RUSKI DIPLOMATI JOŠ SLOBODNO ŠPIJUNIRAJU U BRISELU

Jedva 200 metara od kancelarije belgijskog premijera Alexandera De Crooa, u blizini saveznog i flamanskog parlamenta i kraljevske palate, nalazi se visoka zgrada: Stalna misija Ruske Federacije pri Evropskoj uniji. Rusko diplomatsko sjedište široko je 42 metra i ima više od 2.200 metara kvadratnih. Nalazi se u srcu Brisela, uz Regentlaan, odmah pored Ambasade Sjedinjenih Američkih Država. Sovjetski Savez je kupio zgradu, poznatu kao “Hotel Brugmann”, nakon Drugog svjetskog rata i prvobitno ju je koristio kao svoju trgovačku misiju. Stalna misija Rusije pri Evropskoj zajednici je od 1988. godine.

Nakon invazije Rusije na Ukrajinu, 18. marta 2022. godine, predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola je izjavila da je ruskim i bjeloruskim diplomatama u Briselu zabranjen ulazak u Evropski parlament.  

"U Domu demokratije nema mjesta za one koji žele uništiti demokratski poredak", rekla je Metsola.  

Od tada, ruske diplomate delegirane u EU nisu bile u mogućnosti pravilno izvršavati svoje službene zadatke. Kontakti sa evropskim institucijama su i dalje čisto tehnički, namijenjeni samo rješavanju praktičnih pitanja za ruski diplomatski kor u Briselu i EU u Moskvi.

Štaviše, dvije sedmice kasnije, 5. aprila 2022. goine, 19 diplomata iz Ruske misije pri EU proglašeno je personama non grata i protjerano iz zemlje. Ove diplomate su u stvarnosti vjerovatno radile kao tajni obavještajci.

Ubrzo nakon ruskog napada na Ukrajinu, belgijska služba državne sigurnosti (VSSE) podijelila je obavještajne podatke s Evropskom službom za vanjske poslove (EEAS) u kojima su identificirali određene ruske diplomate kao špijune, zajedno sa detaljima njihovih neprijateljskih aktivnosti. U to vrijeme, zapadne zemlje su protjerale stotine ruskih diplomata, od kojih su mnoge njihove obavještajne agencije ocijenile da su djelovali kao ruski obavještajni agenti.

 

Činilo se da se i EU složila sa protjerivanjem. Iza kulisa, međutim, odlučili su ne sankcionirati svakog ruskog špijuna pod diplomatskim pokrićem čija su im imena belgijske vlasti prenijele. Kako se rusko predstavništvo pri EU nalazi na belgijskoj teritoriji, kontraobavještajne poslove obavljaju belgijske vlasti, ali samo Evropska komisija i EEAS mogu odlučiti o protjerivanju.

Kao rezultat toga, nekoliko ruskih diplomata koji još uvijek rade u Briselu mogu obavljati svoje tajne špijunske aktivnosti i vršiti uticaj,  pokzala je  nova međunarodna istraga #ESPIOMATS koju su proveli VSquare i partneri—De Tijd (Belgija), Paper Trail Media i Der Spiegel (Njemačka), Expressen (Švedska), Delfi Estonija, LRT (Litvanija), Frontstory.pl, ICJK.sk i Dossier Center sa sjedištem u Londonu.

Otkrili su da je jedan od ljudi koji još uvijek djeluju u Briselu, za kojeg se sumnja da je ruski špijun, najviši diplomata stalne misije Kiril Logvinov. Istraga je, također, otkrila da, iako su belgijska vlada i VSSE željeli poduzeti odlučniju akciju, činilo se da Evropska komisija i EEAS preferiraju mekši pristup.

Belgijska vlada uvela je zabranu za diplomate u ruskoj Ambasadi u Belgiji—koja je odvojena od ruskog stalnog predstavništva pri EU—protjeravši 21 diplomatu 29. marta 2022. Međutim, njima je nedostajalo ovlaštenje da odluče šta bi trebalo učiniti sa stalnim predstavništvom.  

Belgijski ministar pravde Vincent Van Quickenborne je u kratkom odgovoru na  zahtjev medija za komentar rekao samo da “o akreditaciji diplomata u Stalnom predstavništvu pri EU odlučuje Evropska komisija, a ne belgijska vlada”.  

(Iste večeri, Van Quickenborne je najavio ostavku nakon što Belgija nije spriječila teroristički napad u Briselu u kojem su ubijena dva švedska navijača).

