Ruski eksperimenti sa dezinformacijama u Moldaviji

 

Pirati na brodu

 

Početkom ljeta, Moldavci koji su gledali piratske filmove na sumnjivim web stranicama otkrili su, među uobičajenim reklamama, video koji promovira 'vojno-patriotski' ljetni kamp za djecu u Moldaviji. Na snimku se navodi da će moldavsko Ministarstvo obrazovanja organizovati kamp uz podršku EU. Učenici bi bili obučeni da koriste oružje.

Uobičajeni proruski mediji i Telegram kanali nisu podijelili video. Ipak, glasnogovornik moldavske vlade je brzo izjavio da je poruka lažna. Ministarstvo obrazovanja je objavilo saopćenje za javnost u kojem se navodi da se ne organiziraju 'vojno patriotski kampovi'. Ambasador EU u Republici Moldaviji je, također, negirao organiziranje kampa.

 

Zašto sada?

 

Očekuje se da će ovakvi incidenti postati sve češći kako zemlja ulazi u ključni period kampanje. U Moldaviji će se 20. oktobra 2024. godine održati predsjednički izbori i referendum o pristupanju EU. Sljedeće godine održat će se parlamentarni izbori.

Sadašnja, proevropska predsjednica države, Maja Sandu, tražit će ponovni izbor. Ljudi će izraziti svoje stavove o tome da li žele da njihova zemlja uđe u EU. Može se, dakle, očekivati da će Moskva dalje intenzivirati svoje, ionako, intenzivne kampanje dezinformacija i manipulacije. Za Rusiju je ova zemlja pravo informativno bojno polje.

Kremlj i njegovi opunomoćenici pojačavaju svoje napade na rastuću saradnju između EU i Moldavije i podršku EU otpornosti Moldavije, lažno je etiketirajući kao „znak militarizacije zemlje“. Prema zajednici Watchdog.md, narativ da bi „integracija u EU uvukla Moldaviju u ukrajinski rat“ činila je 10 posto neprijateljskih narativa uočenih u prvim sedmicama maja u moldavskom informacionom prostoru.

Ovaj narativ se prenosi i iz Moskve. Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izrazila je zabrinutost da stopa nataliteta u Moldaviji opada jer "muškarci moraju učestvovati u vojnoj obuci zajedno s američkim i rumunskim vojnicima".

 

Porez na doznake i inkluzivnost kao oružje

 

Otprilike u isto vrijeme, web stranica Newsmaker.md je napisala da su njeni čitatelji prijavili da je još jedan video, koji se prikazuje kao reklama na platformama za piratske filmove, tvrdi da će Moldavija uvesti novi 'patriotski' porez od 10 posto na doznake i koristiti se za pokrivanje budžetskog deficita. Opet je glasnogovornik moldavske Vlade izjavio da video nema nikakve veze sa stvarnošću.

Nekoliko dana kasnije, malo prije manifestacije Chisinau Pride 2024 održane 16. juna, treći video je počeo prekidati piratske filmove na istoj platformi. Ovoga puta u oglasu je stajalo da Ministarstvo obrazovanja promovira „inkluzivnost“ u školama. U ovom slučaju, korištenje pojma „inkluzivnosti“ bio je očigledan pokušaj iskorištavanja homofobije za pokušaj diskreditacije moldavskih vlasti. Ministarstvo obrazovanja opovrglo je informaciju, pozivajući građane da se informiraju iz zvaničnih izvora.

Tvrdnja da bi "EU obavezala Moldaviju da legalizira LGBTQI+" jedan je od najvećih narativa dezinformacija koje koriste prokremljovske snage u Moldaviji. Još jedna lažna tvrdnja koja je, također, postala popularna navodi da „EU uvlači Moldaviju u [ukrajinski] rat“.

 

Dakle, šta je novo?

 

Tri videa objavljena u periodu maj-juni su visokog tehničkog kvaliteta. Obilježeni su amblemima Ministarstva obrazovanja, što je trik kojim se želi obmanuti publika.

