Sjene Černobila nad Zaporožjem: šta će se dogoditi ako dizel generatori ZNE-a prestanu raditi

Zaporiška nuklearna elektrana je danima u vanrednom režimu zbog isključenja iz elektroenergetskog sistema usljed ruskog granatiranja. Jedini izvor energije ostaju dizel generatori, koji nisu predviđeni za dugotrajan kontinuirani rad. Ovakvo stanje predstavlja ozbiljnu prijetnju sigurnosti objekta, jer oprema može otkazati, što povećava rizik od nesreće.

U svom obraćanju, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski naglasio je da ruske trupe sistematski sprečavaju obnovu snabdijevanja električnom energijom.

"Već imamo informacije da je jedan od generatora otkazao. I upravo Rusi granatiranjem sprečavaju popravku dalekovoda do stanice i obnovu osnovne sigurnosti. I to je prijetnja svima, apsolutno", naglasio je Zelenski.

Zelenski je održao sastanak sa predstavnicima Oružanih snaga i Ministarstva energetike te dao nalog Vladi da u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova, aktivnije skrene pažnju međunarodne zajednice na krizu. Također je napomenuo da je održan sastanak o sankcijama sa sekretarom Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu i komesarom za sankcije kako bi se povećao pritisak na Rusiju.

 

ZNPP bez napajanja: šta se dešava u stanici

 

Prema podacima Državne komisije za nuklearnu regulaciju Ukrajine, generatori osiguravaju sigurnosne sisteme, posebno hlađenje nuklearnog goriva u reaktorima i bazenima za starenje. Međutim, ruska vojska sprečava popravku dalekovoda, što prijeti vanrednom situacijom sa posljedicama koje mogu dovesti do zračenja u Ukrajini i susjednim zemljama.

Oleg Korikov, šef Državne komisije za nuklearnu regulaciju Ukrajine, naglasio je da postupci Rusije krše principe nuklearne sigurnosti koje je definirala IAEA. Granatiranje i ignoriranje međunarodnih normi, posebno rezolucija IAEA i UN-a o deokupaciji elektrane, povećavaju rizik od katastrofe. Pouzdano snabdijevanje električnom energijom ključni je element sigurnosti, ali Rusija blokira obnovu sigrunog snabdijevanja električnom  energijom, stvarajući prijetnju regiji.

„Nepoštivanje zahtjeva i principa nuklearne i radijacijske sigurnosti od strane ruske vojske, granatiranje dalekovoda od strane ruskih trupa i njihovo oštećenje, stvaranje prepreka za obnovu tih dalekovoda od strane ukrajinskih stručnjaka - sve ove akcije mogle bi dovesti do najgoreg scenarija“, kazao je Korikov.

Viša naučna saradnica Instituta za probleme sigurnosti nuklearnih elektrana Nacionalne akademije nauka Ukrajine Olena Pareniuk kaže za Focus da je elektrana već tri godine na hladnom režimu. Reaktori ne proizvode energiju, pritisak i temperatura u njima su normalni – oko 40 do 50 stepeni. U trenutnim hladnim vremenskim uslovima, bez aktivne proizvodnje, rizik od eksplozije ili curenja zračenja je minimalan. Sa stanovišta nuklearne fizike, ovo je stabilno i sigurno.

 

Prijetnja nuklearnoj elektrani Zaporiška: kolika je vjerovatnoća curenja nuklearnog goriva i otpada

Međutim, nuklearna elektrana Zaporiška trenutno funkcionira kao skladište za istrošeno nuklearno gorivo, budući da gorivo u reaktorima nije zamijenjeno tri godine. Svi objekti sa radioaktivnim otpadom ili gorivom moraju se hladiti u skladu sa međunarodnim sigurnosnim standardima. Hlađenje se osigurava protokom vode koju pumpaju pumpe koje pokreću dizel generatori.

"Problem je što je jedan generator već otkazao, a ostali rade bez popravke već tri godine. Prema regulatornim dokumentima, gorivo u generatorima je dovoljno za 10 dana neprekidnog rada i garantovano je da će funkcionirati tokom tog perioda. Ali već je prošlo osam dana bez obnavljanja napajanja strujom ili isporuke goriva. Nakon 10 dana nema garancija: generatori se mogu pokvariti, a bez goriva mogu se potpuno zaustaviti", kaže Pareniuk.

Prema riječima stručnjaka, ovo dovodi do zastoja sa stanovišta međunarodne jurisprudencije. Nesreća se može dogoditi u nuklearnom postrojenju, ali trenutno niko ne preduzima mjere da je spriječi. Historija trenutno ne poznaje presedane kada je nuklearna elektrana toliko dugo zavisila od dizel generatora. Bez hlađenja, gorivo će se zagrijati, što bi moglo dovesti do curenja nuklearnog goriva. Međutim, bez vanjskog oštećenja postrojenja, vjerovatnoća takvog scenarija je izuzetno mala.

"Ako ništa ne ošteti postrojenje, naprimjer granatiranje, ne očekuje se značajna kontaminacija. Zato nema masovne panike: ako bi postrojenje radilo punim kapacitetom, posljedice bi bile katastrofalne, uz ispuštanje radionuklida", napominje stručnjakinja.

Podsjećamo, Ministarstvo energetike Ukrajine je 23. septembra izvijestilo da je okupirana nuklearna elektrana Zaporiška doživjela deseti prekid struje te da je elektrana bila prisiljena preći na dizel generatore.

Šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Rafael Grossi, izvijestio je 8. septembra da je Rusija prekršila šes od sedam stubova nuklearne sigurnosti u nuklearnoj elektrani Zaporiška.