RUSSKA ŠPIJUNSKA MREŽA U LITVANIJI RASKRINKANA

Ruska ambasada u Vilniusu donedavno je bila poznata kao „poligon za obuku” ruskih obavještajnih službenika. Međutim, u aprilu 2022. godine, kao odgovor na ruski masakr u ukrajinskoj Buči, Litvanija je otjerala ruskog ambasadora Alekseja Isakova i zatvorila ruski konzulat u Klajpedi, koji je zapošljavao 14 ljudi.

Smanjena ruska diplomatska misija ove godine se nije obratila litvanskim vlastima za obnovu dozvole za radio komunikacije. Radio dozvola koja je ranije izdata ruskoj ambasadi istekla je u januaru 2023. godine.  

Prema izvorima LRT-a, to bi moglo značiti i smanjenje obavještajnog rada Rusije u Litvaniji. Od početka ruskog rata u Ukrajini, pet ruskih diplomata, čije su aktivnosti bile nespojive sa statusom diplomate, također je protjerano iz Litvanije. Drugim riječima, ti pojedinci su bili špijuni ruskih specijalnih službi, koji su radili pod diplomatskim zaštitom.

Od 24. februara 2022. godine više od 400 ruskih špijuna pod diplomatskim zaštitom protjerano je iz zemalja EU. Većina njih radi za tri glavne ruske obavještajne agencije: Spoljnu obavještajnu službu (SVR), Federalnu službu bezbjednosti (FSB) i Glavnu upravu Generalštaba Oružanih snaga (GRU).

Zbog specifične prirode i rizika kontraobavještajnih aktivnosti, litvanski odjel državne sigurnosti (VSD) ne otkriva imena ruskih špijuna protjeranih iz zemlje. Napominje se samo da su njihove mete bili parlament, ministarstvo vanjskih poslova i druga ministarstva, sistem odbrane, općine, nevladine organizacije, akademska zajednica, mediji, energetski sektor, kao i strane diplomatske misije.

“Protjerani ruski obavještajci vodili su tajne obavještajne podatke u Litvaniji. Koristeći pokriće diplomata, regrutirali su Litvance koji su mogli pružiti političke, ekonomske i vojne informacije, nastojali uticati na političke odluke Litvanije u smjeru povoljnom za Rusiju ili su pružali podršku operacijama drugih obavještajnih službenika”, navodi VSD u pismenom odgovoru.

Međutim, istražni tim LRT-a, u saradnji sa kolegama iz evropskih medija i Dosije Centrom za istraživačko novinarstvo, identificirao je identitete zaposlenih u ruskoj ambasadi uključenih u obavještajne aktivnosti u Litvaniji. Svjedočenja političara i bivših diplomata, također, su otkrila kako ruski špijuni prikupljaju informacije i vrbuju ključne ličnosti.

Sumnjive adrese

2020. godine, kada je Žigimantas Pavilionis imenovan za predsjednika parlamentarnog odbora za vanjske poslove, odlučio je dati šansu ruskom ambasadoru Isakovu. Konsenzus je bio da je Rus, koji je imao dugogodišnje diplomatsko iskustvo, bio spreman da se angažuje sa Zapadom.

 

Ali kada je Isakov posjetio Seimas, postalo je jasno da je raspon diplomatskih sredstava u pregovorima sa Rusijom pri kraju.

“Bio sam zgrožen ambasadorom, njegovom beskompromisnom i ratobornom retorikom. Pored ambasadora su sjedila dva mlada podređena saradnika. Činilo se da su svaka riječ i pokret ambasadora kontrolirani”, prisjetio se Paviljonis.  

Pavilionis je rekao da sumnja da su ova dvojica obavještajci sa diplomatskim pokrićem. Međutim, biografije Aleksandra Jolkina i Andreja Družilovskog ne pokazuju nikakve očigledne veze sa ruskim obaveštajnim službama, već podršku uticajnih roditelja. Otac Družilovskog je svojevremeno bio u upravnom odboru Fondacije MGIMO (Moskovskog instituta za međunarodne odnose), ogranka za finansijsku pomoć ruskog Ministarstva inostranih poslova.  Jolkinov otac je radio u ruskoj ambasadi u SAD.

Jolkin trenutno radi kao otpravnik poslova u ruskoj ambasadi u Litvaniji. Prema podacima koje je prikupio istražni tim LRT-a, pet osoba koje je Litvanija protjerala kao ruske špijune koji rade pod diplomatskim pokrićem mogu biti Sergej Žurbin, Oleg Davlecianov, Dmitrij Dolomanov, Ivan Fedotov i Jurij Saričev. Potonji je protjeran iz Litvanije na samom kraju 2022. godine.

Na prvi pogled nema ničeg sumnjivog u biografiji Saričeva, koji je rođen u Groznom 1958. godine. Nakon što je diplomirao na Državnom naftnom tehničkom univerzitetu u Groznom, radio je u ruskom bankarskom sektoru nakon raspada Sovjetskog Saveza. Godine 2000. pridružio se Odjeljenju za devizne poslove i finansije Ministarstva inostranih poslova Rusije. Prema riječima ruskih obavještajnih stručnjaka, ovaj odjel obično zapošljava ruske agente SVR i GRU.