Činjenica da su se distribuirali kao reklama na platformama za piratske filmove ukazuje da su ciljali na specifičnu publiku, uglavnom mlade ljude koji poznaju engleski jezik i informacione tehnologije, ali ih politika generalno ne zanima. Autori su, također, pokušali izbjeći popularne platforme društvenih medija kao što su Facebook i Instagram, koji su počeli blokirati aktere dezinformacija, te Telegram, iz nejasnih razloga.

 

Uobičajene taktike, uobičajeni osumnjičeni: emocionalni sadržaj i 'efekat spavača'

 

Eksperimenti sa tehnički kvalitetnim video zapisima i novim platformama ne znače kraj 'uobičajenim lažnjacima'. Predsjednica Moldavije Sandu nedavno je bila na meti u dva videa. Onaj koji bi se mogao smatrati 'jeftinim i lažnim' ismijavao je dvojno državljanstvo Sandu.

Drugi, kvalitetniji video predstavlja navodnu izjavu predsjednice kojom nadoknađuje troškove svima koji su postali žrtve prevaranata. Predsjednička administracija je navela da je video lažan.

Prokremaljski glumci svakodnevno preplavljuju informativni prostor novim objavama. Ministar vanjskih poslova morao je negirati da će Moldavija uvesti vize za ruske državljane, a Ministarstvo odbrane moralo je reagirati na tvrdnje Ilana Šora, odbjeglog oligarha osuđenog u odsustvu na 15 godina zatvora zbog prevare, da će moldavska vojska navodno biti podređena rumunskim oružanim snagama. Duga lista kanala je širila ovu priču o dezinformacijama, kao što pokazuje Stopfals.md.

Promoskovski političari su neki od influensera koje Kremlj najviše koristi u Moldaviji. Mediacritica.md je napravila dugu listu političkih Tik-Tokera. Ilan Šor je posebno značajna figura. Nakon preseljenja u Moskvu, pokrenuo je novi politički blok proruskih proksi stranaka i nastavio da promovira dezinformacione narative Kremlja. Oni uključuju: 'EU znači rat', 'ulazak u EU će uništiti moldavsku poljoprivredu', 'EU će donijeti više cijene', 'Zapad kontrolira moldavsku vladu', i, u novije vrijeme, 'NVO su agenti stranog uticaja'.

Istrage su u toku o slučajevima nezakonitog finansiranja podružnica Šora, a vlasti pokušavaju smanjiti finansijske tokove iz Rusije. U jednom primjeru, moldavska granična policija zaplijenila je oko milion eura u gotovini koje su pristalice Šora nosile iz Moskve u Kišinjev, dok su se vraćale sa kongresa održanog u Rusiji.

Kroz stalni protok lažnih ili obmanjujućih informacija, namjera je da se nametnu teme na dnevni red ili javne vlasti gurnu u defanzivu. Ova tehnika, također, koristi takozvani 'efekat spavača' koji ima za cilj uvjeriti ciljnu publiku, čak i ako se zna da su poruke sumnjive.

 

Javno vidljivi sinhronizovani napori

 

Nedavna analiza zajednice WatchDog.md otkriva organiziranu prirodu kampanja dezinformacija koje provodi Ruska Federacija. Ove kampanje uključuju distribuciju poruka agenata Kremlja u Moldaviji, koje zatim preuzima i emitira portparolka ruskog Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova, ili obrnuto. Glavni cilj ovih kampanja je posijati nepovjerenje, strah i tjeskobu među stanovništvom sugerirajući da prozapadna vlada vodi zemlju u rat.

Različiti pojedinci, uključujući bivšeg predsjednika Igora Dodona i Ilana Šora, su ili podržali ili dodatno pojačali ove narative. Mreža Telegram kanala, Tik-Tok naloga, web stranica i ruskih medija naširoko je širila ove poruke. Lažna mobilizacijska pisma su slana i rezervistima, organizirani su protesti i pokrenut navodni antiratni pokret.

