Ruska špijunska mreža krijumčari osjetljivu tehnologiju iz EU kako bi podstaknula rat u Ukrajini uprkos sankcijama

 

Ruska špijunska mreža nabavila je osjetljivu tehnologiju od kompanija iz EU kako bi podstaknula rat Vladimira Putina u Ukrajini, čak i nakon razbijanja tajnog krijumčarskog lanca, pod vodstvom SAD-a.

Mreža – uspostavljena za nabavku robe u rasponu od mikročipova do municije – uspjela je nabaviti alatne mašine iz Njemačke i Finske, uprkos američkim sankcijama uvedenim u martu 2022. godine, pokazalo je istraživanje Financial Timesa.

Kontinuirana sposobnost ćelije za nabavku da radi u Evropi ilustruje izazove sa kojima se suočavaju zapadne vlade, dok pokušavaju zaustaviti snabdijevanje kritičnom tehnologijom za ruski vojno-industrijski kompleks.

Američko ministarstvo pravosuđa optužilo je „mrežu Sernija“ da radi na „veoma osjetljivim i povjerljivim aktivnostima nabavke“ u ime ruske špijunske agencije FSB, uključujući i njenu Direkciju za naučne i tehnološke obavještajne poslove, poznatije kao „Direkcija T“ .  

Ostali klijenti uključuju Vanjsku obavještajnu službu Kremlja, poznatu kao SVR, državni odbrambeni konglomerat Rostec, Ministarstvo odbrane Rusije i Rosatom, državnu kompanija za atomsku energiju zaduženu za nuklearni arsenal zemlje.

Financial Times je otkrio da je ruska kompanija, koju kontrolira ista osoba koja kontrolira subjekat mreže Sernija, koju su SAD opisali kao "uključenu u aktivnosti proliferacije prema ruskim obavještajnim službama", nastavila kupovati robe od kompanija unutar EU .

Korporativni podaci, uvozne deklaracije i intervjui otkrivaju da je trgovačka kuća Treydtuls, registrovana na adresi u industrijskom imanju na severu Moskve, od početka rata u Ukrajini nabavila 900.000 dolara (815.000 evra) materijala, uključujući mikročipove i predmete za industrijsku proizvodnju, uglavnom iz EU.

Treydtuls je registrovan na istoj adresi kao i Robin Trade, dio mreže Sernija, a u vlasništvu je iste osobe, ruskog državljanina po imenu Aleksej Zibirov. Jedan zapadni zvaničnik koji je predočio nalaze Financial Timesu potvrdio je da se Zibirov, koga američke vlasti nisu imenovale niti optužile, smatra osobom "od interesa" u odnosu na njegove veze sa FSB-om.

Komercijalno dostupne carinske evidencije, potkrijepljene podacima o uvozu koje je sa Financial Timesom podijelio Maxim Mironov, profesor finansija na poslovnoj školi IE u Madridu, pokazuju da je Robin Trade prenio 12,2 miliona dolara (11 miliona eura) roba u Rusiju do aprila 2022. i da su prihodi pali za 90 posto nakon uvođenja sankcija.

Kako su drugi dijelovi mreže prestali sa kupovnom aktivnošću nakon sankcija, Treydtuls je počeo uvoziti alatne mašine iz kompanije u Njemačkoj. Carinska evidencija pokazuje da je Treydtuls do kraja 2022. godine iz Njemačke u Rusiju uvezao 22 tone opreme, čija je deklarirana vrijednost 502.000 eura.

Carinska evidencija, također, pokazuje da je Treydtuls istovremeno kupio 229.000 eura vrijedne integrirane ploče od male kompanije u Singapuru. Robe su proizvele američke grupe za poluprovodnike Analog Devices, Texas Instruments i Altera te njemačka kompanija IC-Haus.

Sve ove kompanije su prestale izvoziti u Rusiju, povećavajući potrebu ruskih državnih i vojnih subjekata da nabave naprednu elektroniku iz trećih zemalja.  

Treydtuls je nabavio 3.350  eura vrijedne ojačane diskove za brušenje i rezanje od kompanije u Finskoj. Vlada Velike Britanije je zabranila izvoz ovih artikala u Rusiju, Sjevernu Koreju i Iran, ali ih EU ne zabranjuje.

