'Samo Slaveni': Državni tenderi u Rusiji diskriminišu na osnovu rase

U maju 2024. godine, sud u Moskvi je zabranio nekoliko online oglasa za posao u kojima su traženi kandidati "koji izgledaju kao Slaveni". Oglasi su proglašeni nezakonitim na osnovu zakona o zabrani diskriminacije u radu i zakonima protiv ekstremizma, a njihova objava je okarakterisana kao "nezakonita i krivično kažnjiva."

Odluka je uslijedila nakon slične presude koju je drugi moskovski sud donio iste godine, a koja se odnosila na oglase u kojima se navodilo "samo za Slavene", što je kriterij koji ruski stanodavci često koriste u oglasima za iznajmljivanje.

Međutim, prema istraživanjima Sisteme, istraživačke jedinice Radija Slobodna Evropa na ruskom jeziku, državne institucije i dalje koriste sličan diskriminatorni jezik u javnim tenderima. Također je otkriveno da se takav jezik koristi i u dokumentima vlade jednog velikog industrijskog grada.

"Vidimo sve više napada na ljude koji nemaju slavenski izgled, a umjesto borbe protiv ksenofobije, na državnom nivou se iznose rasističke izjave", kaže Stefanija Kulajeva, stručnjakinja iz Memorijala, organizacije za zaštitu ljudskih prava. "Same vlasti potiču ovu mržnju izjavama zvaničnika i sigurnosnih snaga."

U Dzeržinsku, gradu u centralnoj regiji Nižnji Novgorod, administracija je objavila najmanje četiri tendera za usluge čišćenja u kojima je navedeno da potencijalni izvođači radova trebaju biti "slavenskog izgleda", a jedan takav oglas objavljen je čak i prošlog mjeseca, otkrili su iz Sisteme.

Moskovski ogranak Federalnog centra za higijenu i epidemiologiju također je u novembru objavio tender za usluge čišćenja u kojem je bio naveden isti uslov: "slavenski izgled".

Ni gradska administracija Dzeržinska, niti moskovski ogranak Federalnog centra za higijenu i epidemiologiju nisu odgovorili na zahtjev za komentar prije objave ovog istraživanja.

Porast rasističkog nasilja

Ruski zakon izričito zabranjuje diskriminaciju na osnovu nacionalnosti ili etničke pripadnosti, uključujući i pri zapošljavanju. Ustav također garantuje jednaka prava i slobode svim građanima, bez obzira na njihovu nacionalnost ili etničko porijeklo.

Sam predsjednik Rusije Vladimir Putin često ističe etničku i religijsku raznolikost zemlje, ali istovremeno zagovara "dominaciju ruske kulture", što kritičari vide kao opravdanje za političko iskorištavanje otvoreno ksenofobnih ekstremno desnih grupa.

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, etnički Rusi čine oko 72 posto populacije, iako su sociolozi doveli u pitanje tačnost tih podataka. Među autohtonim, neslavenskim etničkim grupama nalaze se Tatari, Kalmici, Burjati i Čečeni, kao i mnoge druge. Također, u Rusiji živi oko deset miliona migranata iz Centralne Azije.

Rusija je od proljeća 2023. godine zabilježila "naglo povećanje rasističkog nasilja" podaci su centra za praćenje ekstremizma Sova, objavljenih prošlog mjeseca.

U međuvremenu, iz Human Rights Watcha su u izvještaju objavljenom prije nekoliko dana naveli da radnici iz Centralne Azije doživljavaju "pojačano ksenofobično uznemiravanje, govor mržnje i nasilje" od terorističkog napada na koncertnu dvoranu Crocus City Hall u blizini Moskve iz marta prošle godine.

Diskriminatorne prakse zapošljavanja nisu nova pojava u ruskim državnim institucijama.

Moskovska firma za pogrebne usluge je 2018. u odgovoru na ponudu izvođača za postavljanje klima uređaja izričito navela da ponude mogu predati samo "etnički Slaveni".

Te iste godine, jedna od institucija pod okriljem ruskih nacionalnih snaga sigurnosti Rosgvardije otvoreno je navela u tenderu da je ulaz u njihove objekte zabranjen "strancima i osobama koje imaju kavkaski etnicitet". Radi se o širem pojmu koji obuhvata mnoge etničke grupe iz kavkaskog regiona Rusije i južnih susjeda.

"Etničko profiliranje postalo je norma"

Kulajeva iz Memoriala kaže da se situacija sa diskriminacijom u Rusiji mijenja, ali ne nužno nabolje.

"Ako pogledamo cjelokupnu situaciju, zabrane zapošljavanja za migrante se povećavaju, a diskriminacija na osnovu nacionalnosti ostaje uobičajena praksa poslodavaca", rekla je. "Ovi zahtjevi su protivni zakonu i teoretski se mogu osporiti na sudu, ako postoji osoba koja nije zaposlena samo zbog svoje nacionalnosti."

Dodaje i da rasizam u Rusiji nije prisutan samo pri zapošljavanju, već i u svakodnevnom životu.

Tako je, na primjer, prošle godine potpukovnik policije Moskovske oblasti na sastanku sa lokalnim zvaničnicima izjavio da je ključni zadatak policije "posvijetliti" regiju, "kako je ne bi 'pocrnili' strani državljani".

U uslovima ruskog rata protiv Ukrajine i "rasta nacionalizma, nije iznenađujuće da je etničko profiliranje postalo norma" zaključuje Kulajeva.