Sjeverna Koreja se bori protiv Ukrajine: kako i zašto ruska propaganda to poriče
Od početka invazije Rusije na Ukrajinu, povremeno su se pojavljivale rasprave o takozvanom „koreanskom scenariju“ za Ukrajinu. 2022. godine, „koreanizacija“ se odnosila na potencijalni pokušaj Rusije da konsolidira sve okupirane teritorije u jedan kvazi-državni entitet. Godine 2023. odgovarajući na propagandu Kremlja o mogućem "koreanskom scenariju" - podjelu Ukrajine na dva dijela - ukrajinska strana je uvjerila da "neće biti 38. paralele". 2024. godine, izraz „koreanski scenario“ – situacija u kojoj, nakon prestanka aktivnih neprijateljstava, rat nema jasnog pobjednika – koristio je srbijanski proputinov predsjednik Aleksandar Vučić kao taktiku zastrašivanja. Više detalja o “koreanizaciji” možete pronaći u tekstu “Jalta-3, Finlandizacija, korejski scenario: Da li je Putin zaista spreman da razgovara o bilo čemu drugom osim o kapitulaciji Ukrajine?” Krajem 2024. i početkom 2025. godine, pojam „koreanski scenario” kao da je dobio novo značenje: sve veća bliskost diktatorskih režima Putina i Kim Džong Una i umiješanost sjevernokorejskih trupa u rat protiv Ukrajine. Evo kako lažu propagandisti o učešću sjevernokorejskih vojnika u ratu protiv Ukrajine.
Sovjetski Savez je bio jedan od glavnih saveznika Sjeverne Koreje, održavajući ekonomsku saradnju, ideološko usklađivanje i kulturnu razmjenu, ali i pružajući Pjongjangu ekonomsku pomoć. Nakon raspada SSSR-a, Moskva i Pjongjang nisu imali mnogo toga zajedničkog da bi održali prethodni nivo odnosa. Međutim, kada see Rusija početkom 2000-ih počela distancirati od Zapada, Putin je pribjegao geopolitičkom principu „neprijatelj mog neprijatelja je moj prijatelj“. Tako su se veze između Rusije i Sjeverne Koreje počele postepeno popravljati.
Putin je dva pua posjetio Sjevernu Koreju: prvi put 2000. godine, kada je otac sadašnjeg lidera, Kim Džong Il, bio na vlasti, i ponovo 2024. godine pod vlašću Kim Džong Una. Lideri su 2000. godine potpisali Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedskim odnosima i saradnji. Ovo je bio Putinov pokušaj da obnovi odnose sa Sjevernom Korejom i ponovo uspostavi uticaj Rusije na Korejskom poluostrvu, koji je oslabio nakon raspada Sovjetskog Saveza. Aneksija Krima 2014. godine i naknadne međunarodne sankcije Rusiji dodatno su potaknule približavanje dva antidemokratska režima.
Vojno-tehnička saradnja i trgovina oružjem između Rusije i Sjeverne Koreje značajno su se intenzivirali nakon posjete Kim Jong Una Vladivostoku 2023. godine. Do sredine 2023. godine primijećene su prve navodne isporuke sjevernokorejskog oružja Rusiji. U jesen
2023. godine američke obavještajne službe objavile su informacije da je Sjeverna Koreja poslala više od hiljadu kontejnera municije u Rusiju. Pjongjang je isporučio Rusiji municiju velikog kalibra, artiljerijske granate i balističke rakete kratkog dometa. Prema njemačkom Institutu za međunarodne i sigurnosne poslove, Sjeverna Koreja je postala ključni dobavljač za agresiju Rusije na Ukrajinu, iako tačni podaci o količinama narudžbina i količini isporučenog i obećanog naoružanja ostaju nepoznati.
Novo poglavlje saradnje počelo je Putinovom posjetom Pjongjangu u ljeto 2024. godine i potpisivanjem Sjevernokorejsko-ruskog sporazuma o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu. Tada su se propagandisti hvalili rastućim savezništvom između diktatura, tvrdeći da je sjevernokorejski “lend-lease” jednako dobar kao i američki.
