Sabotaže, paljevine i ubistva: Kako špijuni Vladimira Putina planiraju globalni haos
"Vidjeli smo paljevine, sabotaže i još mnogo toga, opasne radnje koje se izvode sa sve većom nepromišljenošću", rekao je Ken McCallum, šef britanske britanske agencije za unutrašnju sigurnost i kontraobavještajne poslove, u rijetkim ažuriranjima o prijetnji koju predstavljaju Rusija i GRU, njena vanjska obavještajna agencija.
"GRU je posebno fokusiran i u kontinuiranoj misiji da izazove pustoš na britanskim i evropskim ulicama", rekao je McCallum 8. oktobra.
Ruski rat u Ukrajini praćen je poplavom agresivnih aktivnosti, subverzija i intervencija na drugim mjestima. Posebno se dramatično povećao broj ruskih sabotaža u Evropi.
"Nivo opasnosti se promijenio", rekao je u septembru viceadmiral Nils Andreas Stensones, šef norveške obavještajne službe.
Sir Richard Moore, šef MI6, britanske obavještajne agencije, bio je puno direktniji: "Iskreno, ruske obavještajne službe su malo podivljale".
Plaćenici Kremlja istisnuli su zapadne rivale iz nekoliko afričkih država. Ruski hakeri, saopćile su poljske službe sigurnosti, pokušali su paralizirati zemlju u političkoj, vojnoj i ekonomskoj sferi. Ruski propagandisti su širili dezinformacije po cijelom svijetu. Ruske oružane snage žele staviti nuklearno oružje u orbitu. Ruska vanjska politika je dugo bila zarobljena u haosu. Sada se čini da cilja malo više.
Sabotaže su počele sa ranim ljetom. Njemačka je u aprilu uhapsila dvojicu njemačko-ruskih državljana pod sumnjom da su planirali napade na američke vojne objekte i druge ciljeve u ime GRU-a. Istog mjeseca Poljska je uhapsila čovjeka koji se spremao prenijeti informacije GRU o aerodromu u Žešovu, čvorištu za okrajinsko oružje, a Velika Britanija je optužila nekoliko muškaraca za podmetnuti požar na logističku firmu u vlasništvu Ukrajine u Londonu. Muškarci su optuženi za pomaganje Wagner Grupi, plaćenicima koja su sada pod kontrolom GRU-a. Francuska je u junu uhapsila rusko-ukrajinskog državljanina koji je povrijeđen nakon što je pokušao napraviti bombu u svojoj hotelskoj sobi u Parizu. U julu se ispostavilo da je Rusija planirala ubistvo Armina Pappergera, šefa Rheinmetall-a, najveće njemačke kompanije za proizvodnju oružja.
Dana 9. septembra, vazdušni saobraćaj na štokholmskom aerodromu Arlanda bio je zatvoren više od dva sata nakon što su dronovi viđeni iznad piste.
"Sumnjamo da je to bio namjerni čin", rekao je portparol policije.
Američki zvaničnici upozoravaju da ruski brodovi ciljaju podvodne kablove.
Čak i tamo gdje Rusija nije koristila nasilje, nastojala je destabilizirati situaciju na druge načine. Baltičke zemlje uhapsile su brojne osobe zbog, kako kažu, provokacija koje sponzorira Rusija. Francuski obavještajni zvaničnici kažu da je Rusija odgovorna za izlaganje kovčega umotanih u francusku zastavu i sa porukom "Francuski vojnici u Ukrajini" koji su postavljeni pored Ajfelovog tornja u Parizu u junu.
Mnoge od ovih akcija imaju za cilj podstaknuti protivljenje pomoći Ukrajini. Ali, druge jednostavno imaju za cilj proširiti podjele u društvu svih vrsta, čak i ako one imaju male ili nikakve veze sa ratom. Francuska kaže da Rusija stoji i iza grafita sa 250 Davidovih zvijezda na zidovima u Parizu u novembru, pokušaja da se podstakne antisemitizam, koji je porastao od početka sukoba Izrael-Hamas.
Veliki dio ruskih aktivnosti bio je virtuelni. Činilo se da su u aprilu hakeri povezani sa GRU-om upali u sisteme kontrole vodovodnih postrojenja u SAD i Poljskoj. U septembru su SAD, Velika Britanija, Ukrajina i nekoliko drugih zemalja objavile detalje o cyber napadima jedinice GRU 29155, grupe koja je ranije bila poznata po atentatima u Evropi, uključujući neuspjeli pokušaj trovanja Sergeja Skripalja, bivšeg ruskog obavještajnog oficira. Cyber napori GRU-a, koji su trajali najmanje od 2020. godine, bili su usmjereni ne samo na špijunažu već i na "narušavanje reputacije" krađom i curenjem informacija i "sistematsku sabotažu" uništavanjem podataka, prema SAD i njenim saveznicima.
Ruska vanjskopolitička strategija, objavljena 2023. godine, nudi meka uvjeravanja da ona "sebe ne smatra neprijateljem Zapada... i da nema zle namjere". Tajni dodatak koji je Washington Post dobio od Evropske obavještajne službe sugerira drugačije. Predlaže sveobuhvatnu strategiju obuzdavanja "koalicije neprijateljskih zemalja" koju predvode SAD. To uključuje "ofanzivnu informativnu kampanju" između ostalih akcija u "vojno-političkoj, komercijalno-ekonomskoj i informaciono-psihološkoj sferi...". Krajnji cilj je, naglašava, "oslabiti protivnike Rusije".
To ne znači da je Rusija nezaustavljiva. Sve je više mlađi partner Kine. Ruski uticaj je opao u nekim zemljama, kao što je Sirija. Ne podržava uvijek svoje ljude – desetine pripadnika Wagner Grupe ubijeno je u zasjedi od strane pobunjenika u Maliju, uz pomoć Ukrajine, u julu. A ruska subverzija može biti poremećena, kaže Sir Richard, "starim dobrim sigurnosnim i obavještajnim radom" na identifikaciji obavještajnih službenika i kriminalnih opunomoćenika koji stoje iza toga.
To što se Rusija sve više oslanja na kriminalce da izvrše ova djela, dijelom zato što su ruski špijuni masovno protjerani iz Evrope, znak je očaja.
"Korištenje proksija od strane Rusije dodatno umanjuje profesionalizam njihovih operacija i - nedostatak diplomatskog imuniteta - povećava naše remetilačke opcije", kaže McCallum.
Ruska intervencija ima za cilj izvršiti pritisak na NATO bez izazivanja rata.
"Imamo i crvene linije i Putin ih pokušava isprovocirati".
Ali ako ga zaista vodi revolucionarni duh, uvjeren da je Zapad pokvareno zdanje, to sugerira da će se u narednim mjesecima i godinama preći još linija.