Vlade Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva upozorile su 13. juna da se Kremlj pokušava miješati u predsjedničke izbore u Moldaviji i referendum o pristupanju EU.  

'Ovi ruski akteri aktivno koriste dezinformacije i propagandu na internetu, u eteru i na ulicama... [da agitiraju] kritiku vlade i političke stranke aktuelnog predsjednika Moldavije, kako bi potaknuli proteste', navodi se u saopćenju.  

U međuvremenu, čelnici EU na junskom Evropskom vijeću ponovo su potvrdili stalnu podršku jačanju otpornosti, sigurnosti i stabilnosti Moldavije suočenoj sa destabilizirajućim aktivnostima Rusije.

Početkom juna Ziarul de Garda je primijetio da su zvanične Facebook i Instagram stranice Ilana Šora, pod sankcijama EU, SAD, Kanade i UK-a, blokirane, kao i nalozi njegovih bliskih saradnika Marine Tauber, Evghenie Gutul i Alekseja Lungu. Meta je spomenuo da smatraju da ovi nalozi pripadaju "opasnim osobama ili organizacijama" nakon procjene njihovih "online i offline aktivnosti".

Ipak, stručna zajednica je izvijestila da su Ilan Šor i još jedan odbjegli oligarh, Veaceslav Platon (sankcioniran od strane Kanade), pojačali svoje napore dezinformacija na društvenim mrežama. Samo u junu su potrošili 55.000 eura za širenje poruka poput „Moldavija je pod kontrolom stranaca“ i „Rusija treba biti strateški partner Moldavije“.

 

Manje vidljivi napori

 

Nakon što je Facebook zatvorio gore navedene profile, brzo su se otvorile desetine drugih stranica. Među njima su „Moldova Culturală Plus” ili „Moldova în Media”, koji promoviraju iste lažne narative. Naprimjer,  video snimci i postovi tvrde da je zbog toga što je Moldavija htjela postati članica EU, desetine sela nestalo, stotine škola je zatvoreno, a zemlja je navodno uplatila milione eura u Budžet EU u posljednjih 10 godina.

 

Društveni aktivista i umjetnik Alex Buretz primijetio je eksploziju lažnih profila na Facebooku sa evidentno stranim imenima. Ovi profili komentiraju i dijele narative Šora i njegovog tima.

Digitalna forenzička istraživačka laboratorija, ili DFRLab, u Atlantic Councilu napisala je da je identificirala 36 neautentičnih Facebook stranica koje promoviraju anti-EU poruke Ilana Šora. Većina ovih stranica postoji već neko vrijeme. Kako su se približavali moldavski izbori, oni su gotovo istovremeno promijenili imena, usvajajući nazive koji sugeriraju veze sa Moldavijom.

Neke od ovih metamorfoza su zaista bile neočekivane. Naprimjer, Fitness Fanatics Literary Lovers Creative Concepts je postao Acasa u Moldaviji („kod kuće u Moldaviji“), a Green Living Creative Corner Local Love je postao Moldova Pioniera („Pioneer Moldova“) u novembru i decembru 2023. godine.

Isto se dogodilo sa više od 20 drugih stranica između novembra 2023. i januara 2024. godine. Prema DFRLab-u, na dnevnoj bazi, ove stranice bi dijelile neutralan sadržaj, ali bi se potom sinhronizirale u distribuciji plaćenih kampanja protiv EU. Uobičajeni narativi tvrde da „EU znači rat i strah” i „Zapad vlada Moldavijom”.

S obzirom na to da su izbori i referendum za skoro tri mjeseca, imat će još mnogo toga što će doći iz prokremljanskog ekosistema u i oko Moldavije. Također je jasno da će vlada i civilno društvo uložiti mnogo više napora u praćenje i razotkrivanje dezinformacija i sprečavanje različitih hibridnih prijetnji. Pomno ćemo pratiti ova dešavanja.