Ruska vojska koristi seksualno nasilje kao taktiku - izvještaj
Seksualno nasilje nad djecom u Ukrajini od strane ruske vojske postalo je predmet istraživanja njemačkog Kindernothilfea. Ova organizacija, specijalizirana za pomoć djeci, traži da se odgovorni privedu pravdi.
Ruska vojska koristi seksualno nasilje nad djecom kao taktiku tokom agresivnog rata protiv Ukrajine. Navodi se to u studiji "Dati djeci priliku da pričaju o tome", koju je 21. februara u Berlinu objavila njemačka humanitarna organizacija za ljudska prava Kindernothilfe. Objavljivanje studije posvećeno je drugoj godišnjici ruske invazije na Ukrajinu.
Prema studiji, od februara 2022. godine u Ukrajini je već dokumentirano 13 slučajeva seksualiziranog nasilja nad djecom od strane ruske vojske. Riječ je, međutim, samo o onim slučajevima koji su već pod istragom, naglašava se u izvještaju. Najmlađe dijete koje je postalo žrtva seksualnog nasilja od strane ruske vojske imalo je samo četiri godine.
"Duboko je odvratno i neprihvatljivo da se nevina djeca koriste kao oruđe rata. To što se koriste takve varvarske taktike je sramota za čovječanstvo. Odgovorni moraju biti izvedeni pred lice pravde", rekao je izvršni direktor Kindernothilfea Carsten Montag.
Seksualno nasilje kao taktika tokom rata
Carsten Montag je istaknuo da je seksualno nasilje nad civilima često ciljana taktika koju koristi vojska.
U studiji autori navode pretpostavke Roberta Nagela i Ane Lejave, koji rade na Georgetown institutu za žene, mir i sigurnost, prema kojima ruska vojska nema jasne upute o zabrani seksualnog nasilja nad civilima.
Naglašavaju da se ova taktika u Ukrajini koristi za teroriziranje ukrajinskog stanovništva i njegovo pokoravanje. Osim toga, naglašavaju da su "ruske snage koristile seksualno nasilje kao vojnu taktiku u prošlim oružanim sukobima".
Dokumentirani slučajevi seksualnog nasilja samo su vrh ledenog brijega
Autori studije, koja se zasniva na intervjuima sa naučnicima, zaposlenima u nevladinim organizacijama i državnim institucijama, pretpostavljaju da je broj neregistriranih slučajeva seksualnog nasilja nad djecom izuzetno visok, jer nedostaju podaci iz dijelova Ukrajine na samom frontu, kao i iz oblasti koje je okupirala Rusija.
Roditelji i djeca na teritorijama koje je oslobodila ukrajinska vojska, također, rijetko prijavljuju incidente nasilja jer strahuju od stigmatizacije, kao i mogućnosti da bi se ruski vojnici mogli vratiti.
Također, često se ne registriraju slučajevi seksualnog nasilja, jer djeca ne znaju da su mu bila izložena ili krive sebe za to šro im se dogodilo. Drugi razlog za ćutanje, smatraju stručnjaci, je nepovjerenje u državne institucije, nedovoljna osjetljivost istražitelja, neadekvatne mjere zaštite žrtava i izostanak naknade od strane države. Sve ovo otežava istrage i krivične postupke.
"Vjerovatno ćemo vidjeti većinu slučajeva seksualnog nasilja već nakon završetka rata. Kolege iz drugih zemalja su nam rekli da još uvijek dobijaju nove dokaze – 20 do 30 godina nakon završetka sukoba“, rekla je tokom predstavljanja studije Darija Čekalova, zamjenica direktora NVO „Djevojke“. Ona je dodala da je potrebno povećati nivo svijesti o problemu kako bi se on destigmatizirao.
Djeci žrtvama seksualnog nasilja je potrebna pomoć
Autori izvještaja pozdravljaju novoformirano odjeljenje Ureda glavnog tužioca Ukrajine za rješavanje slučajeva seksualnog nasilja u vezi sa sukobom i nove metode istrage u okviru „pristupa usmjerenog na žrtve“. "Ovo su hrabri koraci u pravom smjeru, ali ih treba koristiti ne samo za sukobe, već i za opće slučajeve seksualnog nasilja", rekla je autorica studije Judith Striek na konferenciji za novinare.
Što se tiče ukupnog broja slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, stručnjaci organizacije su naveli brojke koje je zabilježilo Ured glavnog tužioca Ukrajine u 2023. godini - 915 slučajeva. Međutim, i ovdje stručnjaci sugeriraju da je problem zapravo mnogo veći, jer se veliki broj slučajeva ne prijavljuje.
Direktor Kindernothilfea Carsten Montag pozvao je na proširenje i uvođenje pristupačnijih inicijativa i usluga podrške poput centra za zaštitu djece koji već radi u Ukrajini. To će, prema njegovom mišljenju, pomoći zaštiti djece od daljih zločina.
"Također postoji hitna potreba za više obučenih psihoterapeuta koji su specijalizirani za liječenje ratne traume", rekao je Montag.
Približavanjem konferencije o oporavku Ukrajine, koja će se održati u junu ove godine, Kindernothilfe poziva da se više pažnje posveti perspektivi pogođene djece.
"Da bi oporavak Ukrajine bio uspješan, potrebno je ne samo ulagati u infrastrukturu i ekonomiju. Buduće generacije moraju biti osnažene i njihov glas se mora čuti", naglasio je generalni direktor dobrotvorne organizacije.
Kindernothilfe se već 65 godina bori za prava djece širom svijeta. Od 2022. godine podržava više od dva miliona djece u 36 zemalja Afrike, Latinske Amerike, Azije i Evrope. U Evropi Kindernothilfe je zastupljen u Njemačkoj, Luksemburgu, Austriji i Švicarskoj.
Nakon invazije Rusije na Ukrajinu, Kindernothilfe, uz podršku Alliance Development Helps, počeo je podržavati izbjeglice iz Ukrajine, u početku distribuirajući humanitarnu pomoć u Moldaviji i Rumuniji, a od jeseni 2022. godine i u samoj Ukrajini. Ukupno je 2022. i 2023. godine 12 projekata organizacije obuhvatilo oko 22.000 djece i njihovih porodica u Ukrajini.