“Prijetnja da će se kontingent sjevernokorejskih dobrovoljaca pojaviti na prvim linijama fronta mogla bi ohladiti entuzijazam članica NATO-a koje razgovaraju o povećanom angažmanu u Ukrajini”, naveo je propagandni kanal sa 135.000 pretplatnika.
Međutim, kada su sjevernokorejski vojnici zapravo stigli na linije fronta da se bore uz ruske osvajače, ruski propagandisti su čudno reagirali. Neki su hvalili "neustrašive berserke" koji su demonstrirali neviđene borbene tehnike, dok su drugi gorljivo negirali njihovo učešće u ratu ili prisustvo na linijama fronta.
Sjevernokorejsko "negiranje"
U oktobru 2024. godine, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je izvijestio da je “savez za produbljivanje” dostigao nivo na kojem Sjeverna Koreja ne samo da snabdijeva ruske trupe oružjem koje se koristi protiv Ukrajine, već im šalje i pomoć u ljudstvu. Zelenski je izjavio da se Sjeverna Koreja "efikasno uključila" u rat protiv Ukrajine. U međuvremenu, ruska propaganda usmjerena na ukrajinsku publiku pokušavala je na sve načine opovrgnuti ove činjenice.
Naprimjer, u oktobru su propagandisti citirali samoproglašenog bjeloruskog lidera Aleksandra Lukašenka, koji je izvještaje o umiješanosti Sjeverne Koreje u rat nazvao "besmislicama". Na kanalu sa skoro milion pratitelja, u novembru je objavljeno da se Ured predsjednika Ukrajine navodno sprema "predati" rusku oblast Kursk, zbog čega "sada još jače guraju narativ o sjevernokorejskim vojnicima". Još jedan propagandni Telegram kanal sa 64.000 pretplatnika ismijavao je ukrajinske tvrdnje: "Teško je naći Koreanca u mračnoj šumi, pogotovo kada ga tamo nema".
U jesen 2024. godine, ruska sjevernokorejska "braća po oružju" bila su raspoređena u regiji Kursk i na frontu Harkov. Ruski propagandni resursi usmjereni na ukrajinsku publiku su to tvrdoglavo ignorirali i nastavili ismijavati ukrajinsku komunikaciju o “sjevernokorejskoj” temi, govoreći da Ukrajina “gura ovaj slučaj”, jer je njena vojna situacija teška, a krivicu prebacuje na Koreance.
Sredinom decembra 2024. godine propagandni Telegram kanal sa milion pratitelja pisao je da "mediji guraju priču o sjevernokorejskim vojnicima, koje niko nije vidio u eri bespilotnih letjelica i satelita. Ovo se pretvorilo u nekakvu šalu. Još u oktobru smo pisali da se to radi kako bi se na Zapadu izvuklo više oružja i novca sa Zapada i da bi se opravdala mobilizacija".
Prava "šala" je bila da su propagandni kanali ostali nijemi kada je Ukrajina zarobila sjevernokorejske vojnike i pojavili su se njihovi video snimci. Anonimni Telegram kanal je jesenas tvrdio da “nisu dostavljeni nepobitni dokazi o učešću sjevernokorejskog vojnog osoblja u ratu, a ukrajinski vojnici u intervjuima zapadnim medijima priznaju da nisu naišli na trupe Sjeverne Koreje”. Ali kada su se takvi “nepobitni dokazi” ipak pojavili, kanal ih je jednostavno ignorirao.
Ukrajinske snage su 11. januara 2025. godine zarobile prva dva sjevernokorejska vojnika u regiji Kursk.
