Rusko-ukrajinski rat: Kineska neutralnost nestaje

 

“U ukrajinskom ratu, Kina je jedini pobjednik.” Ovo zapažanje poslužilo je kao naslov teksta koji je u maju 2023. godine objavio The National Interest. Iako taj sentiment nema široko rasprostranjen konsenzus u Evropi, on dobro sažima ideju koja kruži Atlantikom o koristima koje Kina može izvući iz rata u Ukrajini: i skretanje pažnje da bi se privukla pažnja SAD i sredstva na evropski front (daleko od Tajvana i Južnog kineskog mora), i prilika da dobije sirovine po nenadmašno niskim cijenama od Rusije koja apsolutno mora pronaći sredstva za finansiranje rata. Atlantsko vijeće je ovo uokvirilo kao "ekonomski spas" između Kine i Rusije.

Čak i da Rusija izgubi rat, sa svim mogućim posljedicama po moć Vladimira Putina, Kina bi mogla iskoristiti priliku da na svojim granicama ima trajno oslabljenu Rusiju. Situacija se čini dovoljno profitabilnom, bez obzira na ishod, da se Kina zvanično suzdržala od odvraćanja Rusije.

Uz to, čak je i "bezgranično" partnerstvo između Kine i Rusije, objavljeno početkom februara 2022, na kraju našlo ograničenja nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine.  

Ubrzo nakon invazije, kineski glasnogovornik je vješto izbjegavao pitanja novinara želeći znati da li je kineska vlada upozorena na rusku invaziju na Ukrajinu, odbijajući da govori o „invaziji“ i objašnjavajući da Rusija ne mora tražiti „dozvolu“ (što nije bilo postavljeno pitanje). Ali Kina je, također, dobro primijetila razmjere zapadnih sankcija Rusiji, i, za razliku od svog ratobornog susjeda, još uvijek se nije spremna odvojiti od svojih glavnih kupaca i prodajnih mjesta, posebno u kontekstu ekonomije koja se klima u temeljima.

Kina je brzo dala garancije Zapadu da njena podrška Rusiji neće preći određene granice. Naprimjer, Kina je u septembru 2022. godine, odlučila zaustaviti isporuke kamionskih motora za Kamaz. Kina je u augustu 2023.  godine, također odlučila obustaviti, barem službeno, izvoz komercijalnih i rekreativnih dronova u Rusiju i Ukrajinu. Ali istraga New York Timesa  pokazuje da izgleda da se ova odluka tiče Ukrajine mnogo više nego Rusije.

Očigledno postoji razlika između onoga što Kina kaže i onoga što Kina radi.

 

Ekonomska podrška Kine Rusiji

 

Kako se sukob nastavlja, s obzirom na to da se svjetska ekonomija sada prilagodila novom energetskom pejzažu, preraspodjeli tokova nafte i plina, Kina bi mogla zadržati neku nisku podršku Rusiji, a da se ne kompromitira pred svojim evropskim klijentima. Čini se da se Kina ne protivi transformaciji Istočne Evrope u žarište ne samo za oskudne evropske snage, već i za dio američkih snaga.

Zaista, u slučaju ruske pobjede u Ukrajini – ili čak jednostavnog statusa quo, sličnog onom koji je vladao od 2014. do 2022. godine u Donbasu – zemlje koje graniče sa Rusijom (baltičke zemlje, Finska pa čak i zemlje koje su dalje od granice sa Rusijom,  poput Rumunije) vjerovatno bi zahtijevale jačanje američkog prisustva na njihovom tlu. Ovo je jedina garancija koja se danas prepoznaje kao odvraćanje Rusije od daljeg širenja svoje moguće prednosti. Međutim, sve što će vjerovatno na kraju oslabiti američki „zaokret“ prema Pacifiku i smanjiti obim američkih snaga što je dobro za Kinu.

Sa kineske tačke gledišta, ova regionalna razmatranja mogu objasniti sve veću vidljivost trgovine između Kine i Rusije. U 2023. godini razmijenjena roba u imala je vrijednost od 240 milijardi dolara, što je povećanje od 26,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kineski izvoz u Rusiju skočio je za 47 posto u jednoj godini i gotovo 65 posto u odnosu na 2021. godinu. Rusija se tako pomaknula sa 10. na 6. mjesto među kineskim ekonomskim partnerima po vrijednosti trgovine između 2022. i 2023. godine.

