Ruski novac ilegalno cirkulira preko Zapadnog Balkana

Novi izvještaj Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, GI-TOC,  upozorava da su slaba vladavina prava, organizirani kriminal i velika „siva“ ekonomija u zemljama Zapadnog Balkana – i rat u Ukrajini – omogućili ruskim ilegalnim finansijskim tokovima, IFF, da prođu kroz regiju i umiješaju se u ključne procese donošenja odluka tamo.

„Strateški geografski položaj Balkana, koji djeluje kao kapija između Azije i Zapadne Evrope, zajedno sa ekosistemom zarobljavanja države, institucionalnim slabostima, organiziranim kriminalom i rastućom sivom ekonomijom, čini region posebno osjetljivim na ilegalne finansijske tokove“, rekla je Vanja Petrova, autorica izvještaja, za BIRN.

"Ovu činjenicu aktivno su iskoristili veliki igrači kao što su Rusija, Kina i UAE kako bi uticali na donošenje odluka na ključnim tržištima i institucijama.  

Kremlj je u više navrata iskoristio svoju integraciju u zapadni finansijski sistem da iskoristi rupe u upravljanju, kroz korozivni efekat nezakonitog finansiranja. Ova opasnost je dobila nove i potencijalno veće dimenzije sa početkom ruskog rata u Ukrajini”, kaže Petrova.

Procjenjuje se da globalni ilegalni finansijski tokovi vrijede oko jedan do 1,6 milijardi američkih dolara godišnje, što čini tri do pet posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda, BDP-a. Međutim, prema Petrovoj, na Zapadnom Balkanu ta cifra iznosi oko šest posto BDP-a regiona.

Nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru prošle godine, uvedene su mnoge sankcije, uključujući zamrzavanje finansija od strane zemalja G7 oko 315 milijardi američkih dolara vrijednih ruskih rezervi koje se drže u ruskoj Centralnoj banci.

Načini koje ruske elite koriste da izbjegnu sankcije uključuju „pranje novca kroz kupovinu nekretnina i poslovne imovine; korištenje profesionalaca za otvaranje bankovnih računa, pokretanje bankovnih transakcija, prenos sredstava i stvaranje korporativnih struktura koje ih direktno ili indirektno podržavaju; korištenje složenih vlasničkih struktura kako bi se izbjegla identifikacija i korištenje jurisdikcija trećih strana i lažnih trgovačkih informacija kako bi se olakšale isporuke osjetljive robe u Rusiju”.

Rusi izbjegavaju sankcije preko Zapadnog Balkana "sa njihovom kombinacijom zarobljene države i medija, tinjajućih etničkih podjela, sporim tempom pristupanja EU i naslijeđem ruske kognitivne pristrasnosti".

Prema izvještaju, Bosna i Hercegovina, Bugarska i Srbija od 2014. godine nisu slijedile sankcije EU protiv Rusije, dok su i Sjeverna Makedonija i Crna Gora dale takozvano državljanstvo za ulaganje ruskim građanima, uprkos kritikama iz EU.

Albanija još nije provela program „fiskalne amnestije“ koji bi omogućio svakom albanskom ili stranom državljaninu da položi do dva miliona eura neprijavljenog novca u bankarski sistem, ali nije ni odustala od te ideje.

Krijumčarenje ljudi, oružja i gotovine omogućilo je ilegalne aktivnosti od početka rata u Ukrajini. Krijumčarena gotovina uglavnom je skrivena u automobilima ili među legitimnim proizvodima u transportnim kamionima ili transportnim kontejnerima.

Prema izvještaju, ubrzo nakon početka rata 2022. godine, ukrajinske izbjeglice su sa sobom u Evropu ponijele neprijavljeni novac; supruga bivšeg ukrajinskog poslanika uhvaćena je na graničnom prelazu za izbeglice sa 28 miliona dolara i 1,3 miliona eura dok je pokušavala ući u Mađarsku.

U drugom slučaju, bivši general ukrajinske službe sigurnosti, navodno ruski saradnik, priveden je na granici Srbije i Sjeverne Makedonije sa 600.000 eura u gotovini, velikom sumom u američkim dolarima te dijamantima i smaragdima nepoznate vrednosti.

Postoji i pojačana upotreba prikrivenih kanala za ilegalne transfere novca u Albaniju.

Tokovi se često čine nerazlučivim tako što su pomiješani sa dobicima u „poslovima koji zahtijevaju gotovinu, kao što su restorani, barovi, kozmetički saloni, benzinske pumpe, privatni parking i taksi kompanije“, gdje se ovaj ilegalni novac pere.

U izvještaju se, također, objašnjava da je još jedan oblik ilegalnih finansijskih tokova prevara sa gorivom. Ovo često uključuje izbjegavanje carinskih tarifa proglašavanjem manjih količina naftnog proizvoda prodajom goriva sa brodova na Dunavu ribarima. Noviji trend, navodi se u izveštaju, je kupovina goriva po nižim cijenama iz Mađarske i preprodaja u Srbiji.

Jedinstveno tržište EU ima politiku nulte PDV-a za fakture između posrednika, što je omogućilo procvat prevare sa PDV-om. Petrova kaže da je „u decembru 2022. godine Evropsko javno tužilaštvo (EPPO) otkrilo ono za šta se veruje da je najveća prevara sa PDV-om koja je ikada istražena u EU, odgovorna za procenjeni gubitak poreskih obveznika EU od 2,2 milijarde eura, uključujući Bugarsku i Hrvatsku, kao i treće zemlje kao što su Albanija i Srbija”.

„Generalno gledano, ovo i trgovinsko pogrešno fakturisanje ostaju najistaknutiji kanal kroz koji ilegalni finansijski tokovi ulaze i izlaze iz Zapadnog Balkana“, piše Petrova.  

Pogrešno fakturisanje trgovine uključuje lažne pravne transakcije kada se ne odvija pravi posao.

Izvještaj poziva EU da dalje odvoji svoju ekonomiju od Rusije, provjerava mrežu i sankcionira ruske strateške investicije na Balkanu, i da „daje prioritet integraciji Balkana u uvođenje novodizajnirane Uprave za borbu protiv pranja novca (AMLA) i da koordinira njihove akcije sa američkim FinCEN-om i finansijskim obavještajnim institucijama svake države članice EU“.