Ruski Pravfond povezan sa aktivnostima Kremlja u Evropi

Interni dokumenti koji su procurili razotkrili su aktivnosti fondacije za pravnu odbranu koju podržava ruska država, za koju evropske obavještajne agencije i analitičari kažu da je zapravo operacija uticaja Kremlja aktivna u 48 zemalja širom Evrope i svijeta.

Interni dokumenti Fonda za podršku i zaštitu prava sunarodnika koji žive u inozemstvu (Pravfond) ukazuju na to da Fondacija finansira propagandne sajtove namijenjene Evropljanima, da je pomogla u plaćanju odbrane osuđenog trgovca oružjem Viktora Buta i atentatora Vadima Krasikova i je zaposlila niz bivših obavještajnih službenika, kao direktore svojih operacija u evropskim zemljama.

Dokumenti pokazuju da je grupa potrošila milione eura za finansiranje propagandnih kampanja. Javni podaci, također, pokazuju da su lokalni partneri Pravfonda primili milionske državne subvencije od brojnih evropskih država u kojima fondacija ima lokalne podružnice, što postavlja pitanja o korištenju javnih sredstava i zabrinutosti za nacionalnu sigurnost, samo nekoliko dana prije izbora za Evropski parlament.  

Više od 40 dokumenata Pravfonda, koje je danski javni emiter DR pribavio od izvora evropskih obavještajnih službi i podijelio sa konzorcijumom evropskih novinara uključujući Guardian, pokazuju da je organizacija imala niz dokumentiranih bivših obavještajnih agenata u svome rukovodstvu. Među njima su Vladimir Pozdorovkin, kojeg su evropski obavještajni izvori identificirali kao agenta SVR-a, ruske vanjske obavještajne službe, a u javnim evidencijama kao šefa operacija Pravfonda u nordijskim i baltičkim zemljama i Anatolija Sorokin, za kojeg dokumenti pokazuju da je član SVR-a i šef Pravfondovog odjeljenja za Bliski istok, Moldaviju i Pridnjestrovlje.

Rukovodilac Instituta ruske dijaspore, koji se u zvaničnim dokumentima navodi kao Pravfondov „realizator projekta“, je Sergej Pantelejev, koji je bio pod sankcijama u zemljama EU kao pripadnik ruske vojne obaveštajne jedinice specijalizirane za psihološke - ratne operacije.

Andrej Soldatov, stručnjak za ruske obavještajne službe i koautor knjige The Compatriots, rekao je da je Pravfond izgledao kao "klasičan pokušaj širenja meke moći" i da su veze između obavještajnih službi i sunarodničkih organizacija "dobro dokumentirane". Napomenuo je da je Andrej Miljutin, zamjenik načelnika odjela za operativne informacije pete službe ruske sigurnosne agencije, FSB, bio član vladinog odbora za „sunarodnjake koji žive u inozemstvu“, što ukazuje na vezu između obavještajne aktivnosti i kontakata sa ruskom dijasporom.  

U izvještaju o nacionalnoj sigurnosti iz 2020. godine, estonske službe sigurnosti nazvale su Pravfond „pseudo pravnim zaštitnim sistemom“ koji je „u stvarnosti fond za operacije uticaja“, i rekli su da FSB koristi grupe da regrutira saradnike u inozemstvu, uključujući pristaše Aneksija Krima 2014. godine, od kojih su mnogi imali veze sa tom grupom.

 

Pravfond je osnovan 2012. godine predsjedničkim dekretom, a podržali su ga rusko ;inistarstvo vanjskih poslova i federalna agencija Rossotrudnichestvo, koja upravlja stranom pomoći, a šef Pravfonda, Aleksandar Udalcov, opisao ga je kao „jedinstveni element ruske meke moći ”. Udalcov je podvrgnut sankcijama Evropske unije od 2023. godine zbog "podrške i implementacije akcija i politika koje potkopavaju i ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine".

Pravfond nije odgovorio na pitanja koja su poslali Guardian i njegovi partneri u izvještaju u sedmici prije objavljivanja informacija, iako su među primateljima lokalnih grantova.

Dokumenti pokazuju da je Pravfond sponzorirao pravnu odbranu Krasikova, navodnog agenta FSB-a koji je osuđen na doživotnu robiju za ubistvo bivšeg čečenskog komandanta Zelimkhan Khangoshvilija u berlinskom Tiergartenu 2019. godine. Dokumenti pokazuju da je advokat Robert Unger dobio 60.000 eura u pravnim taksama isplaćenim iz budžeta Pravfonda za 2021. koji je odobrio Udalcov. Izvor iz evropskih obavještajnih službi rekao je da posjeduje dokumente koji pokazuju da je Unger dobio veću svotu novca za zastupanje Krasikova na prethodnim sastancima, ali nije mogao dati dokumentaciju.

Na pitanje o isplatama, Unger je potvrdio da je primio zahtjev od novinarskog konzorcijuma, ali je rekao da je mandat Krasikovu prestao 2021. nakon doživotne robije i da je „i dalje podložan pravnoj profesionalnoj povjerljivosti, čak i nakon završetka mandata i da je oslobođen, nažalost, spriječen sam da odgovaram na vaša pitanja”.

Dokument Pravfonda iz 2014. godine je pokazao da je organizacija osigurala značajne sume za finansiranje sudske odbrane Buta i osuđenog trgovca drogom Konstantina Jarošenka, koji su se kasnije vratili u Rusiju u sklopu razmjene zatvorenika o kojoj su pregovarali Moskva i Washington.

Dokumenti su ukazivali na to da je Pravfond potrošio stotine hiljada eura na održavanje nekoliko web stranica koje su imale za cilj da se bore protiv „rusofobije“ i promoviraju „odbranu ruskog jezika“ u Evropi. Takođe je usmjerio novac u brojne publikacije širom Evrope.

Dokumenti koje je pribavio konzorcij pokazuju da je Pravfond finansirao aktivnosti golos.eu, internet portala koji radi u Briselu i uglavnom pruža komentatorima sredstvo za izražavanje kritika ukrajinske vlade, posebno predsjednika Volodimira Zelenskog i njegovih glavnih pomoćnika i vojnih savjetnika.

Na upit Guardiana, zamjenik urednika Golosa Jurij Andrijčenko negirao je da je stranica primala novac od Pravfonda ili da ima bilo kakve veze sa ruskom državom. On je sugerisao da se neko drugi prijavio za grant sredstva koristeći naziv sajta, napisavši: „Nismo iznenađeni što neko u Rusiji pokušava zaraditi na našem imenu, jer je to mnogo lakše nego kreirati sopstveni projekat”.

Prema internim dokumentima, Pravfond, također, finansira aktivnosti Euromorea, još jednog online portala koji se u velikoj mjeri fokusira na navodne prijetnje Rusima u Evropi. Euromore je "dizajniran da uzme u obzir zatvaranje međunarodnih platformi" kao što su RT i Sputnjik od strane vlasti EU i "stvori sopstvenu značajnu alternativu", navodi se u dokumentima. Te su lokacije uglavnom bile stavljene na crnu listu na zapadu nakon invazije Kremlja na Ukrajinu 2022. godine.