U ovoj trgovačkoj razmjeni nafte, automobila, pametnih telefona i tako dalje, ima li izvoza koji je problematičniji s obzirom na sankcije Zapada (u kojima Kina ne učestvuje)? U julu 2023. godine, Politico je objavio detaljnu istragu o mogućim isporukama vojne opreme (kaciga i pancira, između ostalog) od strane kineskih kompanija „kupcima“ za koje se sumnja da dolaze iz Rusije. Ali stvarnost trgovine između Kine i Rusije ide mnogo dalje od pancira.

 

Elektronske komponente i alatni strojevi

 

Tema moguće kineske municije koja se isporučuje Rusiji pomno se prati, posebno tokom „ratnih zarobljavanja“, kada ukrajinske trupe zaplijene zalihe ruske municije. Bilo je mnogo nedoumica, naprimjer, u vezi sa municijom za koju se, iako je kineskog porijekla, čini da je nije isporučila Kina u kontekstu ovog sukoba.

 

Ali Sjedinjene Američke Države i dalje sumnjiče Kinu da prodaje oružje Rusiji, uz redovne podsjetnike na američku budnost po ovom pitanju. Kako je navedeno u novinskom izvještaju Ministarstva odbrane u februaru 2023. godine: „Zvaničnici Bijele kuće rekli su da postoje 'indikacije' da Kina razmišlja o snabdijevanju Rusije oružjem. Nema naznaka da su kineski lideri odlučili da naoružaju Rusiju, ali nisu ovu temu uklonili „sa stola”. Bijela kuća se nedavno ponovo oglasila o ovoj temi.

Iza diplomatske pristojnosti, američki mediji su u više navrata prenosili mnogo eksplicitnije analize američkih obavještajnih službi. Ako je sada opće poznato da Sjeverna Koreja snabdijeva Rusiju municijom u teretnom vozu, vojna pomoć Kine predstavljala bi promjenu obima, ne samo zbog zaliha koje Kina može osigurati, već i zbog sposobnosti da je proizvodi kontinuirano.  

Ukrajinski vojnici nisu pronašli granate koje su očigledno bile “proizvedene u Kini”. Ali postoje znaci suptilnije podrške. Ukrajina je napomenula da među ostacima ruskih projektila pronađenim širom Ukrajine ima sve više kineskih komponenti koje se nalaze u elektronici vozila.

Nakon udara na Kijev u decembru 2023. godine, Ukrajinci su primijetili da su gotovo sve upotrijebljene rakete proizvedene u drugoj polovini 2023. godine. Stoga se postavlja pitanje kako Moskva zaobilazi sankcije da bi dobila komponente neophodne za proizvodnju ovih projektila , znajući da Rusija trenutno nije sposobna sama proizvesti većinu njih.

Kina je 2023. godine postala vodeći dobavljač alatnih mašina za „kompjutersko numeričko upravljanje“ za Rusiju, opreme neophodne za proizvodnju mnogih komponenti i rezervnih delova koje koristi ruski vojno-industrijski kompleks. Prema izvještaju američkih obavještajnih službi iz jula 2023. godine, Kina direktno snabdijeva ruske proizvođače odbrane bitnim komponentama i rezervnim dijelovima. Ruski uvoz industrijskih kugličnih ležajeva iz Kine – veoma važnih u proizvodnji vozila – je, naprimjer, značajno porastao od 2022. (porast za 345 posto), kao i sličan uvoz u tranzitu kroz Kirgistan (porast od 2.500 posto). Ne tako davno, vojnici su spomenuli opremu (očigledno gume i šatore) koju je isporučila Kina u video snimcima koje je širilo rusko Ministarstvo odbrane.

 

Građevinska oprema i oklopna vozila

 

Međutim, nije na polju municije, elektronike ili rezervnih dijelova stvarnost vojne podrške Kine Rusiji postala opipljivija, već u prozaičnijem području: vozilima.

 

U ovoj trgovini postoje nedavni presedani, budući da je Kina otvoreno isporučivala oklopna vozila Čečeniji. Iako se čečenski lider Ramzan Kadirov hvalio da je njima opremao nacionalne snage raspoređene u Ukrajini, dotična vozila nikada nisu primijećena na frontu. Ovaj ugovor, čiji uslovi nisu poznati, mogao je biti zaključen prije izbijanja invazije na Ukrajinu.

Sa druge strane, ruske utvrde na liniji Surovikin ne bi mogle biti izgrađene tako efikasno i brzo bez masovne upotrebe kineske građevinske opreme, čiji se uvoz dramatično povećao tokom mjeseci izgradnje ove odbrambene prepreke.

