Sankcije, kompenzacije, međunarodna sudska praksa: Šta je urađeno do kraja druge godine velikog rata

 

Ono o čemu se 2022. godine razgovaralo samo šapatom, 2023. se govorilo  glasno. Svjetska zajednica jednoglasno se složila da Rusija treba snositi odgovornost za štetu nanesenu Ukrajini i Ukrajincima počinjenu agresijom. Prema rezultatima 2023. godine može se konstatirati da su strani stručnjaci, lideri i vodeći stručnjaci za sudsku praksu prešli dug put od sumnje u mogućnost korištenja zaplijenjene ruske imovine za isplatu odštete ukrajinskim žrtvama rata, do promjene pravnih dogmi i podrške ideji prevazilaženja suverenog imuniteta.

Ono što je trenutno ključno pitanje (na kompenzacijskom kolosijeku) i na čemu je međunarodna pravna zajednica radila tokom 2023. godine jeste najbrže moguće pokretanje Međunarodnog kompenzacijskog mehanizma. Dakle, korak po korak:

 

Međunarodni mehanizam kompenzacije:

 

Ukrajina je u 2023. godinu ušla uz pravnu podršku bez presedana za Kompenzacijski mehanizam. Većina u  Generalnoj skupštini UN-a 14. novembra 2022. godine utvrdila je legitimnost svih elemenata mehanizma, koji uključuje: Registar gubitaka, Komisiju za dodjelu plaćanja i Fond za obeštećenje. U cjelini, ova odluka, koju su razvili ukrajinski stručnjaci na osnovu iskustava drugih zemalja, omogućava da se razvije pravičan sistem isplate kompenzacija pod nezavisnim međunarodnim nadzorom i bez čekanja na saglasnost zemlje agresora.

Sve se događalo jako brzo. Dana 17. februara, Registar šteta je dobio svoj dom u veoma simboličnom gradu, gradu pravde, u Hagu, Vlada Holandije je pristala na prijedlog Ukrajine za stvaranje međunarodne organizacije. Dana 17. maja (već magičan datum za Ukrajinu), na samitu Vijeća Evrope održan je ključni događaj za Međunarodni mehanizam kompenzacije: potpisan je sporazum o registru šteta. Trenutno su 43 zemlje i Evropska unija pristupile sporazumu o Međunarodnom registru gubitaka. Nedavni potpisnici uključuju i Švicarsku. Ukrajinski tim planira privući u Registar što više od 94 zemlje koje su glasale za Kompenzacijski mehanizam u UN.  

Već na Prvoj konferenciji zemalja učesnica Registra, koja je održana 27. juna (također misterioznih sedam), imenovan je izvršni direktor Registra Markijan Kliučkovski, a osigurani su i preliminarni troškovi za rad Registra. Registru su dodijeljene prostorije, a najavljen je i prijem kandidata za članove Vijeća za registar. Upravo na Trećoj konferenciji, koja je održana sredinom novembra, izabrani su članovi Vijeća registra gubitaka (prema Statutu Registra trebalo bi ih biti 7, uključujući jednog kandidata iz Ukrajine). Link odbora za registraciju: https://www.coe.int/en/web/portal/-/conference-of-participants-of-the-register-of-damage-for-ukraine-elects-its-board .

Čekamo odobrenje pravila i procedura Međunarodnog registra gubitaka i kategorija gubitaka u najskorije vrijeme. Nedavno je Vlada Ukrajine, na zahtjev Ministarstva pravde, predložila kategorije šteta, koje Međunarodni registar može uzeti kao osnovu pri razvoju svojih kategorija. U drugom kvartalu 2024. godine očekujemo globalno pokretanje Registra.