I Dolomanov je radio u istom odeljenju ruskog Ministarstva inostranih poslova kao i Saričev. Registrovan je u Rusiji na adresi u Mitiščiju, gde se nalazi vojna baza GRU – radio centar specijalne namjene. Dolomanov se pridružio ruskom Ministarstvu inostranih poslova 2000. godine kada je još bio prijavljen u istom vojnom gradu.

Prema izvorima LRT-a, bivši zaposlenik zatvorenog ruskog konzulata u Klajpedi možda ima veze sa ruskim obavještajnim institucijama.

Prema bazama podataka, Aleksandar Tulinjin (rođen 1963. godine) je kao mjesto stanovanja naveo adresu Instituta za svjetsku ekonomiju i međunarodne odnose Jevgenij Primakov u Moskvi. Primakov je bio šef Ruske spoljne obavještajne službe od 1991. do 1996. godine.

Kako rade špijuni

Dmitrij Remorenko, bivši službenik ruske ambasade, napustio je Litvaniju 2019. Uspio je postati član hokejaškog kluba Tauras i bio je u kontaktu sa Jaroslavom Narkevičom, bivšim poslanikom Izborne akcije Poljaka u Litvaniji – Savez hrišćanskih porodica , kasnije imenovan za ministra saobraćaja i komunikacija u vladi Sauliusa Skvernelisa.

Narkevič je rekao da se ne sjeća Remorenka, ali je znao da je bio meta interesa ruskih obavještajnih službi.

 

“Neću kriti da sam kroz cijelu svoju političku karijeru bio osjetljiv na ovakva pitanja. Razgovarali smo sa VSD-om o tome koji su rizici. Bio sam prilično oprezan. Ne sjećam se nikakve komunikacije, a sigurno bih se sjetio da je postojala. Te diplomate su komunikativni ljudi, to im je posao”, rekao je Narkevič Istražnom timu LRT-a.

Međutim, Remorenko je morao napustiti Litvaniju zbog pokušaja da uspostavi kontakt s Romasom Švedasom, bivšim diplomatom koji je napustio javni sektor kako bi predavao na Institutu za međunarodne odnose i političke nauke Univerziteta u Vilniusu (TSPMI). U to vrijeme Švedas je bio i predsjednik Uprave Litvanskih željeznica.

“Bio je čak i agresivan, rekao bih. Upadao bi u dvoranu nakon predavanja na TSPMI-ju ili kao da bi me slučajno sreo na izlasku sa pedavanja. Nosio je svakakve dokumente i tražio da objasnim šta znači ovaj ili onaj broj ili citat našeg ministra vanjskih poslova”, rekao je Švedas.

VSD je čak objavio i fotografiju Remorenka, što obavještajne agencije rijetko rade. Prema bazama podataka partnera LRT-a, špijun GRU-a je djelovao pod diplomatskim zaštitom u Litvaniji.

Uopćeno govoreći, ruska obavještajna služba koristi razne metode da bi se približila osobi od interesa.

„U Ženevi su mi stalno ukazivali pažnju, pozive za posjetu, druge komunikacijske inicijative Konstantina Šahmuratova, dugogodišnjeg radnika ruskog sistema inostranih poslova. Kasnije, kada sam otišao raditi u Briselu, opet me je tu našao, kao slučajno”, rekao je Švedas, koji je godinama radio u Ministarstvu vanjskih poslova Litvanije.

Poslanica Dovilė Šakalienė, članica Odbora za nacionalnu sigurnost i odbranu, je govorila o svojim susretima sa ruskim obavještajcima koji su se predstavljali kao diplomate. Dok je radila u Centru za ljudska prava, osoblje ruske ambasade ponudilo joj je podršku za neke od aktivnosti centra.

“Ruska ambasada je u to vrijeme ciljala na nevladine organizacije, posebno u oblasti ljudskih prava. Kada su ponudili podršku projektima našeg centra, tražili su i informacije – zanimali su ih spiskovi bjeloruskih studenata koji studiraju na Evropskom humanističkom univerzitetu (EHU) u Viljniusu i pitali su da li smo u kontaktu sa bjeloruskim nevladinim organizacijama”, rekla je Šakalienė.  

Misteriozni nestanak

Prema VSD-u, između 2018. i 2023. godine, 11 ruskih diplomata je protjerano iz Litvanije zbog aktivnosti koje nisu u skladu sa njihovim statusom diplomata. U godinama koje su prethodile 2018. bilo je samo pet takvih slučajeva.

Bivši visokorangirani političari istaknuli su da broj protjeranih špijuna ne odražava stvarne ruske obavještajne sposobnosti u Litvaniji. Odluke o protjerivanju identificiranih ruskih špijuna bile su komplicirane činjenicom da je Moskva uvijek uzvraćala smanjenjem diplomatskog predstavništva Litvanije.

