Širom Slovačke intenziviraju se protesti protiv Ficovog prokremaljskog zaokreta
Intenziviranje prokremljanskog zaokreta populističkog premijera Roberta Fica privuklo je najveću masu demonstranata na ulice slovačke prijestolnice Bratislave otkako su krajem 2023. godine počeli protesti protiv vlade koju predvodi Ficova stranka Smer, jer su se pojavili strahovi da će Ficove promjene u državnoj policiji, pravosuđu i medijima prate scenarij Viktora Orbana.
Državni mediji procjenjuju da je oko 60.000 ljudi učestvovalo na mitingu u Bratislavi 24. januara, gdje su govornici pozvali vladu da "odbije bilo kakvu saradnju sa Rusijom", dok se Fico, također, suočava sa stalnim previranjima unutar svoje lijevo-desne koalicije.
Protesti koje podržava građanska platforma Mier Ukrajine [Mir Ukrajini] i zahtijevaju Ficovu ostavku uz skandiranje "dosta Fico" i "odstupi" održani su širom zemlje, ali i u drugim gradovima u EU, uključujući Prag, Krakov i Kopenhagen.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, koga je Fico više puta kritikovao zbog dugo najavljivanog prekida tranzita ruskog gasa kroz Ukrajinu i čak zaprijetio da će prekinuti humanitarnu pomoć Ukrajini, podržao je proteste kada je na slovačkom jeziku objavio „Bratislava nije Moskva“ i „Slovačka je Evropa” na svom X nalogu.
Procjenjuje se da su kombinovani protesti okupili oko 100.000 i bili su najveći u posljednjim decenijama, zajedno sa protestima 2018. godine, koji su rezultirali svrgavanjem posljednje Ficove vlade sa vlasti i protestima 1989. godine, koji su srušili komunistički režim u tadašnjoj Čehoslovačkoj.
Samo nekoliko sati prije protesta, Ficov ključni koalicioni saveznik, konzervativna stranka lijevog centra Hlas, izbacila je iz svojih redova Samuela Migala i Radomira Šalitroša, dvojicu od svoja četiri pobunjena poslanika koji su kritizirali sve veću konvergenciju između Hlasa i Smerove nacionalne konzervativne agende.
Čelnik Hlasa nazvao je dvojicu poslanika “ucjenjivačima” zainteresiranim za “moćne pozicije” koji su se “infiltrirali” u Hlas, dok je stranka “pružila ruku” preostaloj dvojici poslanika Jánu Ferenčaku i Romanu Malatincu.
Kao odgovor, četvorica Hlasovih pobunjenika objavila su saopćenje u kojem najavljuju da "umjesto rasprave uočavamo povećan interes policije i sigurnosti za nas" i da "pod takvim pritiskom nećemo glasati" u parlamentu. Lider Hlasa i ministar unutrašnjih poslova Matúš Šutaj Eštok kasnije je negirao da je policija podvrgla nadzoru četvorici poslanika.
Ako se Migal i ostala trojica uzdrže od glasanja, Ficova vladajuća koalicija iz oktobra 2023. godine se smanjuje na 75 poslanika u parlamentu koji ukupno broji 150 poslanika. Član mlađe koalicije krajnje desničarski SNS vodi razgovore sa još trojicom pobunjenika predvođenih Rudolfom Huliakom, što je navelo Fica da prvi put u novembru prizna da bi prijevremeni izbori mogli biti na dnevnom redu, iako će učiniti sve da to izbjegne.
Govoreći za javni servis STVR u redovnom političkom programu Sobotné dijalogija, Fico je ponovio da su prijevremeni izbori mogući tek nakon što Hlas i SNS ne uspiju u pregovorima sa pobunjenim poslanicima. Fico je prijevremene izbore opisao kao “tehničko rješenje”, ali ne i “dobro političko rješenje”.
“Uživo gledamo raspad Ficovog četvrtog kabineta. Jedino rješenje su sada prijevremeni izbori”, komentirao je Michal Šimečka, lider najveće opozicione stranke, liberalne Progresivne Slovačke (PS), na svojoj Facebook stranici na društvenim mrežama.
Smer zaostaje za PS-om za 4,5 posto, pokazuje januarska anketa NMS-a, ali nije sigurno da će PS biti u stanju da formira većinsku vladu, čak i ako pobijedi Smer na potencijalnim prijevremenim izborima ove godine.
Prošlog mjeseca, bivši poslanik Smera i bivši evropski parlamentarac Boris Zala izjavio je za bne IntelliNews da Fico "ne bi imao problema" da se udruži s neofašističkom strankom Republika koja je u porastu, dok se Hlas, pod vodstvom Šutaja Eštoka, više slaže sa Ficom i njegovim rukovodstvom Smer stranke nego što je bilo uobičajeno kada je Peter Pellegrini postavio Hlas kao ogranak stranke Smer u 2020. godini.
Šimečka je naveo i da je parlament sada "paraliziran" ne "mračnim silama iz inozemstva", misleći na Ficove tvrdnje o "puču" u Slovačkoj, već "Ficovom nesposobnošću da održi stabilnu vlast".
Sredinom januara, Fico je tvrdio da je protiv njegove vlade trebao biti organiziran "puč" koji uključuje opoziciju, Mier Ukrajine i "finansiranje iz inozemstva". Njegovi navodi pomogli su mu da okonča skupštinsku sjednicu izglasavanja nepovjerenja nakon što ju je opozicija napustila u znak protesta zbog premještanja sjednice iza zatvorenih vrata.
Fico se u svojim navodima pozvao na izvještaj obavještajne službe SIS, ne iznoseći detalje u javnost, što je samo pojačalo kritike da je SIS došao pod uticaj stranke Smer. Izvještaji da su obavještajne službe EU prestale dijeliti informacije sa SIS-om pojavile su se još prošle godine.