"Oni služe kao živi dokaz ilegalnog učešća Sjeverne Koreje u ruskom ratu", komentirao je Seongmin Lee, direktor Korejske kancelarije Fondacije za ljudska prava
“Hladnokrvni psiholozi bez hoda nazad”
U decembru 2024. godine, nekoliko ruskih propagandista na Telegramu je prvi put priznalo učešće sjevernokorejskih vojnika u borbama u regiji Kursk. Takozvani ruski „ratni dopisnik“ sa 138.000 pretplatnika je 12. decembra izvijestio da su selo Pljokhovo u okrugu Sudzanski zauzele „isključivo sjevernokorejske specijalne snage za samo dva sata“. Propagandista je, hvaleći brzo napredovanje Sjevernokoreanaca, zapravo priznao njihove ratne zločine: "Projurili su se kao uragan i nisu uzeli zarobljenike”. Kasnije je drugi ruski "ratni dopisnik" sa 380.000 pretplatnika potvrdio da su "Pljohovo, oslobođeno 6. decembra u pravcu Kurska, zaista zauzeli vojnici sjevernokorejskih specijalnih snaga. Probili su se kroz dva kilometra minskih polja, brzo ušli u naselje i uništili neprijateljski kontingent". Ovaj propagandista je, t također, nagovijestio ratne zločine koje su počinili pripadnici snaga iz Sjeverne Koreje: "Nije bilo zatvorenika. I neće ih biti u budućnosti." Pozivajući se na "izvor koji radi u regiji Kursk", ratni dopisnik je sjevernokorejske vojnike nazvao "berserkerima" s "apsolutnom ravnodušnošću prema smrti".
Međutim, nisu svi propagandisti koji su priznali raspoređivanje trupa DNRK dijelili entuzijazam za akcije “sjevernokorejskih berserkera”. Ruski kanal sa više od milion pretplatnika izvestio je da je napad na Pljohovo trajao više od jednog dana, a trupe iz Sjeverne Koreje poslane su tek posljednjeg dana. U ovoj verziji događaja, propagandisti tvrde da je „ruska vojska pustila sjevernokorejske vojnike da poraze već oslabljeni kontingent ukrajinskih oružanih snaga“.
Isti kanal je prokomentirao i negiranje prisustva trupa Sjeverne Koreje na frontu od strane drugih propagandista. Prema riječima autora, tema vojnog učešća Sjeverne Koreje u bitkama je "formalno zatvorena".
"Zatvorena — zato što mora biti. Formalno — jer postupanje s informacijama o našoj prijateljskoj zemlji prema Ugovoru o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu sa Sjevernom Korejom, koji uključuje međusobnu odbranu, izgleda prilično čudno", napisali su propagandisti.
Kako su se počeli pojavljivati snimci ukrajinskih dronova koji hvataju vojnike za koje se može utvrditi da su iz Sjeverne Koreje, propagandistima je postalo sve teže sakriti ili umanjiti stepen uključenosti vojnika iz Sjeverne Koreje u borbe. Isto tako, postalo je teže pohvaliti njihove borbene vještine. Na objavljenim snimcima dronova, čini se da se Sjevernokoreanci prvi put u životu susreću s borbenim dronovima i izgleda da nisu sigurni kako reagirati na njih. Ruski vojni Telegram kanal sa više od 600.000 pretplatnika prokomentariao je snimak: "Vojnici iz Sjeverne Koreje uhvaćeni na ukrajinskom dronu... Naravno, ovi borci bi se mogli pripisati bilo kojoj od ruskih azijskih etničkih grupa, ali su im crte lica izrazito korejske. Osim toga, njihova neustrašiva reakcija na dronove govori mnogo o drugim snimcima." Isti kanal je objavio snimak iz bolnice u ruskoj regiji Kursk, na kojem se navodno vide ranjeni Sjevernokoreanci.
„Za sada, naši novi saveznici se očigledno bore da shvate realnost modernog ratovanja“, primjetio je autor.
Osim nedostatka znanja o suprotstavljanju napadnim dronovima, Rusi su primijetili i opće probleme sa obukom sjevernokorejskih vojnika. "Bilo je slučajeva da su jednostavno stali na pola terena kao grupa da se odmore - i bili pogođeni", objavio je mali Telegram kanal sa 3.000 pretplatnika.
