Ruski rulet za zapadne kompanije koje su ostale u Rusiji  

Proteklih sedmica Putin je prigrabio imovinu francuskog proizvođača jogurta Danone i danske pivare Carlsberg, kako bi ih stavio u "privremeno" vlasništvo Federalne agencije za upravljanje državnom imovinom. To je sudbina koje se sada plaši više zapadnih kompanija, jer su posljedice takvih poteza - sankcije i odlazak kapitala iz Rusije - već izazvane ratom.

„Strani investitori su poput Putinovih talaca“, rekao je Andrij Onoprijenko, koji vodi projekat „Napusti Rusiju“ u Kijevskoj školi ekonomije koji prati strane kompanije koje posluju u Rusiji.  

„Za prava investitora, to je najveća noćna mora – a oni ne mogu ništa da urade”, kaže Onoprijenko.

Konačni pobjednici bi mogli biti kineske kompanije, čija Vlada lada još uvijek ima značajnu polugu za pregovore sa Putinom i koje mogu popuniti vakuum koji je ostavio egzodus zapadnih kompaniju iz Rusije.

One zapadne kompanije koje su ostale sada se suočavaju sa teškim izborom: sarađivati sa režimom ili pokušati otići i rizikovati da izgube sve. Danone i Carlsberg pokušavali su napustiti rusko tržište kada je njihova imovina zaplijenjena, a Carlsberg je čak potpisao ugovor o prodaji svoje ruske podružnice Baltika krajem juna.

Kao odjek postsovjetske raspodjele državne imovine oligarsima, kontrola nad kompanijama je predata ljudima bliskim predsjedniku. Carlsbergovu Baltiku sada vodi Taimuraz Boloev, blizak Putinov prijatelj prema navodima ruskih medija, dok je Danone u rukama Jakuba Zakrieva, 32-godišnjeg nećaka Ramzana Kadirova, lidera poluautonomne Čečenije.

Iz Danonea su saopćili da "istražuju" preuzimanje i "spremaju se preduzeti sve potrebne mjere kako bi zaštitili svoja prava". Carlsberg je taj potez nazvao "neočekivanim" i rekao da će "procijeniti pravne i operativne posljedice ovakvog razvoja situacije i poduzeti sve potrebne radnje".

 

Putin je ove poteze opravdao rekavši da je „uprava ovih kompanija pokušala izvršiti pritisak na ruske građane“, dodajući da je Rusija „u cjelini prilično prijateljski raspoložena prema onim našim partnerima koji ne žele napustiti Rusiju“, navodi Rus. newswire Interfax.

Zauzimanje Carlsberga i Danonea od strane Moskve samo je vrh ledenog brijega: Rusija je "privremeno" preuzela evropske energetske gigante Uniper i Fortum još u aprilu.  

"Svako bi mogao biti sljedeći. Svaka kompanija iz zemalja članica G7, naprimjer, ili G20, uz neke izuzetke - mogla bi biti sljedeća meta", kazao je Onoprijenko.  

 

'Poželjno razmišljanje'

 

Ritis Ambrazevičius, koji je na čelu Baltičkog instituta za korporativno upravljanje i predsjedava Udruženjem Evropske konfederacije direktora, smatra da su evropske kompanije to trebale predpostaviti.

„Kontinuirano pogoršanje načina na koji Rusija funkcionira bilo je predvidivo. A ipak, još uvijek postoje kompanije i odbori koji se čak i u ovom trenutku nadaju nečemu boljem“, kaže Ambazevičius, nazivajući to „u najboljem slučaju željom“.

Kompanije koje su još uvijek u Rusiji kažu da nije lako otići. Francuski građevinski gigant Saint-Gobain kaže da želi zadržati kontrolu nad svojom tehnologijom. "Lokalne aktivnosti sada funkcioniraju na minimum, sa ograničenim opsegom i samostalno. Ne zatvaramo niti prodajemo, jer ne želimo dati tehnologiju", kazala  je glasnogovornica kompanije Patricia Marie.  

Poljoprivredna kompanija Unilever saopćila je da "izlazak nije jednostavan" pa je za sada odlučila ostati u Rusiji.  