Stvari su postale još jasnije početkom februara 2024. godine, kada je, prema izvještaju ruskog Ministarstva odbrane, kineski ministar odbrane Dong Jun eksplicitno potvrdio podršku Kine Rusiji tokom bilateralnog sastanka. Međutim, imajte na umu da ovu javnu izjavu nije prenijela kineska strana.

Uz ove „političke“ elemente, nedavno je potpisan ugovor između Rusije i Kine za kineska terenska vojna vozila. Sam Putin je početkom novembra 2023. godine na ruskoj strani reklamirao taj dogovor. Ali neki su se pitali da li su ova vozila direktno učestvovala u neprijateljstvima. Sada znamo odgovor: ne samo da su ova vozila raspoređena na frontu, uključujući i naoružane verzije, već su očigledno korištena (i izgubljena) u borbi. Iako se radi o lakim, neoklopljenim i nenaoružanim vozilima u njihovoj originalnoj verziji, riječ je o direktnoj vojnoj pomoći. Kina je vojno doprinijela ruskim ratnim naporima u Ukrajini, a da nije izazvala ni najmanju reakciju Zapada.

Ali ovih oko 2.000 lakih vozila moglo bi biti beznačajno u poređenju sa pomoći koja je mnogo diskretnija, ali vjerovatno mnogo važnija: krediti koje daju kineske banke i dalje prisutne u Rusiji.

 

Kineski novac pomaže ruskim finansijama

 

Krajem decembra 2023. godine, SAD su najavile predstojeće sankcije stranim bankama koje su, direktno ili indirektno, pomogle u finansiranju ruskog rata u Ukrajini. Bez pristupa međunarodnim finansijskim tržištima (na kojima bi kamatne stope bile previsoke za Rusiju, zbog njenog katastrofalnog rejtinga), Rusija i ruske kompanije mogu se zaduživati samo na domaćem tržištu. Zbog toga Rusija i dalje zamišlja sve moguće pravne prepreke kako se posljednje prisutne zapadne banke ne bi lako odvojile od Rusije.

Ako su određene evropske banke na nišanu SAD, kao što je austrijska banka Raiffeisein, to je i Kina koja je eksplicitno na meti sankcija. Zaista, kineski krediti Rusiji značajno su porasli za dvije godine. Krediti koje su odobrile Industrijska i komercijalna banka Kine (ICBC) i Banka Kine u Rusiji iznosile su skoro devet milijardi dolara između februara 2022. i marta 2023. godine, u poređenju sa 2,2 milijarde dolara prije ovog datuma. To je četiri puta više od početka rata.

Kina snažno zagovara upotrebu svoje valute, renminbija, u Rusiji. Prije invazije na Ukrajinu, udio renminbija u izvoznim plaćanjima predstavljao je manje od jedan posto; ovo je sada poraslo na više od 16 posto. Unutar Fonda nacionalnog blagostanja, ruskog „gnijezda“, Rusija je izvršila ogromnu prodaju valuta koje smatra „toksičnim“ – eura, dolara i jena – i od tada drži većinu renminbija kao korisnu likvidnost. Rusija je trenutno među prva tri korisnika renminbija izvan Kine; prije marta 2022. godine Rusija nije bila među prvih 15. Od septembra 2022. dvije glavne ruske banke, Sberbank i VTB, denominirale su dio svojih kredita u renminbiju, sa direktnim vezama sa kineskim bankarskim mrežama.

Međutim, usred drastičnog pada prihoda od nafte i gasa (pad od 22 posto u 2023. godine), Rusiji je potrebna gotovina više nego ikada za finansiranje neviđenog povećanja svoje potrošnje za odbranu i sigurnost. Ipak, čini se da pritisak SAD-a počinje imati efekta, a Kina je, naprimjer, nedavno najavila da će kineskim državnim bankama ograničiti pristup kreditima za ruske klijente. Ostaje da se vidi da li će zvanične izjave biti praćene stvarnim efektima ili će Kina, koja nije sklona delovanju pod prinudom, iskoristiti priliku da ojača svoju direktnu vojnu podršku, što sugeriraju nedavne izjave kineskog ministra odbrane.

Kao što su Markus Garlauskas, Joseph Webster i Emma C. Verges istakli u svom tekstu na web stranici Atlantic Councila, dok god traje podrška Kine Rusiji, šanse Ukrajine da povrati kontrolu nad svojom teritorijom će ostati ograničene. Od suštinske je važnosti da različite zapadne vlade ne samo shvate obim kineske podrške, već i da shvate da bi pobjeda Ukrajine mogla ovisiti o sposobnosti i spremnosti da umanje ovu podršku, koja je sve važnija i manje diskretna.