Šef obavještajne službe Moldavije: Rusija bi mogla imati za cilj Pridnjestrovlje

Nacionalna obavještajna agencija Moldavije saopćila je da bi Rusija sljedeće godine mogla pokrenuti novu ofanzivu sa ciljem "stvaranja kopnenog koridora" kroz južnu Ukrajinu do otcijepljenog regiona Pridnjestrovlja, koji podržava Moskva.

Obavještajne i sigurnosne službe Moldavije - SIS, objavile su u saopćenje koje ima za cilj razjasniti komentare šefa agencije Aleksandrua Musteate, koji je tokom intervjua lokalnoj TV stanici rekao da bi snage Kremlja mogle imati za cilj da pređu u separatističku regiju Moldavije, početkom naredne godine.

“Nije pitanje da li će Ruska Federacija pokrenuti novu ofanzivu u pravcu moldavske teritorije, već kada će se to dogoditi: ili početkom godine, u januaru, februaru ili kasnije, u martu, aprilu“, rekao je Musteata za TVR Moldova, koja je objavila teaser uoči emitovanja intervjua.

„Ali, sudeći prema informacijama koje imamo“, rekao je, „Rusija može ići dalje da stvori koridor sa pridnjestrovskom regijom, što je teritorija Moldavije“.

"Onda će biti moguće jasno reći da oni namjeravaju doći ovdje, da se ujedine", rekao je Musteata. „O onome što će uslijediti – o njihovim namjerama prema Kišinjevu – možemo razgovarati. Ali ovo je stvaran i vrlo visok rizik.”

U potezu vjerovatno usmjerenom na izbjegavanje javne panike, SIS je objavio saopćenje u kojem želi razjasniti Musteatine komentare, za koje kaže da se odnose na "analizu nekoliko scenarija u kojima bi Ruska Federacija pokušala, uključujući kopnenu invaziju preko sjevera Ukrajine , prema Republici Moldaviji.”

"Preciziramo da je direktor SIS-a spomenuo da je cilj Ruske Federacije da stvori kopneni koridor prema Pridnjestrovskom regionu i danas na snazi, a nova ofanziva Ruske Federacije u tom pravcu mogla bi se desiti 2023.”, saopćeno je iz agencije.

A nakon što je ranije snimljena emisija emitirana, Musteata je donekle povukao svoj stav, rekavši tokom intervjua u studijima TVR Moldova da je „Pridnjestrovski region i dalje u priličo mirnom stanju“.

Pridnjestrovlje se otcijepilo nakon građanskog rata 1992. godine, ali ga većina zemalja ne priznaje. Proteže se otprilike 400 kilometara (249 milja) između istočne obale rijeke Dnjestar u Moldaviji i granice zemlje s Ukrajinom.

Otkako je Rusija napala Ukrajinu 24. februara, u vojno neutralnoj Moldaviji, koja nije članica NATO-a rasplamsala je zabrinutost da bi se sukob mogao proširiti na zemlju preko Pridnjestrovlja. Rusija u Pridnjestrovlju ima oko 1.500 vojnika, koje naziva „mirovnjacima“ u otcijepljenom regionu u takozvanoj zoni zamrznutog sukoba. I barem je jedan ruski zvaničnik otvoreno govorio o otimanju dovoljno zemlje u južnoj Ukrajini, kako bi se povezala područja pod ruskom kontrolom od kopna do Pridnjestrovlja.

Da li bi Rusija uspjela stvoriti takav koridor do aprila je upitno, jer su se tek prošlog mjeseca ruske snage povukle iz Hersona, koji je bio prvi veliki ukrajinski grad koji je pao prošle zime i koji je sada ponovo pod kontrolom Ukrajine, iako ga ruske snage granatiraju skoro svakodnevno. Herson bi sada mogao poslužiti kao potencijalni mostobran za ukrajinske trupe za napredovanje prema Krimu, koji je Rusija okupirala od 2014. godine.

U aprilu su tenzije porasle u Moldaviji - bivšoj sovjetskoj republici od oko 2,6 miliona ljudi koja je jedna od najsiromašnijih zemalja Evrope - nakon što je serija eksplozija pogodila Pridnjestrovlje.

Krajem oktobra, ruski projektil pogodio je moldavski grad Naslavča u blizini ukrajinske granice, što je potreslo tamošnje stanovnike. Ranije ovog mjeseca, ostaci projektila pronađeni su i u voćnjaku u drugom gradu blizu granice, što je izazvalo dodatnu uzbunu među stanovništvom.

Moldavija, koja trpi akutnu energetsku krizu i vrtoglavu inflaciju doživjela je dva velika nestanka struje posljednjih mjeseci, kao rezultat ruskih udara na ukrajinsku energetsku mrežu, sa kojom su sistemi Moldavije iz sovjetskog doba i dalje međusobno povezani.