Do sada najteže pitanje ostaje osiguranje sredstava Fonda kompenzacionog mehanizma. Osnova za isplatu odštete treba biti oduzeta imovina zemlje agresora i sankcioniranih lica. Trenutno u raznim zemljama svijeta postoji oko 300 milijardi dolara takvih sredstava (zamrznuta sredstva Centralne banke Ruske Federacije). Međutim, za konfiskaciju i transfer ove imovine u Ukrajinu potrebna je politička volja mnogih zemalja. I očajnički nam je potrebno snažno američko vodstvo u G7 i drugim organizacijama, kako bismo Putina natjerali da plati za svoja kršenja međunarodnog prava.

Ipak, postoji pozitivna dinamika u unutrašnjoj politici vodećih država. I ovdje su SAD i Kanada ostvarile značajan napredak. Ukrajini je očajnički potrebno da Kongres SAD donese Zakon o REPO za Ukrajince (H.R. 4175) i (S 2003); i Kanada - Predlog zakona o amandmanima na SEMA. Drugi će slijediti primjer vodećih svjetskih zemalja.

Optimizmu doprinosi i izjava predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen o transferu profita od upravljanja zamrznutim ruskim sredstvima u Ukrajinu, koji može iznositi najmanje tri milijarde eura godišnje.

 

Partneri su do sada odgađali konfiskaciju iz niza pravnih, političkih i ekonomskih razloga. Međutim, zahvaljujući snažnom zagovaranju Ukrajinaca, oni su opovrgnuti.

Pravno: konfiskacija je legitimna, jer je opravdana kontramjera kao odgovor na rusku agresiju i mjera kolektivne samoodbrane. Politički: treće zemlje nemaju razloga da se boje za svoju imovinu na Zapadu. Ruska agresija je jedinstvena: od kršenja Povelje UN-a, Budimpeštanskog memoranduma, međunarodnog prava do teških ratnih zločina. Ekonomski: danas nema prave alternative zapadnim rezervnim valutama (američki dolar – 59 posto, euro – 20 posto, japanski jen i britanska funta - po pet posto, kineski juan – dva posto, ostali – devet posto).

Dakle, letimo trećom kosmičkom brzinom da privedemo agresora pravdi i damo žrtvama mehanizam da dobiju odštetu.

 

Politika sankcija:

 

Visoki antikorupcijski sud donio je 1. septembra 2022. godine prvu odluku o oduzimanju imovine sankcioniranom ruskom državljaninu u Ukrajini. Imovina oligarha Jevtušenkova, koji je sankcioniran ukazom predsjednika Ukrajine, prikupljena je iz državnih prihoda. Prije ove odluke, Vrhovni antikorupcijski sud, a potom i Ministarstvo pravde, tim jedinice je uradio titanski posao:

 

- 38 tužbi Vrhovnom antikorupcijskom sudu za povrat imovine iz prihoda države;

 

- 32 odluke su stupile na snagu, ostale su u žalbenom postupku ili u fazi sticanja pravosnažnosti;

 

- u razmatranju od strane Vrhovnog administrativnog suda (u vezi sa osobama sa značajnom imovinom): tužba protiv Babakova i grupe VS Energy, Hudainatova, tužba protiv JSC "HMS GROUP", Tsoi, Lukjanenko, Leontiev, Kalonov, Semenčev, Čerevka sa predmetima , posebno u energetskoj, industrijskoj, hotelskoj industriji, tužba protiv "Royal Pay" LLC za povrat sredstava u iznosu većem od 1,8 milijardi UAH);

 

- 658 – broj sankcioniranih lica sa imovinom u Ukrajini, sa osnovom za sankcioniranje – 119. Od toga 43 – sa značajnom imovinom;

 

- SAD se već spremaju Ukrajini predati 5,4 miliona dolara oduzetih od ruskog oligarha Malofejeva zbog izbjegavanja sankcija.

I nekoliko desetina kompanija, uključujući i one od strateškog značaja za privredu zemlje, stotine nepokretnih objekata i hiljade objekata pokretne imovine vrijedne milijarde grivni te gotovina u iznosu od 130 miliona grivni. Sve ove odluke se prenose na međunarodne partnere kako bi ove sankcije odražavale u svojim nadležnostima.