Ne znamo zašto je Evropska komisija odlučila zadržati Logvinovu diplomatsku akreditaciju. Prošlog ljeta Komisija je čak primila zahtjev dvojice europarlamentaraca koji su rekli da je jedan od zadataka Kirila Logvinova da se infiltrira u krug potpredsjednika Komisije Valdisa Dombrovskisa iz Latvije.  

“To je bio razlog zašto nam je privukao pažnju”, rekao nam je jedan od europarlamentaraca Petras Auštrevičius iz Litvanije, ističući da je Dombrovskis “također zadužen za makrofinansijsku podršku Ukrajini”.  

Zahtjev je sadržavao tri pitanja i odnosio se na nalaze EU Observera i Dossier Centra, koji su prvi prijavili sumnje u aktivnosti Logvinova u Briselu.

Dok su poslanici EP čekali odgovor, Logvinov je postao privremeni šef ruske misije.

Odgovor visokog predstavnika EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepa Borrela kasnio je, a stigao je tek nakon više od dva mjeseca, podsjetio je Auštrevičius.  

 

“Evropska komisija je primijenila mjere za dosljednu procjenu prijetnje”, na kraju je odgovorio Borell, dodajući da je otkrivanje, odvraćanje i reagiranje na ruske obavještajne aktivnosti “uvijek bio visoki prioritet za Komisiju”.

“Odgovor koji smo dobili bio je vrlo generalan odgovor, u suštini ništa ne govori o tome da li će protiv njega biti poduzete bilo kakve mjere ili neće. Logvinov očigledno nije običan glumac. Dovoljno je iskusan i date su mu velike moći. To još jednom potvrđuje da je malo vjerovatno da smo pogriješili sa prva tri pitanja, s obzirom na to da takve glasine ne prolaze prazne”, dodao je Auštrevičius.  

On je potvrdio da je čuo "legendu" da su Belgijanci dijelili informacije o obavještajnim aktivnostima ruskog diplomate i da je "odluka Evropske komisije da ne poduzme dalje mjere protiv Logvinova".

Glasnogovornik Evropske komisije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Peter Stano pismeno je na pitanja  novinara odgovorio da Komisija ne komentira pitanja o pojedinačnim diplomatama. Ponovio je Borrellovu poruku poslanicima Evropskog parlamenta prošle jeseni: EEAS i Komisija su primijenile odgovarajuće mjere za procjenu prijetnje.

„Sve ovo potvrđuju kontinuirani sigurnosni brifinzi kako bi se povećala svijest osoblja o kontraobavještajnoj službi. Ključni dio svih ovih sigurnosnih procedura je intenzivna saradnja sa sigurnosnim tijelima država članica i drugim institucijama EU”, navodi se u odgovoru.  

Logvinov i stalna misija Rusije pri EU nisu reagirali na zahtjev medija za komentar.  

 

Umrežavanje sa ruskim prijateljima u Briselu

 

Ruski diplomata koji već više od godinu dana vodi misiju, 48-godišnji Kiril Logvinov, je, prema saznanjima VSSE-a, obavještajac koji radi za SVR. Zvaničnici dvije evropske obavještajne agencije nezavisno su potvrdili da belgijska kontraobavještajna služba smatra Logvinova ruskim stranim obavještajcem, dok je sam VSSE odbio  komentirati ove navode.

Logvinova službena biografija, naravno, ne otkriva njegovu obavještajnu funkciju. Devedesetih je diplomirao na MGIMO, Moskovskom državnom institutu za međunarodne odnose Ministarstva vanjskih poslova Rusije. (Jedan evropski obavještajni službenik koji je razgovarao sa nama opisuje MGIMO kao glavno mjesto za lov na talente za rusku vanjsku obavještajnu službu.) Od tada, Logvinov je radio kao ataše za štampu i kulturu u ruskoj ambasadi u Beču, kao šef Odjela z odnosi sa  NATO u Ministarstvu vanjskih poslova Rusije, a od 2004. godine je u stalnom predstavništvu Rusije u Briselu. Proveo je četiri godine u Berlinu u ruskoj

ambasadi od 2010. do 2014. Njegova trenutna rotacija u Briselu počela je 2018. godine.

Logvinov je 27. septembra 2022. postao novi šef stalne misije Rusije pri EU kao privremeni otpravnik poslova. On je naslijedio 68-godišnjeg ruskog političara i diplomatu Vladimira Čižova, koji je 17 godina vodio stalnu misiju Rusije pri EU. Čižov je u decembru prošle godine završio na listi sankcija EU, jer je nakon odlaska iz Brisela postao član Vijeća Federacije Rusije, gornjeg doma ruskog parlamenta.

