21.07.2023.

Samit NATO-a i Rusija: Šta je Putinu na stolu, a šta će dobiti Ukrajina

Rusija je pomno pratila odluke donesene na NATO samitu u Vilniusu. U nekim aspektima, samit NATO u Vilniusu bio je uspješan. Turska je ukinula veto na pristupanje Švedske. Sjevernoatlantski savez je postao jači. Baltičko more je postalo unutrašnje more NATO-a. Rusija je blokirana u blizini Kalinjingrada i u Finskom zalivu. Sa sigurnošću se može reći da Rusija više nema Baltičku flotu. Tačnije, ne treba joj kao instrument agresije. Više neće igrati nikakvu ulogu. Ovo je žalosna vijest za Putina i Rusiju. Flota je jedan od centara moći ruske vlade i oduvijek je to bila.
Međutim, postoji jedna stvar. Neki ljudi u Kremlju su odlučni ići do kraja. Odnosno, do nuklearnog sukoba. Oni ozbiljno razmišljaju o upotrebi taktičkog i strateškog nuklearnog oružja.
To što nije bilo formalnog poziva Ukrajini, nije bilo otvorenog poziva u konačnoj deklaraciji, ovo rusko krilo Armagedona, kako zovu, nuklearno krilo, moglo je shvatiti kao slabost. Oni mogu da predložiti nešto tipa “hajde da pritisnemo Zapad i Ukrajinu - oni se nas boje”.
Možda nisu bili impresionirani nepozivanjem Ukrajine u NATO.  
U evropskoj štampi, u Njemačkoj pa i u Americi, bilo je fraza prije samita, a sada nakon samita da će, ako ih izvuku iz konteksta i stave na Putinov sto, steći utisak da su Sjedinjene Države poklekle u ovom duelu stavova, u ovoj globalnoj konfrontaciji. Postoji rizik da će Kremlj pogrešno protumačiti ovaj signal.
Međutim, za razliku od izjava ruskih lidera, koji stalno lažu, američki lideri su oprezni u pogledu njihovih riječi, pažljivo ih odmjeravaju. Kada je američki predsjednik Joe Biden govorio nakon sastanka G7, rekao je da je NATO ujedinjeniji nego ikada prije u historiji i da se "ni za jotu nismo pokolebali u našoj posvećenosti da pomognemo Ukrajini da se odbrani, da pomognemo Ukrajini da osvoji svoju nezavisnost i spriječimo Rusiju da nastavi voditi ovaj rat".
Iako je ovo verbalna izjava, ona je moćna. Da, ovo može biti izjava predsjednika koji ulazi u izbornu kampanju. Ipak, kaže da će SAD podržati Ukrajinu i da ne donosi odluke na osnovu izbornih kalkulacija.
Tako da se još uvijek odlučuje šta će se na kraju naći u Putinovom folderu. Hoće li mu na kraju biti dati isječci iz štampe ili citati iz Bidenove izjave.
Iako NATO nije uputio Ukrajini zvaničan poziv, dobili smo dokument bez presedana - zajedničku izjavu G7 u Vilniusu na samitu NATO-a.
 
Treba uporediti tekstove.
Budimpeštanski memorandum je jednostavno postavio principe: ne napadati, ne koristiti ekonomske ucjene, poštovati teritorijalni integritet i možda održati neke konsultacije u slučaju krize. To je prilično nejasan opći dokument.
Ako pogledamo izjavu G7, ona je vrlo jasna. Odmah uključuje izjavu: "U slučaju budućeg oružanog napada Rusije, namjeravamo odmah održati konsultacije s Ukrajinom kako bismo odredili odgovarajuće naredne korake."  
Odnosno, svaka od zemalja G7 počinje bilateralne konsultacije o sklapanju međunarodnih sporazuma o dugoročnoj, trajnoj i ekonomskoj podršci Ukrajini.
Još jednom naglašavamo: ovo je jedinstven dokument. G7 nikada nije potpisao takav dokument o sigurnosti jedne zemlje. Ovo je izvanredno postignuće.
Postoji taj kontroverzan datum - 5. decembar 1994. godine, kada je potpisan Budimpeštanski memorandum. No, dokument od 12. jula 2023. godine predstavlja novu etapu, a ukrajinsku vladu i diplomatiju čeka mnogo napornog rada.