Nema dokaza da su evropske kompanije bile svjesne da imaju posla sa kompanijom povezanom sa ruskim obavještajnim službama. Zibirov nije odgovorio na e-mail zahtjev za komentar od Financial Timesa.

Osiguravanje napredne elektronike i alatnih mašina ključno je za Rusiju za održavanje njenog vojno-industrijskog kompleksa.

U izvještaju Centra za novu američku sigurnost iz oktobra prošle godine navodi se da se Rusija okreće "sivom uvozu preko crnog tržišta ili preko lanca kompanija formiranih da prikriju krajnjeg korisnika". Ovo je slično programima krijumčarenja koje vode Sjeverna Koreja i Iran, koji su, također, pod američkim sankcijama.

E-poruke koje su presrele američke vlasti i koje su uključene u optužnicu Ministarstva pravde SAD, pokazale su kako je u augustu 2020. jedna kompanija u mreži nabavke dobila produženje licence od FSB-a, omogućavajući joj da „obavlja poslove vezane za korištenje informacija što predstavlja državnu tajnu najviše tajnosti”.

Ministarstvo pravde SAD je u decembru  prošle godine optužilo pet ruskih državljana povezanih sa Sernijom za zavjeru da nabave tehnologiju vojne kvalitete i dvostruke namjene za ruske odbrambene kompanije.

Među njima je bio i Vadim Konoščenok, za koga se sumnja da je pukovnik FSB-a, a uhapsili su ga estonski graničari nakon što je pokušao preći u Rusiju sa elektronskom opremom, mikročipovima i municijom američke proizvodnje, navodi se u američkoj optužnici.

Neke od krijumčarskih aktivnosti mreže uključivale su tehnologiju za koju su u SAD rekli da bi se mogla koristiti za razvoj hipersoničnog oružja.

Dok je Treydtuls do sada izbjegavao zapadne sankcije, njegove višestruke veze s mrežom FSB-a bile su vidljive kroz trgovinske odnose prije ruske invazije na Ukrajinu, što je izazvalo dodatna pitanja o tome kako mu je bilo dozvoljeno da nastavi kupovati artikle unutar EU.

Podaci pokazuju da je 2019. godine Treydtuls uvezao artikle iz dvije kompanije sa sjedištem u Velikoj Britaniji, Majory LLP i Photon Pro LLP, sa registrovanim uredima na području Shoreditch u Londonu. Obje su prošle godine sankcionirane od strane SAD zbog toga što su služile kao prikrivene kompanije u mreži FSB-a.

Jedan od dva direktora Photon Pro-a, prema britanskoj korporativnoj dokumentaciji, je ruski državljanin po imenu Jevgenij Aleksandrovič Grinin, protiv koga su SAD prošlog decembra podigle optužnicu, ali je i dalje na slobodi i traži ga FBI.

Majory LLP je, sve dok nije raspušten u februaru, bio pod kontrolom Andreja Georgijeviča Zaharova, kojeg su SAD, također, optužile da vodi lažne kompanije za uvoz osjetljive tehnologije uprkos zapadnim sankcijama.

Treydtuls je registrovan na istoj adresi u Moskvi kao tehnološka kompanija u suvlasništvu Zaharova, NTS Wellink, prema podacima ruske kompanije. Wellink je učestvovao na tenderima ruske vlade za visoko osjetljive poslove pod državnom kontrolom, uključujući Federalnu zaštitnu službu odgovornu za Putinovu ličnu sigurnost.

Erki Kodar, estonski ministar zadužen za sankcije, rekao je za Financial Times: „Čak i prije ruske agresije u Ukrajini, njihov modus operandi je bio da krijumčare robu i pokušavaju pronaći ljude koji su spremni tu robu prebaciti preko granice. Naše službe sigurnosti su to pratile u posljednjih 10 do 15 godina. Sada se to pojačava.”

 

Brian Nelson, visoki zvaničnik američkog trezora, u proljeće ove godine je posjetio Švicarsku, Austriju, Italiju i Njemačku kako bi upozorio kako Moskva i dalje izbjegava kontrolu izvoza i kupuje naprednu opremu.