Neću vam reći koliko je ovaj posao mukotrpan i težak. Uostalom, potrebno je pronaći dokaznu bazu, dokazati zakonitost na sudovima, dobiti konačnu odluku.

 

Formula vraćanja pravde i mira:

 

Oni su 17. augusta 2023. zajedno sa glavnim tužiocem Ukrajine predvodili Radnu grupu „Obnova pravde“. Govorimo o razvoju i implementaciji niza akcija u vezi s implementacijom klauzule 7 Formule mira predsjednika Zelenskog. Naši ciljevi: Odšteta svim žrtvama; Nacionalna i međunarodna pravda (istraga i procesuiranje ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti, zločina genocida i najvažnije kazne za zločin agresije); Oštra politika sankcija. Naš rad zahtijeva blisku saradnju sa partnerskim zemljama. Već smo imali priliku predstaviti glavni akcioni plan 29. septembra u Kijevu, tokom sastanka ambasadora, šefova stranih predstavništava i misija akreditiranih u Ukrajini, na godišnjicu događaja u Babinom Jaru.

U oktobru je akcioni plan predstavljen našim partnerima na ministarskom pratećem događaju o odgovornosti „Održavanje principa Povelje UN-a: Obnova pravde za Ukrajinu“ tokom sedmice 78. Generalne skupštine UN-a.

 

Evropski sud za ljudska prava:

 

Evropski sud za ljudska prava je 25. januara 2023. godine priznao jurisdikciju Ruske Federacije nad teritorijama u Donbasu, koje su od 11. maja 2014. pod kontrolom tzv. „DPR“ i „LNR“ i proglasio prihvatljivim optužbe za ljudska prava, kršenja prava u vezi sa obaranjem putničkog aviona na letu MH17. Žalbe rođaka žrtava su, također, proglašene prihvatljivim.

Ovoj odluci prethodila je prihvatljivost zajedničkog međunarodnog predmeta "Ukrajina i Holandija protiv Rusije", koji se tiče i uloge Rusije u obaranju aviona na letu MH17. Sada Sud nastavlja razmatranje merituma predmeta "Ukrajina i Holandija protiv Rusije".

 

Pripreme za ročište o meritumu najveće međudržavne tužbe "Ukrajina protiv Rusije", koju je Ukrajina pokrenula u junu 2022. godine, u završnoj su fazi. Ročište se očekuje na proljeće 2024. godine.

Krajem 2023. godine, u decembru, održan je sastanak Evropskog suda za ljudska prava na kojem je ukrajinski tim zastupao stav Vlade Ukrajine o meritumu u međudržavnom predmetu „Ukrajina protiv Rusije“ u vezi sa Krimom pod br. 20958/14 i 38334/18. Ovaj međudržavni predmet je veoma važan i složen, uostalom, kao i svi međudržavni slučajevi Ukrajine protiv Ruske Federacije u Evropskom sudu za ljudska prava. Otvorena agresija Rusije i okupacija ukrajinskog Krima počela je upravo od kršenja na koja se Ukrajina žali u okviru ovog slučaja. Odluka Evropskog suda za ljudska prava daje Ukrajini moćno oružje za upotrebu u međunarodnoj areni, može se koristiti za dodatni pritisak na Rusiju, uvođenje novih sankcija na različitim nivoima, kao i za dokazivanje odgovornosti Rusije za kršenje ljudskih prava na privremeno okupiranoj teritoriji ukrajinskog Krima. I, kao rezultat, kompenzacija u okviru međudržavne prijave, brojnih pojedinačnih prijava, kao i međunarodnih arbitraža.

Generalno, sve odluke Evropskog suda za ljudska prava su od odlučujućeg značaja za tekuće istrage zločina koje je počinila Ruska Federacija tokom ruske agresije punih razmjera. Važni su i za druge postupke, posebno one koji se vode pred međunarodnim sudovima nakon 24. februara 2022. godine, od trenutka potpune invazije na Ukrajinu.

