Ruska proljetna ofanziva mogla bi dovesti do rata sa NATO-om, prema odbrambenom scenariju Njemačke  

Napad bi se dogodio na istočnom krilu NATO-a, navodi se u dokumentu, koji opisuje scenario iz mjeseca u mjesec, koji bi doveo do velikog oružanog sukoba u Evropi i mogućeg početka Trećeg svjetskog rata 2025. godine.

"Ne bih komentarao ovaj izvještaj Bilda", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. "U posljednje vrijeme ove novine su redovno objavljivale razne lažne vijesti i dezinformacije".

Portparolka ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova odbacila je izvještaj kao "prošlogodišnji horoskop".

Očekuje se da će Rusija u februaru započeti veliku mobilizaciju kako bi povećala broj svojih vojnika. Do sada je, osim djelimične mobilizacije koja je počela 21. septembra, Kremlj izbjegavao politički riskantnu potpunu mobilizaciju. Ipak, Ministarstvo odbrane planira  povećati broj ruskih vojske sa sadašnje brojke od milion ljudi pod oružjem na 1,5 miliona.

Prema tajnom dokumentu, koji je navodno imao oznaku "samo za službenu upotrebu", u Ukrajini će doći do proljetne ofanzive, koja bi mogla biti praćena invazijom na baltičke zemlje u julu, koristeći cyber napade i taktiku hibridnog ratovanja.

Izvještaj je naveo sljedeći mogući scenario:

Februar 2024: Rusija pokreće još jedan talas mobilizacije, regrutirajući dodatnih 200.000 vojnika.

Proljeće 2024.: Ojačan oslabljenom podrškom Zapada prema Kijevu, Kremlj pokreće uspješnu proljetnu ofanzivu u Ukrajini, potiskujući ukrajinsku vojsku.

Jul 2024: Počinje prikriveni, kasnije otvoreni, ruski napad na Zapad, koji uključuje cyber napade i hibridni rat, prvenstveno u baltičkim državama.

Oktobar 2024: Rusija premješta trupe i projektile u Kalinjingrad, dolazi di eskalacije tenzija.

Decembar 2024: "Pogranični sukobi" i "nemiri sa brojnim žrtvama" u koridoru Suvalki, duž poljsko-litvanske granice.

Poslije američkih izbora (novembar 2024.): Rusija ponavlja svoju invaziju na Ukrajinu iz 2014. na teritoriju NATO-a, vjerovatno uz bjelorusku podršku.

Scenario se završava 30 dana nakon "Dana D", kada NATO raspoređuje značajne vojne snage na istočnom krilu.

Scenario "Odbrambene alijanse 2023", kako prenosi Bild, izbjegava konkretne detalje o broju i kretanju NATO trupa, ali predviđa raspoređivanje stotina hiljada NATO vojnika u ljeto 2025. godine, prije direktnog sukoba između ruskih i NATO snaga.

Dokument zamišlja vrhunac tenzija u oktobru ove godine, kada Rusija prebacuje trupe i projektile u rusku enklavu Kalinjingrad, koja je okružena Poljskom.

U decembru, scenario predviđa i „Grenzkonflikt“ ili granične sukobe i „Ausschreitungen mit zahlreichen Toten“, ili nemire sa brojnim žrtvama, u koridoru Suvalki, strateškoj ruti na poljsko-litvanskoj granici koju će Rusija koristiti za bilo koji oblik invazije na baltičke države, uz moguću bjelorusku podršku.

Do januara 2025. na posebnom sastanku Vijeća NATO-a izvještavat će se o sve većoj prijetnji iz Rusije članicama NATO-a, posebno Poljskoj i baltičkim državama. Zatim, u martu, Rusija propagandno preokreće narativ prijetnje, raspoređujući dodatne trupe prema Baltiku i Bjelorusiji i pripremajući se za napad.

Scenario se završava NATO-ovim "Danom D", kojim se naređuje raspoređivanje 300.000 vojnika, uključujući 30.000 vojnika Bundeswehra, na istočni bok u maju 2025.

Kada je upitan o vjerovatnoći eskalacije sukoba, iz Bundeswehra su odbili konkretno komentirati scenario; međutim, navodi se da se razmatraju različiti scenarije, čak i one krajnje malo vjerovatne, kao rutinski dio vojne obuke i priprema.  

Da li je Evropa spremna?

Scenario zamišlja napad na članice NATO-a koji je tempiran nakon američkih predsjedničkih izbora zakazanih za novembar, tokom neizvjesnosti tranzicije rukovodstva koja bi povećala ranjivost SAD-a.

Dokument se ne bavi pitanjem da li evropske snage NATO-a mogu efikasno obuzdati ili odbiti ruski napad.

 

Ranije vojne procjene dosšle su do zaključka da bi Rusija mogla biti na Baltičkom moru u roku od četiri do pet dana, ako bi pokrenula napad na baltičke države, ali bi NATO-u trebale najmanje dvije sedmice da odgovori.

Sjedinjene Američke Države su poslale različite "tripwire" snage na Baltik, formirane da podignu uzbunu, ako Rusija napadne i da osiguraju da se član 5 NATO-ove kolektivne odbrane aktivira kao sredstvo odvraćanja.

Berlin, također, uspostavlja stalnu njemačku brigadu od oko 4.800 vojnika u Litvaniji na ruskoj granici i tamo prebacuje prve trupe u januaru. Međutim, brigada će biti spremna za borbu tek 2027. godine, rekli su ministri odbrane obje članice NATO-a u decembru. Sporazum označava prvu stalnu inozemnu pomoć Njemačke od kraja Drugog svjetskog rata.

Nedavni izvještaji govore da evropske oružane snage nisu spremne za veliki sukob sa Rusijom i da je njihova pozicija dodatno oslabljena,  otkako su iscrpile svoje zalihe oružja slanjem oružja Ukrajini.

Njemačka je, posebno, premašila planiranu reformu odbrane i već joj ponestaje municije, koja bi ponestalo nakon samo dva dana, ako bi sutra izbio veliki sukob. Istovremeno, njena flota čuvenih tenkova Leopard smanjena je na samo 400, od kojih je oko tri četvrtine ili neoperativno ili neefikasno i potrebne su im popravke. A njemačkim oružanim snagama ostalo je samo oko 20.000 visokoeksplozivnih artiljerijskih granata, pisao je prošlog ljeta magazin Der Spiegel, pozivajući se na povjerljive papire Ministarstva odbrane, nakon što je Bundeswehr poslao većinu svojih zaliha u Ukrajinu.

Britanska vojska je u sličnom lošem stanju i ostala bi bez municije prvog dana borbi, navodi se u prošlogodišnjem izvještaju Daily Maila.

Kako je bne IntelliNews izvijestio prošle godine, kada je Ukrajini ponestajalo municije, zapadne vlade su preopremile svoje oružane snage za borbu protiv terorističkih pobuna i nisu spremne za klasičnu konfrontaciju velikih razmjera, kakva je u toku u Ukrajini. U isto vrijeme, oni su bili vrlo nevoljni da ulažu u nove vojne proizvodne pogone kako bi napravili više oružja, metaka i raketa.

Problem je potpuno olakšan nakon što je Brisel obećao da će Ukrajini do marta ove godine isporučiti milion artiljerijskih granata kalibra 155 mm, ali s obzirom na krajnji rok, uspio je proizvesti samo oko 400.000 metaka za devet mjeseci .

 

U slučaju da Rusija napadne NATO, moglo bi proći najmanje godinu dana da se novi objekti potrebni za ponovno opremanje evropskih vojski aktiviraju, smatraju stručnjaci.