"Jasno je da, ako napustimo naše poslovanje i brendove u zemlji, ruska država bi ih prisvojila - i onda njima upravljala", rečeno je iz Unilevera.

Ti argumenti ne uvjeravaju aktiviste koji žele da zapadne kompanije napuste Rusiju.

“Najnovija moda je reći, 'o, jako je teško otići.' Pa, naravno da je teško otići, jer što duže čekate, Putin postaje agresivniji, sve je manje kupaca… i cijene koje možete dobiti za kompaniju će sve više padati. Dakle, to je samoispunjavajuće proročanstvo”, rekao je Mark Dikson, koji je na čelu Agencije za moralni rejting, nevladine organizacije koja se zalaže da zapadne kompanije napuste Rusiju kako bi naštetile njenim ratnim naporima.

 

“Kompanije koje ne uspiju izaći sada koriste svoj vlastiti neuspjeh koji uzrokuje njihove poteškoće kao izgovor da se ne povuku – to je potpuno kružna logika,” dodao je Dixon.

 

Hotel Moscovia

 

Jedna ilustracija ove vježbe uzimanja talaca je radna grupa zapadnih ili bivših zapadnih kompanija pod okriljem Ministarstva ekonomije Rusije, koja se bavi preduzećima koja žele otići iz ove zemlje.

Od prošlog proljeća ova radna grupa u okviru ruskog Savjetodavnog vijeća za strana ulaganja razmatra zahtjeve za odlazak, kaže Onoprijenko. Sastaje se tri puta mjesečno, sa samo nekoliko aplikacija koje se pregledaju po sjednici.  

Ironija je u tome što je ovo Vijeće prvobitno osnovano 1994. godine upravo da bi “poboljšalo investicionu privlačnost ruske ekonomije”.

POLITICO je kontaktirao 11 zapadnih kompanija koje su članice ove radne grupe. Većina njih nije dala nikakav komentar, a nekoliko je reklo da više ne učestvuju aktivno.

"Naše razumijevanje je da je općenito cijela platforma stavljena u 'mirovanje' od početka sukoba", rekao je glasnogovornik Novartisa, ali je dodao da smo "na njihovim listama za distribuciju" i "mi smo uključeni kada grupa treba prenijeti poziciju industrije kako bi komunicirala sa regulatorima.”

Kako se poslovna klima nastavlja pogoršavati, mnogi direktori kompanija sada žale što nisu napustili rusko tržište na početku rata.

„Znam dosta direktora koji još uvijek rade u odborima preduzeća koja su još uvijek prisutna u Rusiji — oni kažu da bi voljeli da su ranije otišli“, rekao je Ambrazevičius sa Baltičkog instituta.

Dixon iz Agencije za moralni rejting pozdravlja ovaj mračniji zaokret, nadajući se da će to dodatno odsjeći Rusiju od zapadnih ekonomija.

“Činjenica da je kompanijama oduzeta imovna preko zlog diktatora je istina. Ali to ne znači da to dugoročno nije dobra stvar, željeli bismo da svijet bude podijeljen između demokratskog i nedemokratskog tržišta”, kaže Dixon.

 

Kineski Divlji Zapad

 

Takva podjela bi, naravno, zbližila Rusiju i Kinu. Postoje neke naznake da se to već dešava - kineske banke brzo kreću na rusko tržište, prema podacima koje je prikupila Kijevska škola ekonomije. Kineska ICBC banka i Banka Kine porasle su za od 300, odnosno, preko 400 posto u odnosu na prošle godine. Mogli bi imati još više prilika ako austrijska Raiffeisenbanka i italijanska UniCredit, obje još uvijek veliki igrači u Rusiji, odluče smanjiti svoje aktivnosti i otići iz Rusije.  

„Postoji veliki prostor za kineske kompanije da uđu na tržište, kojim su nekada dominirale zapadne kompanije“, rekao je trgovački advokat koji je govorio pod uvjetom anonimnosti.  

“Kontaktiraju nas kineske kompanije koje posluju u Rusiji, ponekad u sektoru elektronike, proizvođača dronova, proizvođača električnih vozila. Zaista smo suočeni pred teškim izborima jer ove kompanije očigledno nisu na listi sankcija – ali sa druge strane, doprinose ruskim ratnim naporima”, kaže ovaj advokat.