'Ruski prljavi novac će oteti naš demokratski proces': kako se mala Moldavija boji da Kremlj namJešta referendum o EU

 

Prošlog proljeća, carinici u maloj državi Moldaviji oduzeli su zlato. Postupajući po dojavi nacionalnih obavještajnih službi, presreli su više od 100 putnika koji su stizali iz Rusije preko Armenije, od kojih je svaki nosio svežnjeve gotovine od samo10.000 eura – što je prag za obavezno prijavljivanje. U jednoj noći vlasti na aerodromu u Kišinjevu zaplijenile više od 900.000 eura.

Moldavski zvaničnici brzo su objavili da su gotovinski kuriri dio šeme koju je navodno vodio odbjegli oligarh povezan sa Kremljom, a čiji je cilj finansiranje demonstranata i kupovina glasova na predsjedničkim izborima i ključnom referendumu u EU koji se u oktobru održavaju u Moldaviji.

Operacija je ponudila ranu naznaku onoga što su moldavski i zapadni zvaničnici opisali u intervjuima za Observer kao napor bez presedana da Rusija potkopa nastojanja zemlje za članstvo u EU i oslabi autoritet  prozapadne predsjednice kroz niz destabilizirajućih kampanja.

„Rusija ulaže milione prljavog novca da otme naše demokratske procese. Ovo nije samo miješanje u izborni proces – to je potpuno miješanje usmjereno na destabilizaciju naše budućnosti. I to je alarmantno”, rekla je Olga Roşca, savjetnica za vanjsku politiku prozapadne predsjednice Maje Sandu.

Izbori, zakazani za 20. oktobar, na kojima se Sandu suočava sa reizborom, održat će se istog dana kad i referendum na kojem će se Moldavci pitati da li podržavaju ustavne promjene koje bi na kraju mogle omogućiti toj zemlji – jednoj od najsiromašnijih u Evropi – da se pridruži EU.

Roşca je rekla da Vlada procjenjuje da se najmanje 100 miliona eura usmjerava u Moldaviju iz Rusije kako bi se manipuliralo izborima i referendumom o EU. Ovo nije prvo upozorenje o ruskom miješanju: u junu su SAD, Velika Britanija i Kanada rekle da se Moskva pokušava miješati u moldavsku politiku i da će nastojati izazvati masovne proteste, ako njena kampanja ne uspije.

Od raspada Sovjetskog Saveza, Moldavija je gravitirala između prozapadnih i proruskih kurseva, iako se sjena Kremlja uvijek nazirala. Moskva, također, ima 1.500 vojnika stacioniranih u Pridnjestrovlju, regionu kojim upravljaju proruski separatisti koji su se oteli kontroli Vlade Moldavije u kratkom ratu 1990-ih.

Sandu, bivša zvaničnica Svjetske banke, izabrana je za predsjednicu u novembru 2020. godine, na talasu popularnosti kao reformator za borbu protiv korupcije s proevropskom agendom. Zagovarala je skroman način života – oštar kontrast u odnosu na bombastične, pretežno muške političare koji su dugo dominirali moldavskom politikom.

U nedavnom intervjuu, predsjednica je rekla da dijeli dvosoban stan sa svojom majkom, dok je u njenoj imovinskoj izjavi iz 2023. godine njeno stanje u banci zapisano 600 dolara.

Godine 2021. njena prozapdno orijentirana stranka, PAS, osvojila je većinu na parlamentarnim izborima u zemlji, dajući joj moć bez presedana da provede reforme i gurne zemlju prema zapadu. Ali, tri godine kasnije, Moldavija ostaje zarobljena u ekonomskoj i političkoj nestabilnosti.

Prvo, zemlja je uronjena u energetsku krizu, nakon što je Gazprom pod kontrolom Kremlja smanjio isporuke gasa zemlji za jednu trećinu i zahtijevao više nego dvostruko više od prethodne cijene da bi održao protok, u onome što se naširoko smatralo političkom otplatom Moskve za prozapadni stav Sandu. Zatim je rat Rusije protiv Ukrajine gurnuo Moldaviju u dublju finansijsku krizu.

 

Smještena samo nekoliko sati vožnje od Odese, Moldavija je primila najveći broj ukrajinskih izbjeglica po glavi stanovnika, stavljajući ogroman pritisak na njen zdravstveni sistem, javne usluge i infrastrukturu. Inflacija je porasla za čak 40  posto pošto je trgovina sa Moskvom i Kijevom naglo opala.  

Zalutale ruske rakete iz sukoba dodatno su pojačale osjećaj opasnosti, dok su ruske trupe stacionirane u Pridnjestrovlju dodatno pojačale zabrinutost.

“Sandu je mnogo obećavala, ali geopolitička situacija joj je bila veoma teška. Nisu bili u stanju ispuniti sva obećanja”, rekao je zapadni zvaničnik u Moldaviji, razmišljajući o rastućoj frustraciji među nekim Moldavcima sa Sandu i njenom strankom.

"Postoji rastuća apatija i razočaranje, što predstavlja plodno tlo za Rusiju", dodao je zvaničnik.

Sandu je i dalje favorit za pobjedu u prvom krugu predsjedničkih izbora među 10 kandidata, ali je suočena sa teškim drugim krugom.

Ona, također, vodi kampanju "Da" za referendum o EU, a ankete pokazuju da je 55-65 posto birača za ulazak u blok. Kao veliki poticaj za Sandu, Moldavija je službeno započela pregovore o pridruživanju EU u junu. Međutim, i dalje je visok skepticizam u pogledu sposobnosti zemlje da provede neophodne demokratske i pravosudne reforme u bliskoj budućnosti.