Samo nedelju dana nakon imenovanja, Logvinov je započeo višemjesečnu seriju sastanaka jedan na jedan sa diplomatama iz Belorusije, Kazahstana, Sirije, Libana, Turkmenistana, Tadžikistana, Egipta, Azerbejdžana, Kirgistana i Venecuele. „Nastavit ćemo raditi na ispunjavanju ciljeva koje su nam postavili čelnici naše zemlje i Ministarstva“, rekao je on ruskim medijima. „Geopolitička situacija je promijenila prirodu našeg rada, ali naši ciljevi ostaju nepromijenjeni: promovirati približavanje Rusije u Briselu”.  

Nakon toga, Logvinov je dočekao diplomate iz Kine, Irana, Kube i Nikaragve. Afričke diplomate pozvane su i na prijem u maju na kojem se, između ostalog, razgovaralo o ulaganjima sankcioniranih ruskih kompanija.

U junu je održan prijem za visoke diplomate iz Latinske Amerike i Kariba, kojima je prikazan ruski propagandni film Reci svijetu o svojoj domovini. Vojna, sigurnosna i druga tehnološka saradnja protiv SAD-a i njihovih saveznika, također, je bila na dnevnom redu. Ista stvar se dogodila mjesec dana kasnije sa diplomatama iz zemalja Jugoistočne Azije. Istovremeno, Logvinov je ruskoj novinskoj agenciji rekao da je postojao "hibridni rat protiv Rusije" i da njegova zemlja "neće samo zaboraviti i oprostiti" odluke EU. Potom je uslijedio septembarski sastanak u zgradi na Regentlaanu sa zemljama iz "Grupe prijatelja u odbrani Povelje UN", u kojoj su i Kina, Bjelorusija, Rusija, Sjeverna Koreja i Iran. Istovremeno, misija EU širila je još više propagande, kao što je „dokumentarni film“ pod nazivom „Tenkovi za bubrege”, koji istražuje slučajeve trgovine organima u Ukrajini.

Ruskim diplomatama nije dozvoljeno da uđu u zgrade EU, kao što je Evropski parlament. Ali misija koju vodi Logvinov pronašla je način da zaobiđe ovo u tome što često ugošćuje članove EP-a na događajima koje sami organiziraju.  

U junu 2023. godine, naprimjer, Milan Uhrík, krajnje desničarski slovački europarlamentarac i predsjednik neonacističke stranke Republika, pojavio se na jednom od Logvinovljevih prijema.  

“Ovdje ima mnogo diplomata iz cijelog svijeta, a posebno sam razgovarao sa Rusima, Bjelorusima i Sirijcima. (...) Ne smijemo zatvoriti vrata dijalogu koji jedini može osigurati mir i stvoriti mogućnosti za pristupačnu energiju i sirovine za Slovačku”, napisao je proruski slovački političar u objavi na Facebooku, dodajući da moć njegove stranke “primjećuje cijeli svijet” (na slovačkim izborima 30. septembra Republika na kraju nije ušla u parlament).

Uhrík je odgovorio na zahtjev medija za komentar tvrdeći da ne zna i da nije sreo Logvinova na prijemu.  

“Mislim da nije u redu voditi se samo medijskim spekulacijama. Mnogo toga se piše u medijima”, rekao je on o prethodnim izvještajima o navodnim vezama Logvinova sa ruskim obavještajnim službama. “Ne bojim se agenata, već imam dovoljno iskustva u pregovorima u visokoj politici i uvijek sam izuzetno oprezan kada komuniciram sa bilo kim”, zaključio je Uhrík.

Urmas Paet, dugogodišnji estonski europarlamentarac, bio je izuzetno kritičan kada smo ga pitali da ocijeni akciju EU da spriječi ruske obavještajne službe i operacije uticaja u Briselu. Prema njegovim riječima, uticaj Rusije bio je posebno vidljiv prije nego što je prošle godine izbio novi talas agresije na Ukrajinu.  

"U slučaju Evropskog parlamenta, naprimjer, Rusija je više puta uspjela natjerati europarlamentare da odu u posmatračke misije pseudoizbora na Krim i u istočnu Ukrajinu, iako je to bilo protivno zvaničnoj politici EU", podsjetio je Paet.  

Pored desetina poslanika koji zastupaju proruske stavove u zvaničnim glasanjima, Paed je rekao da postoje neki amandmani na nacrte koji kritikuju Rusiju koji imaju za cilj razvodnjavati takve zakone (Delfi je ranije izvještavao o takvim primjerima).

 

Logvinov nije jedini preostali špijun

 

Osim održavanja javnih događaja, ruske diplomate nastavljaju provoditi tajne aktivnosti iza kulisa. Naprimjer, preostali ruski obavještajci u Briselu mogli bi nastaviti raditi zajedno sa svojim bjeloruskim kolegama koji nisu protjerani.

