Ruski novac za podršku Ukrajini: Šta EU planira uraditi sa prihodima od ruske imovine

Međutim, ništa manje važno i očekivano, o čemu se javno i iza kulisa raspravljalo, bilo je i odobrenje plana EU da se u Ukrajinu prebaci profit od zamrznute imovine Centralne banke Ruske Federacije.

Ova ideja, koju je Ursula von der Leyen iznijela 30. novembra 2022. godine, dobila je priliku da se prvi put provede u praksi.

Čudno je da problemi sa dodjelom finansijske podrške Ukrajini samo povećavaju vjerovatnoću pozitivne odluke EU o ovom pitanju. I ovo će biti ogromna pobjeda, iako se odluka EU neće ticati konfiskacije ove imovine.

 

Ključevi su u Briselu"

 

"Zaboravite na Sjedinjene Države! EU je ta koja kontroliraa više od 200 milijardi ruske suverene imovine i još nekoliko desetina privatnih sredstava. Razmislite o Briselu!". Ovako se Patrick Pearsall, direktor projekta međunarodnih potraživanja i reparacija na Univerzitetu Kolumbija i jedan od kreatora koncepta međunarodnog kompenzacijskog mehanizma za Ukrajinu, nekoliko puta govorio učesnicima samita međunarodnog prava 9. decembra u Lavovu.

Sudbina zamrznutih milijardi ruske Centralne banke, kao i profit akumuliran njihovim korištenjem, jedna je od najzahtjevnijih i najtežih tema za Brisel.

O ovom pitanju nema konsenzusa čak ni među ključnim tijelima EU: Evropski parlament poziva na njihovo oduzimanje i korištenje u interesu Ukrajine, Evropska komisija zagovara njihovu upotrebu ili oporezivanje i transfer prihoda Ukrajini, a Evropska centralna banka snažno se protivi bilo kojoj od ovih opcija.

 

Iako je Evropska komisija navodno razvila plan za korištenje dobiti od ruske imovine u korist Ukrajine, čak i prije samita EU, zvaničnici u Briselu izrazili su sumnju da će taj plan na kraju biti usvojen u decembru.  

"Ne vidim da će se to dogoditi u skorije vrijeme," rekao je visoki diplomata EU za Reuters.

Istovremeno, bilo je nekoliko protivnika ove odluke. Osim starih, poput Evropske centralne banke, i onih očiglednih, poput Mađarske, sumnjaju u ovu ideju i u Berlinu i Parizu.

Tačne pozicije stranaka nisu poznate, ali je na kraju, kao i kod plana o pomoći od 50 milijardi dolara, odluka odgođena.

 

Između redova

 

U popodnevnim satima 15. decembra, Evropsko vijeće je objavilo zaključke sastanka, vjerovatno jednog od najdramatičnijih u historiji.

U klauzuli 6, najuticajnije tijelo EU poziva na aktivnu akciju kako bi se višak dobiti od ruske imovine iskoristio za pomoć Ukrajini "u skladu sa međunarodnim pravom i pravom EU".

Nema pojedinosti o sadržaju akcionog plana. Međutim, informacije  o kojima  se spekuliralo uoči sastanka sugeriraju da Evropska unija neće direktno odlučivati o sudbini ovih profita.

Umjesto toga, bit će razvijen pravni okvir koji će omogućiti institucijama koje kontroliraju zamrznutu rusku imovinu (npr. Euroclear Bank) da odlučuju o sudbini akumulirane dobiti od ove imovine.

Druga važna tačka je svrha korištenja ove dobiti.

Saopćenje Evropskog vijeća odnosi se na "podršku Ukrajini, njenom oporavku i rekonstrukciji".

A tu je još važnija klauzula sadržana u takozvanoj "pregovaračkoj kutiji" o višegodišnjem finansijskom programu podrške Ukrajini za 2021-2027. U njemu se navodi da 17 milijardi eura od 50 milijardi evra pomoći Ukrajini za period 2024-2027. treba se osigurato, između ostalog, korištenjem prihoda od zamrznute ruske imovine.

Obje odredbe su trenutno samo hipoteze, koje se možda uopće neće odraziti na konačnu odluku koja bi mogla biti usvojena na vanrednom samitu Evropskog vijeća.

 

Međutim, ovi prijedlozi, kao i činjenica da je odluka odgođena, ostavljaju mnoga pitanja bez odgovora i čine sveukupni politički kontekst kompenzacije za Ukrajinu složenim.  

 

Skriveni detalji

 

Zamjenik šefa Ureda predsjednika Rostislav Šurma rekao je 15. decembra da bi prihodi od zamrznute ruske imovine "na sadašnjem nivou kamatnih stopa u svijetu mogli dostići 15 milijardi dolara godišnje", napominjući da će biti podrška za državni budžet, finansiranja privrede i građana sve dok traje borba protiv ruske agresije.

Ova procjena je vjerovatno prenagljena: prema podacima Financial Timesa, mogla bi iznositi čak tri milijarde eura godišnje ili 15 milijardi eura za četiri godine.

Međutim, bez obzira na iznos, treba imati na umu da bi sredstva koja su trebala biti upotrijebljena za nadoknadu štete uzrokovane agresijom bila iskorištena za finansiranje tekućih potreba.

Štaviše, ova sredstva neće se koristiti kao dodatna podrška, već kao dio ukupne finansijske podrške ukrajinskih saveznika.

Ovaj zaokret nije bio iznenađujući, s obzirom na usporavanje američke pomoći, blokadu plana od 50 milijardi eura od strane Mađarske i njemačku budžetsku krizu.

Međutim, ista sredstva su se jednako lako mogla dodijeliti budućem Fondu za obeštećenje Ukrajine, postajući prva osnova za buduću naknadu štete od agresije.

Iako je okvirna odluka manje rizična za EU u cjelini, jer prebacuje odluku o sudbini ovih prihoda na institucije u kojima se polažu, ona ne garantira automatski da će one ili vlade država članice donijeti odgovarajuće odluke.

Stoga je nemoguće predvidjeti koliko će tih prihoda biti prebačeno u Ukrajinu i kada.

I na kraju, koliko god ti prihodi bili veliki i koliko god oni bili bolni za Rusiju,

ovo nije korak koji nas jasno približava našem glavnom cilju – konfiskaciji imovine Centralne banke Ruske Federacije.

I stvaranje međunarodnog kompenzacijskog mehanizma i odluka o korištenju dobiti iz sredstava Centralne banke Ruske Federacije imaju za cilj jačanje ukrajinske pozicije i povećanje pritiska na Rusiju po ovom pitanju.

 

I iako se čini da će naši saveznici odlagati stvarne odluke o kompenzaciji za agresiju, uključujući i konfiskaciju, dok se ne postigne političko rješenje, to ne znači da Ukrajina sada treba odustati.

Razumijemo da Rusija neće dobrovoljno platiti odštetu te stoga konfiskacija stotina milijardi ruske imovine ostaje strateški cilj. Iako se praktična odluka može donijeti mnogo kasnije, njen sadržaj i plan implementacije trebao bi se izraditi sada, a pritisak za to bi trebalo samo da se poveća.

Ukrajinci su dokazali da imaju moralno pravo da traže konfiskaciju ove imovine kako bi nadoknadili gubitke. Naši saveznici imaju odgovarajuću obavezu da osiguraju ovu konfiskaciju.

 

Author: Ivan Horodyskyy,

Ph.D., Director of the Dnistrianskyi Center