Prema informacijama koje je prikupio Istražni tim LRT-a, dvojica špijuna koji su djelovali sa diplomatskim  pokrićem– Vjačeslav Parfjonov i Fjodor Naumkin – protjerani su iz Litvanije 2021. godine.

 

Naumkin je bio drugi sekretar u ruskoj ambasadi u Litvaniji. Unio je adresu svog prebivališta prilikom registracije automobila 2019. Partneri LRT-a su uspeli da identificiraju ovu adresu kao lokaciju 4. kompanije za obuku GRU-a u Rusiji, koja vodi završni kurs obuke za obaveštajne službenike.

Godine 2019. Naumkin je vjerovatno zamijenio druge obavještajne službenike – Dmitrija Masjuka i Alekseja Muratova – koje Litvanija nije protjerala, ali su misteriozno nestali prije isteka mandata. Nezvanično, to može značiti da je ruska strana upozorena na saznanje litvanskih vlasti o prirodi aktivnosti ovih pojedinaca.

Masiuk je radio kao savjetnik u ruskoj ambasadi u Litvaniji, a prethodno je radio u Odjeljenju za strane valute i finansije Ministarstva vanjskih poslova Rusije. Po povratku iz Litvanije 2019. godine, Masiuk je imenovan za zamjenika direktora Odjeljenja Zajednice nezavisnih država (CIS).

Podaci o Muratovu, koji je radio kao treći sekretar u ambasadi Rusije u Litvaniji, potpuno su povjerljivi.

Prema izvorima LRT-a, ruske obavještajne službe obično imaju svoje službenike u ambasadama da prate aktivnosti špijuna i članova njihovih porodica. Njihov posao je da se pobrinu da se špijuni ne zbliže sa obavještajnim službama neprijateljskih zemalja ili nehotice odaju svoje aktivnosti. Ako postoji prijetnja da će obavještajci biti identificirani, oni se odmah šalju nazad.

Arhiv KGB-a u Rusiji

Ruski obavještajci koji rade pod diplomatskim zaštitom prikupljaju informacije tako što prisustvuju prijemima u ambasadama i drugim institucijama, javnim događajima i sastancima. Oni posmatraju odabrane pojedince, zanimajući se za njihove hobije, porodicu i slabosti, i prave njihove sveobuhvatne psihološke portrete.

Prema izvorima LRT-a, svaki litvanski diplomata ima svoj registrator koji sadrži detaljan dosije. Ovaj dosije prati diplomatska imenovanja i čuva se u odgovarajućoj ruskoj ambasadi.

Kada se stvore uslovi za kontakt, cilj je da se osoba regrutuje, da se navede da radi za stranu državu, bilo za novac, ucjenom ili iz ideologije.

Izvori su naglasili da iako je Litvanija mala zemlja, iskusni obavještajci imaju zadatak da špijuniraju odabrane Litvance u zemlji i inostranstvu.

No, prema riječima stručnjaka za kontraobavještajne poslove, špijunima sa diplomatskim zaštitom je teško djelovati u Litvaniji, gdje su male šanse da ostanu neotkriveni. VSD  gotovo uvijek zna da li diplomata poslan u Litvaniju ima obavještajne zadatke.

Budući da je ruska obavještajna služba u Litvaniji ograničena, ona cilja litvanske diplomate, zvaničnike i druge ključne ličnosti.

Također, za ucjenu se koriste dosijei agenata KGB-a koji nisu uništeni. Prema istoričarima, litvanski specijalni arhiv ima samo 68 radnih ili ličnih dosijea, kao i nekoliko desetina dosijea koji sadrže izvještaje kodificiranih agenata i dosijee o kandidatima da postanu agenti.

 

Upitan da procijeni ruske obavještajne sposobnosti, VSD je rekao da najveća kontraobavještajna prijetnja Litvaniji ne dolazi od ruskih špijuna koji rade pod diplomatskim zaštitom, već od "obavještajnih podataka sa teritorije" Rusije i Bjelorusije.

“Kao dio 'obavještajne službe sa teritorije', ruske i bjeloruske obavještajne službe regrutuju državljane Litvanije koji putuju na njihovu teritoriju, šalju ruske i bjeloruske državljane koji sarađuju s obavještajnim službama u Litvaniju radi obavljanja obavještajnih zadataka, a u nekim slučajevima i privremeno raspoređuju obavještajne službenike sa različitim nediplomatskim pokrićem na teritoriju Litvanije za obavljanje obavještajnih zadataka”, navodi se u pisanom odgovoru VSD-a.

Prema riječima stručnjaka sa kojima je razgovarao istražni tim LRT-a, nakon što su izgubili diplomatsko pokriće, ruska obavještajna služba traži nove puteve. Širom Evrope, opozicija koja je prebjegla iz Rusije na meti je obavještajnih službi, a ulažu se svi napori da se razotkriju slabosti zapadnih obavještajnih službi.