Ambasada Bjelorusije u Briselu još uvijek je dom nekoliko obavještajnih službenika iz službe državne sigurnosti KDB i vojne obavještajne službe Bjelorusije, prema belgijskim izvorima koji poznaju pitanja nacionalne sigurnosti. I oni su u ambasadi dobili “slot pozicije” koje uvijek imaju obavještajci. Bjeloruske diplomate špijuni su bile veoma aktivne u regrutiranju izvora posljednjih godina. Osim praćenja bjeloruske dijaspore u Belgiji, fokusiraju se na evropske institucije i politiku EU.

Belgijsko Ministarstvo vanjskih poslova nije otkrilo koje ruske diplomate i danas rade u Briselu. De Tijd je pokušao doći do podataka putem zahtjeva za javno informiranje. Međutim, uprkos pozitivnim savjetima relevantne komisije, Ministarstvo vanjskih poslova je nastavilo skrivati spiskove sa imenima.

 

Ipak, istraga #ESPIOMATI uspjela je identificirati više tajnih obavještajnih službenika osim Logvinova koji rade u ruskoj misiji EU. Na web stranici stalne ruske misije više ne postoji spisak imena "diplomatskog osoblja". Uklonjen je nakon invazije na Ukrajinu. Ali pomoću alata Wayback Machine, mediji su uspjeli saznati koje su ruske diplomate ovdje bile aktivne do invazije, a koje nisu protjerane u aprilu 2022.  

Arhivirana verzija web stranice od 21. aprila prošle godine nije prikazala spisak imena. Ali ranija, još uvijek sačuvana verzija od 4. februara prošle godine sadržavala je 61 ime. Među njima je bio i sada pokojni Čižov, koji je u to vreme još uvijek vodio misiju.  Sadašnji šef Logvinov, koji je u to vrijeme nosio titulu “zamjenika stalnog predstavnika (politički poslovi)”; i 59 drugih Rusa, od kojih je 19 kasnije protjerano. Na drugoj web stranici ruske vlade pronašli smo popis imena za rusku misiju pri EU, ali izgleda da je zastario, jer na toj stranici još uvijek postoje imena koja su bila samo na starijim verzijama izbrisane liste.

Nakon što je sastavio spisak imena ostalih 40 ruskih diplomata koji nisu protjerani iz Belgije, londonski Dosije centar je pomogao istraživanjem o porijeklu diplomata. Nalazi Dosijea pokazuju da su mnogi od njih povezani sa ruskim obaveštajnim službama.

Naprimjer, Dimitrij Višnjakov, 42-godišnji savjetnik Ruske misije EU koji je bio zadužen za “administrativne poslove”, pohađao je obuku na akademiji ruske službe sigurnostni FSB od 1998. do 2003. godine, prema podacima medija. Na toj akademiji Rusi se obučavaju da rade kao obavještajci u FSB-u ili nekoj drugoj obavještajnoj službi. Još jedan 42-godišnji ruski diplomata, Dimitrij Golovenkin, koji je drugi sekretar zadužen za komercijalne poslove, izgleda da je kao svoju rusku kućnu adresu dao sjedište vojne obavještajne službe GRU.

Međutim, zastupnici Evropskog parlamenta rekli su novinarima koji rade na projektu #ESPIOMATS da u Evropskom parlamentu nije provedena nikakva edukacija ili obuka o tome kako prepoznati i spriječiti opasnosti ruske obavještajne službe i utjecaja.  

„Ništa slično nije bilo“, rekao je Urmas Paet. “Prema mojim saznanjima, nije ponuđena nikakva obuka. Osim preporuke da se TikTok ukloni sa ličnih uređaja, nije bilo konkretnih smjernica kako zaštititi svoju komunikaciju, naprimjer, niti kako se ponašati u slučaju mogućih pristupa stranih obavještajnih službenika”, dodao je slovački europarlamentarac Martin Hojsik.

 

Vrteška špijuna

 

Tajni dokument koji je VSSE dostavio belgijskoj vladi u martu prošle godine, a do kojeg je došao De Tijd, ukazuje na to da je belgijska Služba državne sigurnosti već znala dosta o nezakonitim aktivnostima ruskih diplomata. Naprimjer, prema dokumentu, jedan od protjeranih savjetnika, Aleksandar S., navodno je imao česte kontakte sa drugim ruskim obavještajnim službenicima i pokušavao regrutirati izvore u Belgiji. Drugi protjerani diplomata, Anton A., čija je veza sa SVR-om potvrđena novinarima koji rade na #ESPIOMATI od strane raznih evropskih obavještajnih agencija, prikupljao je obavještajne podatke o ekonomiji, energetici i nauci u Briselu.

