Ruski prihodi od nafte nastavljaju padati uprkos povećanju obima izvoza

U maju 2024. prihodi od ruskog izvoza nafte pali su na 16,8 milijardi dolara, unatoč većem obimu izvoza, prema junskom 'Ruskom tragaču nafte' Instituta KSE. Povećani obim izvoza i aktivno korištenje “flote u sjeni” nisu kompenzirali niže cijene nafte.

Ruski izvoz nafte porastao je za četiri posto, potaknut mjesečnim rastom izvoza naftnih derivata od 17 posto, nakon što su rafinerije obnovljene nakon ukrajinskih napada dronovima u periodu januar-april. Samo 12 posto sirove nafte i 62 posto naftnih derivata isporučeno je uz IG P&I osiguranje. U maju 2024. godine, tankeri sa IG-osiguranjem nisu isporučili naftu iz luka na Tihom okeanu prvi put.
Za ostale pošiljke Rusija aktivno koristi “flotu u sjeni”. Institut Kyiv School Economy procjenjuje da je 220 natovarenih ruskih tankera “flote u sjeni” napustilo ruske luke, a tri su bila uključena u STS transfere u maju 2024. Značajno je da je 83 posto ovih brodova bilo starije od 15 godina. Korištenje ovih starih brodova ne samo da omogućava Rusiji da premaši gornju granicu cijene nafte i poveća profit, već predstavlja i značajan ekološki rizik u slučaju izlijevanja nafte na more.
Indija, Kina i Turska činile su 95 posto ruskog izvoza sirove nafte u maju, podržavajući potražnju za ruskom naftom. Indija, najveći uvoznik, smanjila je uvoz sirove nafte za 13 posto na 1.812 kb/d. Turska, najveći kupac naftnih derivata, zabilježila je mjesečni pad uvoza od 11 posto. Međutim, ostao je treći po veličini uvoznik sirove nafte, sa povećanjem od 42 posto ili 120 kb/d mjesečno.
Određivanje sankcija za pojedinačna plovila od strane američkog Trezora uklonilo je većinu “tankera u sjeni” iz redovnih komercijalnih usluga. Do 12. juna 2024. godine, od 41 sankcioniranog plovila, 34 su ostala neaktivna bez planiranih putovanja. Preostala plovila su završila ili djelomično završila putovanja sa ruskom ili neruskom naftom, što pokazuje napore Rusije da vrati tankere koje je odobrio OFAC u komercijalnu upotrebu. Podizanje komercijalnog tereta sankcioniranim brodovima može potkopati ukupnu efikasnost oznaka američkog Trezora, ako se sekundarne sankcije ne uvedu svim učesnicima koji dolaze u dodir sa ruskom naftom koju isporučuju ovi tankeri.
Uprkos sankcijama EU/G7, u Rusiju mjesečno dolaze novi tankeri radi izvoza nafte. U maju je u ruske luke ukrcano 14 novih tankera koji nisu isporučili rusku naftu od januara 2023. do aprila 2024. godine. Šest je dio flote u sjeni, a dva prevoze venecuelansku naftu u periodu 2022-2023. Ostalih osam pripada legitimnoj floti: pet kojima upravljaju kompanije iz EU/G7 i tri kompanije koje nisu iz EU/G7, ali sa IG P&I osiguranjem.
Štaviše, Rusija koristi strategije za zaobilaženje sankcija, kao što su transferi sa broda na brod (STS) kako bi prikrila porijeklo svoje nafte, koristeći vrlo velike brodove za prijevoz sirove nafte (VLCC). Između decembra 2023. i maja 2024. Rusija je koristila 14 tankera klase VLCC za STS operacije; 13 je prevozilo iransku ili venecuelansku naftu u periodu 2022-2024, a samo dva su imala IG P&I osiguranje. U junu je Rusija koristila dva polovila iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i jedan kineski tanker bez IG P&I osiguranja za pretovar nafte na vijetnamski VLCC tanker Rolin, također, bez IG P&I osiguranja.
Aktivna upotreba flote u sjeni i izbjegavanje sankcija omogućavaju Rusiji da zaobiđe ograničenja cijena nafte. U maju 2024. cijene za Urals FOB Primorsk i Novorosijsk pale su za 7,6 USD/bbl, ali su ostale ~5$/bbl iznad gornje granice. Popust na Brent smanjen je za 0,5 USD/bbl, a ESPO za 2,6 USD/bbl u odnosu na prethodni mjesec.
Institut KSE predviđa da će prihodi od ruske nafte dostići 177 milijardi dolara i 141 milijardu dolara u 2024. i 2025. prema osnovnom slučaju sa trenutnim ograničenjima cijena nafte i jačom provedbom sankcija. Međutim, ako provedba sankcija bude slaba, ruski prihodi od nafte mogli bi se povećati, dostižući 198 milijardi dolara 2024. i 186 milijardi dolara 2025. godine.
Predlažemo tri mjere za rješavanje ruskog izbjegavanja sankcija za izvoz nafte:
1. G7/EU bi trebao osigurati usklađenost s ograničenjem cijena korištenjem znanja finansijskih institucija o transakcijama, zahtijevajući renomirane potvrde i povećavajući zahtjeve za dokumentacijom.
2. Obalne države EU trebale bi koristiti geografske „tačke prigušivanja“ kako bi ograničile rusku “flotu u sjeni” zahtijevajući odgovarajuće osiguranje od izlijevanja za tankere u svojim vodama.
3. Zemlje koalicije za ograničenje cijena trebale bi povećati kazne za prekršaje, sa strožijim kaznama i dužim lokautom za kompanije G7/EU, te direktnim ili sekundarnim sankcijama za aktere iz trećih zemalja.