Sedam stvari koje treba znati o kreditu EU Ukrajini od 90 milijardi eura  

Rasprava se nije odvijala po planu. Potpisivanje sporazuma sa Mercosurom odgođeno je za januar, i dok će EU osigurati kredit Ukrajini od 90 milijardi eura za 2026-27, blok će finansirati shemu kroz dug EU - ostavljajući zamrznutu imovinu Centralne banke Rusije netaknutom.

Evo sedam zaključaka o tome šta odluka EU da odobri kredit Kijevu od 90 milijardi eura koristeći budžet EU znači za Evropljane, Ukrajinu i sudbinu ruskih rezervi.

 

 

Glavni zaključak sa sastanka Evropskog vijeća je da je Ukrajina osigurala prijeko potrebnu finansijsku pomoć. MMF predviđa da se Kijev suočava sa manjkom finansije od otprilike 130 milijardi eura za 2026-27. To znači da bi bez kredita EU Ukrajina ostala bez novca za finansiranje rata u proljeće 2026. Takav razvoj događaja bi nesumnjivo oslabio poziciju Kijeva u tekućim mirovnim pregovorima između SAD-a i Rusije. Iz te perspektive, kredit EU je sjajna vijest.

 

 

Zajam EU Ukrajini od 90 milijardi eura puni naslovnice, ali još jedan nedavni evropski potez oko Ukrajine mogao bi biti gotovo jednako značajan. Da bi se to razumjelo, ključno je znati da se sankcije EU, uključujući zamrzavanje oko 300 milijardi dolara imovine Centralne banke Rusije, moraju obnavljati svakih šest mjeseci uz jednoglasno odobrenje 27 država članica.

Ova situacija dala je državama članicama prijateljski naklonjenim prema Rusiji, poput Mađarske, prednost da iz Bruxellesa izvlače ustupke u zamjenu za njihovu podršku - a drama se odvija svakih šest mjeseci. Sada je Bruxelles oduzeo Budimpešti tu prednost: sredinom decembra EU je zamrznula imovinu Centralne banke Rusije na neodređeno vrijeme, čime je okončana mađarska ucjena.

 

 

U teoriji, odluka EU da zamrzne imovinu Centralne banke Rusije na neodređeno vrijeme trebala je zahtijevati jednoglasno odobrenje država članica EU, kao što je uobičajeno za politike vezane

za sankcije. Kako bi zaobišla veto Mađarske i Slovačke, Evropska komisija je napravila neočekivani potez: pozvala se na ovlaštenja za krizna vremena (Član 122 Ugovora o Evropskoj uniji) kako bi usvojila mjeru uz podršku samo kvalifikovane većine država članica (15 zemalja koje predstavljaju 65 posto stanovništva EU).

Sitna sčova o zajmu EU Ukrajini dodatno pokazuje kako Brisel sve više manevrira kako bi zaobišao veto nevoljnih država članica kada je u pitanju vanjska politika. Pravnici EU su izradili zaobilazno rješenje koristeći još jednu nejasnu klauzulu (Član 20 Ugovora o Evropskoj uniji) koja omogućava neki oblik „pojačane saradnje“ među koalicijom voljnih država članica. U praksi, samo 24 države članice će doprinijeti finansiranju zajma za Ukrajinu – Mađarska, Češka i Slovačka su izvan programa.

 

 

Nisu samo države prijateljski nastrojene prema Rusiji bile te koje su se protivile korištenju zamrznutih rezervi Centralne banke Rusije za odobravanje kredita Ukrajini. Belgija, gdje se nalazi 86 posto ruske imovine u vlasništvu EU, bila je posebno glasna.  

„Moskva je jasno stavila do znanja da ćemo, ako dođe do konfiskacije, Belgija i ja lično osjećati posljedice zauvijek. To se čini kao prilično dugo vrijeme“, rekao je premijer Bart De Wever.  

Dok Rusija pojačava sabotažne operacije širom Evrope kako bi izazvala paniku, takve zastrašujuće izjave morale su biti muzika za uši Vladimira Putina.

Italijanska premijerka Giorgia Meloni, također, se protivila izdavanju kredita korištenjem zamrznute imovine Rusije. Ovo je bilo iznenađenje: Italija posjeduje zanemarive količine rezervi Centralne banke Rusije, a Rim nikada nije bio glavni igrač po ovom pitanju. Objašnjenje za ovaj zaokret moglo bi biti u italijanskim bankama: UniCredit je drugi najveći strani investitor u Rusiji, koji drži više od 10 milijardi dolara imovine na ruskoj teritoriji. Prijetnje Kremlja da će konfiskovati imovinu firmi iz EU koje su još uvijek prisutne u Rusiji mogle bi objasniti iznenađujući stav Melonijeve.

 

 

Prvi nacrt predloženog mirovnog sporazuma između SAD-a i Rusije pokazao je kako američki predsjednik Donald Trump vidi imobilizirane rezerve Centralne banke Rusije: kao bonus za potpisivanje. Plan je predlagao dodjelu 100 milijardi dolara iz ove imovine američkim firmama za trošenje na obnovu Ukrajine, pri čemu bi vlada SAD-a dobila 50 posto profita. U međuvremenu, ostatak zamrznutih sredstava (otprilike 200 milijardi američkih dolara) trebao je biti uložen u zajednički investicijski fond SAD-a i Rusije. Jedan od načina da se ova imovina stavi van dohvata SAD je da se zamrznuta imovina koristi kao kredit EU dodijeljen Ukrajini. Sigurno je pretpostaviti da će se Bijela kuća vratiti sa više zahtjeva prema EU u vezi sa ruskom imovinom.

 

 

Blok će izdati kredit od 90 milijardi eura Ukrajini prikupljanjem zajedničkog duga EU na tržištima kapitala. Ovo je ogromno, jer znači da evropske države članice čine još jedan korak ka izdavanju euroobveznica. To što je Njemačka pristala na ovu odluku posebno je značajno, s obzirom na to da se Berlin dugo protivio izdavanju zajedničkog duga EU. Ovaj potez otvara put izdavanju većeg zajedničkog duga EU za druge svrhe, poput odbrambenih troškova ili budućih finansijskih shema koje podržavaju ratne napore Ukrajine ili obnovu zemlje.

7. Budućnost: 90 milijardi eura nije dovoljno za Ukrajinu, tako da ovo nije kraj priče

Zajam od 90 milijardi eura je odličan prvi korak, ali neće biti ni približno dovoljan da popuni ukrajinski finansijski jaz od 130 milijardi eura u naredne dvije godine. To znači da vjerovatno predstoje daljnje rasprave o sudbini imobiliziranih ruskih rezervi. Zaključci Evropskog vijeća podržavaju ovu pretpostavku: „Unija zadržava pravo da koristi [zamrznute rezerve Rusije] za otplatu zajma.“  

Takva klauzula bi mogla biti korisna ako i kada se rasprava prebaci na otplatu kredita (Kijev se ne mora brinuti o tome dok Rusija ne plati Ukrajini neku ratnu odštetu). Drugim riječima, ovo vjerovatno nije posljednje poglavlje priče o rezervama Centralne banke Rusije.