Ruski špijuni kao akteri dezinformacija

Dakle, korištenje izraza kao što je 'obojenom revolucijom' postalo je glavni prokremaljski dezinformacijski narativ. Svaki put kada se održe protesti negdje, ruske medijske kuće pod kontrolom države ispoljavaju treperavu reakciju nazivajući to 'obojenom revolucijom' - državnim udarom koji je orkestriran iz inozemstva pod krinkom protesta građana protiv korupcije ili autoritarizma.

Ovaj narativ služi kao šablon za delegitimizaciju istinskih demokratskih pokreta. A prokremaljski mediji to često začine dodatnim optužbama da su ljudi koji traže svoja prava plaćeni za to.

Naprimjer, 2020. godine, kada je bjeloruski narod izašao na ulice nakon lažnih predsjedničkih izbora, prokremaljski i bjeloruski državni mediji su tvrdili da je Zapad prebacio šest milijardi dolara u kriptovalutama, kako bi podstakao proteste protiv bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka.

Uzorak se stalno ponavlja. Nedavno je ruski državni list Sputnjik lažno tvrdio da Delegacija EU u Gruziji planira platiti 120 eura dnevno svakom demonstrantu koji demonstrira protiv sadašnje gruzijske vlade. Ova konkretna tvrdnja je na prvi pogled izgledala kao još jedna laž u sve većoj gomili laži Kremlja. Ali u slučaju Gruzije, informativni manipulatori Kremlja poduzeli su neobičan korak u podmetanju ove lažne poruke u izjavu za štampu ruske vanjske obavještajne agencije, SVR.

Ruski špijuni i ruske laži

Ovo dakako nije prvi put da je ruska špijunska agencija pokušala zapaliti vatru dezinformacija. Šef ruske vanjske obavještajne agencije Sergej Nariškin iznio je mnoge neobične tvrdnje. Tokom pandemije COVID-19 lažno je tvrdio da EU pokušava diskreditirati rusku vakcinu Sputnjik V. U kontekstu ruske invazije na Ukrajinu, opravdao je vojnu agresiju, lažno tvrdeći da je Ukrajina oličenje „anti-Rusije” i da ubija civile u Donbasu.

Na prvi pogled, javne izjave poput ovih Nariškinovih mogu izgledati kao da su u suprotnosti sa modusom operandi sumnjive špijunske agencije. Pristup ruskih obavještajnih službi je da rade u sjeni, skrivajući se iza proksija te “perući” (dez)informacija koje potiču iz ruskih državnih struktura kako bi se stvorila maska legitimiteta. Namjerno su 'curili' lažirani izvještaji i vodili su tajne Telegram naloge koji ciljaju na Ukrajinu, kao i čitav niz dezinformacijskih web stranica ciljanih na međunarodnu publiku, čak i kroz cyber-jedinicu unutar RT-a - najpoznatijeg ruskog medija za dezinformacije.

Ali činjenica da je u posljednjem pokušaju da potkopa legitimitet protesta u Gruziji ruska vanjska obavještajna agencija odlučila objaviti 'saopćenje za javnost' pokazatelj je da je možda više ohrabrena da djeluje otvoreno.

Rukavice su skinute, a ruskim špijunima izgleda udobno da rade i u sjenci i javno. Ruske obavještajne službe postale su važan akter manipulacije informacijama.

Vrh ledenog brijega

Ruske operacije manipulacije stranim informacijama i interferencije (FIMI) karakterizira visok nivo prilagodljivosti, gdje su različite tehnike manipulacije prilagođene specifičnom kontekstu i publici.

Sve u svemu, ruska FIMI arhitektura se sastoji od četiri međusobno povezana sloja, koji se kreću od otvorenog do skrivenog. Obuhvata zvanične državne institucije i medijske kuće pod državnom kontrolom koje rade javno, kao i subjekte koji su očigledno povezani ili usklađeni sa kanalima koje kontrolira država, ali nastoje prikriti svoje veze sa ruskom državom.

Ruske obavještajne službe su samo jedan od aktera, ali imaju posebnu ulogu u svakom od slojeva FIMI arhitekture Kremlja. Njihove aktivnosti širom otvorenog/tajnog spektra operacija u domenu informacija dalje ukazuju na spremnost i sposobnost ruskog državnog obavještajnog aparata da prilagodi različite taktike, tehnike i procedure FIMI u svojim operacijama.

Mora se imati pregled ukupne FIMI infrastrukture, kojom upravlja Moskva, da bi se razumio obim ruskih FIMI operacija u Gruziji, Ukrajini, Moldaviji i drugdje, kao i uloga ruskih špijuna u tome.