 

Međunarodna sudska praksa:

 

- Vrhovni sud Velike Britanije je 15. marta donio odluku o slučaju euroobveznica u iznosu od tri milijarde dolara, koje je Ukrajina emitirala u decembru 2013. „Slučaj Janukovič obveznice/dugovi” je jedan od onih slučajeva gdje Ukrajina, koju predstavlja Ministarstvo finansija Ukrajine, brani svoje interese protiv Ruske Federacije. Zemlja agresor je ovim slučajem pokušala ekonomski slomiti Ukrajinu, ali sud nije podržao njen stav. Sudije su odlučile da tužilac nema pravo dobiti odluku o naplati tri milijarde dolara od Ukrajine i kamata po pojednostavljenom postupku. Umjesto toga, Ukrajini je dozvoljeno da pred prvostepenim sudom (Višim sudom Engleske i Velsa) dokaže prisustvo prinude od strane Ruske Federacije. Sud je, također, odlučio da okrivljeni ne može tražiti odbranu Ukrajine u pogledu prisustva poslovne sposobnosti i nadležnosti za izdavanje obveznica, kao i u pogledu protivmjera.

 

- 17. marta desio se događaj bez presedana: sudije Međunarodnog krivičnog suda izdale su nalog za hapšenje predsjednika Rusije Vladimira Putina i Marije Lvove-Belove, komesarke za prava djeteta pri uredu predsjednika Rusije. Ova odluka je postala historijska za Ukrajinu i čitav sistem međunarodnog prava. Svijet je potvrdio da je ruski režim kriminalan, a njegovo rukovodstvo i poslušnici će odgovarati.

 

- Početkom jula u Hagu je, u koordinaciji sa Uredom glavnog tužitelja Ukrajine, počeo sa radom Međunarodni centar za tužilaštvo za zločin agresije na Ukrajinu (ICPA). Ovo je prvi korak ka Međunarodnom sudu za rukovodstvo Ruske Federacije.

 

- U septembru je Međunarodni sud pravde UN-a nastavio saslušanja po tužbi Ukrajine protiv Rusije u vezi sa Konvencijom o genocidu. U tužbi kolege iz Ministarstva vanjskih poslova traže da se Ruska Federacija smatra odgovornom za iskrivljavanje koncepta "genocida". Čeka se odluka o nadležnosti predmeta.

 

- Povratak "skitskog zlata" Ukrajini je veliko dostignuće. Ovo je događaj bez presedana, velika pobjeda Ukrajine na diplomatskom, pravnom, pravosudnom i kulturnom polju. Vrhovni sud Holandije donio je odluku o slučaju "Skitsko zlato", udovoljavajući u cijelosti zahtjevima Ukrajine.

 

- Krajem godine stigle su dobre vijesti iz Velike Britanije. Visoki sud pravde Engleske i Velsa priznao je odluku Haške arbitraže u vezi sa odštetom od pet milijardi dolara Naftogasu za imovinu koju je Rusija zaplijenila na Krimu.

 

Kao i kontinuirano zagovaranje glavnih inicijativa zemlje u međunarodnoj sudskoj praksi na brojnim konferencijama, forumima i samitima. A to su desetine poslovnih putovanja u zemlje Evrope, SAD i Kanade sa stotinama sastanaka na visokom nivou.

 

Sva naša postignuća, male i velike pobjede, rezultat su vrijednog rada. A većina njih je zahvaljujući kontinuiranom, koordiniranom radu Ministarstva pravde Ukrajine 24/7. Da, objavljujemo rezultate, ali malo ljudi zna u čemu se sastoji naš rezultat, koliko je težak, ponekad i pored svega mogućeg i nemogućeg, idemo do kraja. Ali, niko ne razmišlja, jer svi rade sa velikom motivacijom, za pobjedu. I sa

povjerenjem gledamo u sljedeću godinu - 2024., jer moramo raditi svoj posao: pobijediti neprijatelja, kazniti, vratiti pravdu i dobiti odštetu.