Institut za proučavanje rata (ISW) je, također, primijetio da, za razliku od ruskih trupa koje napadaju u malim pješadijskim grupama, snage Sjeverne Koreje se u raspoređuju velike jurišne grupe, što vjerovatno dovodi do visoke stope žrtava među njima.
Međutim, za neke ruske propagandiste, spremnost Sjevernokorejaca da masovno umru vidi se kao prednost.
„Što se tiče Koreanaca, mogu reći da su oni najtvrđi psiholozi bez hoda unazad. Ući će u mine, metke, bilo gdje - baš kao da je 1941. godine“, napisao je kanal sa 260.000 pretplatnika.
Nakon što su ukrajinske snage zarobile sjevernokorejske vojnike, čak su i ključni ruski propagandisti sa federalne televizije morali reagirati - iako na svoj način. Propagandistica Olga Skabejeva, na svom Telegram kanalu, bila je ogorčena izvještajima o umiješanosti Sjeverne Koreje u rat i protumačila je zarobljavanje sjevernokorejskih trupa kao “otmicu”. "Ukrajinske snage su izvršile invaziju na rusku teritoriju, bore se u regiji Kursk, tamo pronašle Koreance (ako je istina) i kidnapovale ih, sad viču: 'Sjeverna Koreja je u ratu sa Ukrajinom.' Idioti. Šta Ukrajina radi u Kurskoj oblasti? I zašto kidnapuje ljude?" upitala je Skabejeva retorički.
Naše praćenje pokazuje da propagandisti svoje poruke prilagođavaju različitoj publici. Prosječnog Rusa uvjeravaju da Rusija nije sama u ovom ratu, da Moskva ima lojalne saveznike i da Pjongjang šalje trupe baš kao što zemlje NATO-a navodno raspoređuju snage u Ukrajini. Prosječnom Ukrajincu je rečeno da nema Koreanca na prvoj liniji fronta, jer je "specijalna vojna operacija" samo građanski rat koji je malo eskalirao iznad razmjera prije 2022. godine. Slično, ruski agitprop pokušava "prodati" ovaj narativ zapadnoj publici - naprimjer, u propagandnim medijima poput RT-a ili Sputnjika, Sjeverna Koreja se spominje samo u kontekstu testiranja hipersoničnih raketa i razvoja turizma, bez riječi o njenoj umiješanosti u agresiju na Ukrajinu.
Politički režim pod Kim Džong Unom u Sjevernoj Koreji je primjer industrijskog totalitarizma. Prije 2022. godine Putinov autoritarizam je opisan kao „konkurentski“, „višestranački“ ili „neoautoritarizam“. Nakon potpune invazije, njegova personalizirana diktatura okarakterizirana je kao “hibridni totalitarizam” ili “fašistički totalitarizam”. Što duže traje savez između Kim Džong Una i Putina, antizapadna koalicija postaje opasnija. Prema riječima generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea, Rusija pomaže Sjevernoj Koreji da zaobiđe sankcije, dijeleći određene tehnologije za taktičko nuklearno oružje i raketne sisteme za lansiranje podmornica. Saradnja u poboljšanju raketnog programa Sjeverne Koreje ruskom tehnologijom "mogla bi destabilizirati Korejski poluotok, pa čak i ugroziti Sjedinjene Američke Države", upozorio je Rutte.
Informacijska kamuflaža jedan je od znakova produbljivanja veza između ova dva režima. Ukrajina provodi proaktivnu komunikaciju na više nivoa o umiješanosti Sjeverne Koreje i dijeli informacije sa zapadnim partnerima kako bi se bolje suprotstavila diktatorskom dvojcu Putina i Kim Džong Una. Budući da je rat protiv Ukrajine napad autokratija na demokratiju, njegovo rješavanje zahtijeva globalno koordinirani odgovor.