta brojka bi ojačala jedinice na prvoj liniji za petinu, prema The New York Timesu, koji je izvijestio da ukrajinskih snaga na prvoj liniji ima četvrt miliona.

Ruska strategija

“Moramo ovo učiniti kako bismo pokrenuli mehanizam rotacije”, rekao je neimenovani izvor za UP. “Resursi koji se trenutno obučavaju u centrima za obuku dovoljni su samo za minimalnu popunu jedinica, a ne za punu podršku borbene komponente.”

Rusija je, također, zabrinuta zbog svojih snaga. Činilo se da pokušava opkoliti Pokrovsk kako bi natjerala njegove branitelje da se povuku.

Viktor Tregubov, glasnogovornik grupe Horticija (ukr. Хортиця), snaga koje se bore u Pokrovsku, rekao je ove sedmice da je ruska strategija bila da okruži grad kako bi se izbjegla urbana bitka. “Govorimo o pokrivanju grada, počevši od juga i idući u smjeru kazaljke na satu – jug, jugozapad, zapad i tako dalje”, rekao je.

Ruske su snage pokušale izvesti mehanizirane manevre velikih razmjera na početku rata, ali ih je usporila snažna odbrana.

ISW vjeruje da je Rusija izvela svoje prvo uspješno opkoljavanje kada je zauzela Avdijivku, grad nedaleko od Donjecka, prije godinu dana.

Od tada, ISW vjeruje da je pokušao ponovno izvesti takozvane manevre kliješta široke 20-30 kilometara i da, možda, usvaja strategiju istovremenih, koordiniranih, sporih manevara kliješta širom istočnog fronta po uzoru na zauzimanje Avdijivke.

Naprimjer, Rusija je prošle sedmice ustvrdila da napreduje ka opkoljavanju Kupjanska, grada u Harkivu, zauzimanjem Dvorične, što je tvrdnja koja još nije potvrđena geolociranim snimkama. Na južnom kraju fronta, Rusija je prošlog mjeseca uspjela okružiti i ponovno zauzeti Veliku Novosilku.

Rat u zraku

Rusija je nastavila bombardirati ukrajinske civile u protekloj sedmici, kao što je činila tokom cijelog ovog rata.

Zelenski je rekao da je Rusija lansirala 660 bespilotnih letjelica Shahed, gotovo 50 projektila i 760 takozvanih kliznih bombi na Ukrajinu tokom sedmice zaključno s nedjeljom.

Najgori napad dogodio se u noći na subotu.

Generalštab Ukrajinskih oružanih snaga saopćio je da je Rusija pokrenula kombinirani napad širom zemlje, u kojem je korišteno 46 raketa različitih tipova i 123 drona-kamikaze tipa Shahed.

Ukrajinska protuzračna odbrana presrela je ili uništila sve osim šest bespilotnih letjelica i nekoliko projektila, no jedan je projektil pogodio stambenu zgradu u Poltavi, ubivši 14 ljudi i ranivši 22, rekao je Zelenski.

Projektil je srušio svih pet spratova s ​​jedne strane stambene zgrade u kojoj je živjelo otprilike 86 ljudi.

Zelenski je u svom redovnom obraćanju rekao: “Ovo je bila samo jedna ruska raketa koja je donijela toliko boli, patnje i gubitka. Zato Ukrajina – i pravi mir – zahtijevaju garancije.”

Napadi u Rusiji

Ukrajina je, također, nastavila s kampanjom poremećaja ruske vojne proizvodnje i izvora energije.

Prije nekoliko dana su njeni dronovi napali rafineriju Lukoila u Volgogradu, zapalivši je. Glavni štab opisao ju je kao “jednu od deset najvećih rafinerija nafte u Rusiji”, koja prerađuje šest posto ukupne sirove nafte proizvedene u zemlji.

Jasno je da su postojale i druge mete, budući da je Rusko ministarstvo odbrane reklo da je oborilo 49 dronova u sedam regija.

U ponedjeljak su ukrajinske bespilotne letjelice ponovno pogodile rafineriju u Volgogradu, ovaj put navodno oštetivši njen centralni dio za obradu, a također su pogodile tvornicu za preradu plinskog kondenzata u Astrahanu, za koju su ukrajinske Snage za specijalne operacije (SSO) izjavile da može preraditi 12 milijardi tona godišnje, navodno zaustavivši proizvodnju.

Ukrajina, također, napada ruske zapovjedne bunkere i protuzračnu odbranu.

U nedjelju su ukrajinske južne snage napale i uništile protuzračni odbrambeni sistem Buk-M3, a ukrajinska je raketa pogodila centralni komandni štab u Kursku.

“Neprijatelj je izgubio ključne oficire iz Rusije i Sjeverne Koreje… Mislim da govorimo o desecima oficira”, rekao je Zelenski za AP.

Ukrajinski evropski saveznici nastavili su najavljivati ​​transfere oružja i ulaganja u ukrajinsku industriju oružja. Švedska je najavila novu vojnu potrošnju od 1,2 milijarde dolara za naoružanje i ulaganja u ukrajinsku industriju bespilotnih letjelica, čime je ukupni vojni doprinos dosegao 5,6 milijardi dolara. Finska je, također, najavila 200 miliona dolara vrijedan paket vojne pomoći za Ukrajinu, čime je njen doprinos porastao na 2,5 milijardi dolara.

Problematični saveznik

Ipak su Sjedinjene Američke Države, čiji stav o vojnoj pomoći nije objavljen otkako je predsjednik Donald Trump prošlog mjeseca preuzeo dužnost, sada uvjetovale svoju pomoć.

Trump želi ukrajinski litij, uranij i druge minerale u zamjenu za nastavak američke vojne pomoći.

“Želimo sklopiti dogovor s Ukrajinom, gdje će oni osigurati ono što im dajemo svojim rijetkim metalima i drugim stvarima”, rekao je Trump, potpisujući izvršne naloge u Bijeloj kući.

Rusija je zaplijenila gotovo polovinu od procijenjenih 26.000 milijardi dolara vrijednih minerala u Ukrajini, izvijestio je The Washington Post.