Prema raznim evropskim obavještajnim agencijama, ataše Andrej Z. radio je za tehničko odjeljenje SVR-a. Bivši prvi sekretar ruske misije Timur A. je navodno prikupljao političke obavještajne podatke za SVR u Briselu. Savjetnik Aleksej C. i drugi sekretari Nikolaj K. i Aleksandar Z. takođe su prikupljali političke obaveštajne podatke za SVR sve do njihovog konačnog protjerivanja.

Ruska misija EU je vrtuljak za špijune. Kada je oficir političkog tima SVR-a, Ivan K., poslan u Brisel kao treći sekretar ruske misije, on je tu funkciju preuzimao od drugog kolege iz SVR-a. Ivan K. je nastavio posao svog prethodnika kao obavještajac i preuzeo kontakte sa njegovim doušnicima. Druge protjerane diplomate u misiji EU radile su za druge ruske obavještajne službe kao što su vojni GRU i domaći FSB. I tu je uvijek bio osiguran kontinuitet. Naprimjer, osumnjičeni službenik FSB-a Dmitri K. zamijenjen je drugim službenikom FSB-a. Činilo se da ga posebno zanimaju pitanja vezana za terorizam. Čini se da diplomate  špijuni imaju i posebne portfolije jer se drugi, sada protjerani diplomata, Aleksandr T., fokusirao uglavnom na nuklearna pitanja.

Bivši visoki mađarski kontraobavještajni oficir Ferenc Katrein rekao je za VSquare da je dobro organiziran niz zadataka i kontakti sa doušnicima redovni modus operandi ruske obavještajne službe. Prema njegovim riječima, odlazeći ruski diplomata obično održava tajni "zbogom-dobrodošli sastanak" za doušnika i dolazećeg zvaničnika. Ovo je mjesto gdje se doušnik lično predstavlja novom ruskom diplomati kao njegov ili njen novi službenik.  

“Ponekad se ovi sastanci održavaju u trećim zemljama iz sigurnosnih razloga”, dodao je Katrein.

Analiza starijih spiskova imena ruske misije EU pokazuje da je 10 od 19 protjeranih obavještajaca godinama radilo u Belgiji. Naprimjer, imena osumnjičenih službenika FSB-a Dmitrija K. i oficira SVR Aleksandra S. već su na spiskovima iz jula 2016. godine, prema istraživanju pomoću Wayback Machine.  

 

Prema izvorima iz belgijske nacionalne sigurnosti koji poznaju situaciju, diplomate ruske misije pri EU ponekad jedva kroče u zvaničnu zgradu misije na Regentlaanu, gdje bi trebali raditi kao diplomate. Umjesto toga, oni odlaze u rusku ambasadu u Belgiji – u Uccle – gdje ruske obavještajne službe drže svoje pravo tehnološko i operativno sjedište. Satelitske antene i druga oprema na krovovima ambasade u Uccleu jasan su pokazatelj toga, što je otkriveno ranije ove godine u sklopu  istraživanja ESPIOMATA. Međutim, Belgija ne može ništa učiniti ni iz diplomatskih razloga.

U međuvremenu, prema intervjuiranim zastupnicima Evropskog parlamenta, Evropska unija i njeni ogranci nisu učinili dovoljno da spriječe prijetnju ruskih obavještajnih službi u Briselu.  

„Za mene je šokantno da [Logvinov] još nije izbačen. Ako su belgijske obavještajne vlasti zatražile njegovo protjerivanje, bio bih vrlo zainteresiran da saznam razloge zašto EEAS nije reagovala. Nadam se da će, nakon ovog otkrića, Evropski parlament istražiti ovaj konkretni slučaj i zahtijevati da EEAS postupi”, rekao je slovački europarlamentarac Martin Hojsik.

Petras Auštrevičius je istaknuo da je ruski diplomata ovih dana vidno aktivan. “Razumijem da je dobio zadatak da radi sa ruskom dijasporom ovdje u Briselu, kao i širom Belgije. Često se spominje da je nešto uradio”, dodao je litvanski zastupnik.

"Jasno je da ne možemo prihvatiti da imamo informacije koje se odnose na čistu špijunažu, a ne da postupamo po njoj, ali naravno, informacije moraju biti potvrđene", rekao je švedski poslanik Tomas Tobé. "Nije tajna da se mnogo priča o Briselu kao 'špijunskoj prijestolnici' tako da je, nažalost, to realnost sa kojom se moramo suočiti".