Ruske dezinformacije imaju uticaj na bojnom polju
Bratislava je 26. oktobra objavila prestanak vojne pomoći Ukrajini nakon izbora novog slovačkog premijera Roberta Fica. Fico je svoju kampanju bazirao na snažnim anti-SAD osjećajima, obećanjima da će se zaustaviti isporuke oružja Ukrajini i opredjeljenje za blokiranje NATO aspiracija Kijeva.
Iako Slovačka nije bila među najvećim donatorima vojne pomoći Ukrajini, ona je donirala 13 ratnih aviona MiG-29 i sistem protivvazdušne odbrane S-300, mnogo prije nego što su SAD odlučile dozvoliti Ukrajini da dobije F-16. Nakon što je dao ratne avione Ukrajini, tadašnji slovački premijer Eduard Heger je potvrdio da je ta zemlja "na pravoj strani historije".
Sada je Slovačka odabrala da se uskladi sa drugom stranom historije, što predstavlja iskorak u ruskoj strategiji dezinformiranja i pozicioniranje drugog trojanskog konja Rusije u Evropi, uz Mađarsku.
Uoči parlamentarnih izbora, slovačka predsjednica Zuzana Caputova upozorila je u junu da će ta zemlja vjerovatno slijediti korake Mađarske kako bi postala “problematično dijete EU”, navodeći ruske dezinformacije kao vodeći faktor u dovođenju stranca tipa “Viktor Orban” politike u Slovačkoj.
Predviđanja Caputove su se obistinila, naglašavajući veliku pobjedu ruskih nastojanja da dezinformira i dajući potvrdu ratnoj strategiji ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Kada je Rusija pokrenula svoju invaziju na Ukrajinu u punom obimu, Moskva je očekivala brzu pobjedu uz malo odbijanja Ukrajine i samo blagu zabrinutost SAD-a i Evrope, jer je Putin očekivao da će Zapad biti iscrpljen nakon neuspješnog povlačenja iz Afganistana 2021. godine. Ruski vojnici čak su ponijeli uniforme za paradu pobjede u Kijev, očekujući da će proslaviti brzu okupaciju.
Međutim, stvari nisu išle po planu. Ukrajina se žestoko branila, a ova odbrana je pojačana značajnom podrškom SAD-a i drugih zapadnih zemalja. Osim toga, zapadne nacije iznenadile su Rusiju zajedničkim uvođenjem oštrih ekonomskih sankcija. Rusija je bila nespremna za žestok ukrajinski otpor i izgubila je ključnu bitku za Kijev.
Dok je rat pokazao Putinu da ruska vojna moć ima svoje granice, s Ukrajincima odlučnim da brane svoju domovinu, Moskva vjeruje da će brzo pobijediti, ako
uspije ukinuti podršku Zapada Ukrajini. Sam Putin je u oktobru rekao da Ukrajina ne može preživjeti više od sedam dana bez zapadne vojne i finansijske pomoći.
Rusija želi oblikovati način na koji ljudi vide i razmišljaju o stvarima, posebno na Zapadu. Prema podacima anketa u Slovačkoj, samo 40 posto građana vjeruje da je Rusija započela rat u Ukrajini. To je mnogo niže od 85 posto u susjednoj Poljskoj. Slovaci su istrošeni od pandemije koronavirusa, rasta cijena energenata, inflacije i ruskog rata u susjedstvu. Rusija gradi narativ na postojećim osjećajima i iskorištava ih.
Umjesto da izmišlja lude priče, Rusija uzima stvarne probleme i okreće ih u svoju korist. Oni žele iskoristiti desničarska osjećanja na Zapadu, uključujući SAD, da oslabe podršku Ukrajini. Čini se da ova taktika u određenoj mjeri funkcionira.
Naprimjer, mnogi republikanci u Domu SAD-a protivili su se davanju pomoći Ukrajini, a sada je dodatna podrška u zraku. Ovaj potez mogao bi nagovijestiti kako bi buduća Trumpova administracija mogla tretirati Ukrajinu, pogotovo zato što neke krajnje desničarske Trumpove pristalice žele smanjiti vojnu pomoć zemlji, jer neki od tvrdolinijaša žele da SAD prestanu isporučivati pomoć Ukrajini.
Američki senator Josh Hawley iz Missourija zalaže se za prekid svake američke vojne pomoći Ukrajini, ali je 2022. godine rekao da je naoružavanje Ukrajine "najvažnija" stvar koju možemo učiniti. Nakon što je sukob između Izraela i Gaze izbio 7. oktobra, Hawley je dalje izjavio da "svako finansiranje Ukrajine treba odmah biti preusmjereno na Izrael". Mike Johnson, novoimenovani predsjedavajući Predstavničkog doma i nepokolebljivi Trumpov saveznik, izjavio je da će podržati finansiranje Izraela, ali ne i Ukrajine u ovom trenutku.
Postoji rastući izolacionističko gledište Republikanske stranke i Rusiji je lako iskoristiti taj osjećaj u vezi s Ukrajinom. Ono što je Rusija postigla u Slovačkoj, želi uzeti kao model i ponovo ga upotrijebiti na drugom mjestu. Njegov cilj je potkopavanje podrške korištenjem dezinformacija na Zapadu protiv Ukrajine, smanjenje pomoći, a zatim nastavak osvajanja na bojnom polju.
Prema riječima Fione Hill, bivše savjetnice za Rusiju bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, "Putin osjeća da sve ide u njegovu korist" i vjeruje da će Zapad odustati, ako istraje dovoljno dugo.
U međuvremenu, Kremlj nastavlja trošiti svoje resurse na opkoljavanje Avdijevke, sa najmanje osam brigada angažiranih u borbi. Rusija ima za cilj zauzeti veći dio ukrajinskog regiona Donbas, jer Putin očajnički želi pokazati ruskom narodu neke pobjede prije naredne godine kada će Putin morati na izbore. Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov smatra da ruski gubici iznose oko 4.000 žrtava. Međutim, zvaničnici NATO-a upozorili su da zapadnoj vojsci ponestaje municije za Ukrajinu.
Tokom posljednjeg samita EU, lideri Mađarske i Slovačke, Viktor Orban i Robert Fico, protivili su se davanju 50 milijardi eura (52 milijarde dolara) Ukrajini. EU treba odlučiti o ovom finansiranju Ukrajine do kraja godine kada ponestane tekućih sredstava. Međutim, svih 27 zemalja EU moraju se složiti.
Putin se nada da će nadživjeti odlučnost Zapada, čak i ako ne može slomiti volju Ukrajine. Tokom prošle godine, ruski mediji su u više navrata predviđali bliski i skori kraj zapadne vojne pomoći. Što duže SAD i Zapad izdrže da Ukrajini daju sve što joj je potrebno za pobjedu u ratu, Rusija ima više mogućnosti da vodi rat dezinformacijama i razbije jedinstvo zapadne koalicije i vojnu podršku Ukrajini. Zapad mora dati sve od sebe za pobjedu u Ukrajini.