Kritičari iz opozicije optužili su Sandu da je politizirala referendum održavajući ga istog dana kada i predsjedničke izbore, sugerirajući da je taj potez osmišljen da poveća njene političke šanse.  

„Referendum je veoma ciničan potez“, rekao je Aleksandr Stojanoglo u Kišinjevu, jedan od glavnih rivala Sandu, koji dolazi iz socijalističke partije prijateljske Rusije, koji ima 12 posto glasova.

„Evropske integracije ne treba koristiti za ličnu korist“, dodao je on.

Ali oni bliski Sandu kažu da rastući uticaj Rusije znači da zemlja ne može priuštiti da čeka.  

“Imamo jedinstvenu priliku: Moldavija ima proevropskog predsjednika, parlament i vladu. EU je otvorena za naše članstvo, a sve zemlje podržavaju pristupne pregovore prošlog juna. Ostanak Moldavije kao demokratije je na kocki, a geopolitički ulozi su veći nego ikad", rekla je Roşca.

Najveća prijetnja za Sandu dolazi iz inozemstva, kažu njene pristalice. Konkretno, odbjegli proruski biznismen Ilan Šor, glasni – i bogati – protivnik članstva u EU kojeg je Zapad sankcionirao.

Šor je prošle godine u odsustvu osuđen na 15 godina zatvora zbog svoje uloge u nestanku milijarde dolara iz bankarskog sistema Moldavije. Pobjegao je u Izrael, a zatim u Moskvu gdje je osnovao politički pokret sa ciljem destabilizacije sadašnje vlasti u Kišinjevu.

Na konferenciji za novinare, šef nacionalne policije Viorel Cernăuțanu optužio je Šora i Moskvu za uspostavljanje složene šeme kupovine birača u "mafijaškom stilu" i podmićivanje 130.000 Moldavaca da glasaju protiv referenduma i u korist kandidata koji su naklonjeni Rusiji u onome što je on nazvao “direktan napad bez presedana”.

Zvaničnici u Kišinjevu vjeruju da Šor stoji iza talasa predizbornih vandalskih napada na vladine zgrade, optužujući ga da je regrutovao mlade ljude koji su navodno bili obučeni u Moskvi da izazovu nemire u zemlji.  

„Spremni smo na sve u narednim nedeljama. To će biti razne kampanje dezinformacija, nasilni ulični protesti i sirova kupovina glasova", rekli su sigurnosni zvaničnici.

Šor nije odgovorio na pitanja Observera. Ali malo je učinio da se distancira od optužbi za pokušaj miješanja u moldavsku politiku iz inozemstva. Putem društvene mreže Telegram ponudio je da plati biračima vrijednost od 29 dolara ako se registruju za njegovu kampanju, obećavajući novac ljudima koji će “uvjeriti što više ljudi na svom biračkom mjestu” da glasaju “ne ili suzdržani” na referendumu.

On se javno obavezao da će platiti Moldavcima za objavljivanje anti-EU postova na Facebooku i Telegramu.

 

Centralni narativ koji izaziva strah, koji Šor promovira, usredsređuje se na tvrdnju da proevropska politika Kišinjeva gura zemlju ka ratu sa Rusijom, rekao je Vadim Pistrinciuc, direktor Instituta za strateške inicijative Moldavije.

"Nikada se nismo suočili sa ovim nivoom stranog uplitanja", dodao je Pistrinciuc.

Zabrinjavajuće za zvaničnike u Kišinjevu, Šorova taktika se pokazala efikasnom u drugim dijelovima zemlje.

Prošle godine, Jevgenija Gucul, ranije nepoznata kandidatkinja koju je podržavao Šor, izazvala je politički potres pobijedivši na izborima za guvernera u Gagauziji, još jednoj maloj poluautonomnoj regiji na jugu zemlje na ruskom govornom području.

Proruska osjećanja su uvijek bila visoka u Gagauziji, regionu naseljenom turskom etničkom manjinom, koja je imala neugodne odnose sa glavnim gradom Kišinjevom od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Ali uspon Gucul iz opskurnosti i njene veze s Kremljom zaprepastili su čak i iskusne posmatrače i izazvali pitanja o ulozi Moskve u njenim izborima.

„Ona je bila na nuli dvije sedmice prije izbora, a onda se iznenada pojavila i pobijedila“, rekao je Mihail Sirkeli, osnivač Nokte, nezavisnog medija sa sjedištem u Gagauziji.

Gucul, koja je otvoreno izjavila da vodi „prorusku stranku“ i otputovala u Moskvu da se sastane sa Vladimirom Putinom nakon njenog izbora, trenutno je pod istragom zbog navodnog usmjeravanja ruskih sredstava u stranku povezanu sa Šorom.

„Šor želi da ponovi kpriču o Gagauziji širom zemlje“, rekao je zapadni diplomata u Kišinjevu.

Za sada, zvaničnici u Moldaviji vjeruju da Moskva koncentrira svoje napore na uticaj na referendum o EU, a ne na predsjedničke izbore na kojima Sandu ostaje daleko najpopularniji političar.

“Ako referendum prođe, to će dovesti do ustavnih promjena, koje je teže preokrenuti dugoročno u odnosu na izborne ishode”, rekao je visoki moldavski zvaničnik.

Ali čak i ako Sandu preživi ovomjesečno glasanje i referendum, njen tim očekuje obnovljene napore Kremlja sljedeće godine kada se njena stranka suočava sa reizborom na parlamentarnim izborima u zemlji.

„Cilj Rusije je jasan: da Moldavija ostane zaglavljena u sivoj zoni. Ako izgube Moldaviju, gube strateško uporište u regionu“, kaže  Roşca.