14.02.2023.

Ruska kampanja dezinformacija usmjerena na NATO

U borbi za uticaj koja se odvija paralelno sa ruskim ratom protiv Ukrajine, Kremlj je dosljedno ciljao na NATO. DW je pitao stručnjake kako funkcionira propagandna mašina.
Od ukrajinskog protestnog pokreta Majdan i aneksije Krima 2014. godine, Rusija je pokušavala uticati na javno mnjenje ciljanim kampanjama dezinformacija. Iako je obim ovih napora u zemlji i inozemstvu teško kvantificirati od ruske invazije na Ukrajinu prije skoro godinu dana, stručnjaci kažu za DW da su se njihov intenzitet i obim povećali.
Jedna pripovijest, započeta još prije rata, bila je posebno uporna: da Sjevernoatlantski savez (NATO) — 30-člana vojna alijansa Evrope i Sjeverne Amerike uspostavljena nakon Drugog svjetskog rata — ne samo da prijeti Rusiji, već je čak može i napasti.
Izvrtanje narativa
Mnogo prije invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, stručnjaci su rekli da je Rusija širila takve priče kako bi opravdala rat.
"Rekao bih da bismo lažne tvrdnje vjerovatno mogli početi pratiti od revolucije na Majdanu 2014. godine. Od tada Rusi tvrde da se Zapad miješa u Ukrajinu", rekao je Roman Osadchuk, istraživač-saradnik u Atlantskom vijeću, istraživačkom centru za međunarodne odnose sa sjedištem u Sjedinjenim Državama.
U mnogim ruskim narativima uzrok i posljedica su obrnuti, rekao je Lutz Güllner, šef strateških komunikacija u diplomatskoj službi EU, Evropske službe za vanjske poslove. "Uvijek se radi o tome da se prikaže koliko je Rusija zapravo ugrožena, pod opsadom, ugrožena od Ukrajine i stoga se mora braniti, pri čemu rat nije ništa drugo nego odvraćanje."
Naprimjer, u televizijskom obraćanju nekoliko dana prije invazije, ruski predsjednik Vladimir Putin je tvrdio da se NATO "sve više širi", sa svojom vojnom infrastrukturom koja zadire u granice zemlje.  
Ima istine u ovome. Od raspada Sovjetskog Saveza, 14 istočnoevropskih zemalja pristupilo je NATO-u, od kojih četiri graniče sa Rusijom. Ukrajina je tražila priliku za pridruživanje putem Akcionog plana za članstvo u NATO-u 2008. godine, a inicijativa za pridruživanje samo se intenzivirala od invazije Rusije.
Istina je i da je NATO izvršio logističke pripreme u svojim istočnoevropskim državama članicama, osim što je pripremio aerodrome za brzo jačanje trupa. Međutim, to je bio odgovor na rusku aneksiju Krima 2014. godine, što je bilo nezakonito po međunarodnom pravu. NATO alijansa nastavlja poštovati Osnivački akt NATO-Rusija iz 1997. godine, koji zabranjuje dodatno trajno raspoređivanje značajnih borbenih snaga u zemljama koje pristupe NATO. Ali to nije odvratilo Putina od njegove tvrdnje da NATO prijeti Rusiji.
Putin je, također, tvrdio da su Ukrajinci godinama vršili genocid nad ljudima koji govore ruski u ilegalno pripojenim "republikama" Donjeck i Lugansk te da se ta područja moraju "denacificirati".
 
 Ruska propaganda se širi u zemlji i inozemstvu
Ovakve lažne tvrdnje su prvenstveno usmjerene na domaću publiku. Ali taj narativ je imao određeni uticaj na Zapadu.
U studiji njemačkog Centra za praćenje, analizu i strategiju iz oktobra 2022. godine, 19 posto ispitanika u Njemačkoj složilo se sa tvrdnjom da je ruski agresorski rat protiv Ukrajine bio neizbježan odgovor na provokaciju NATO-a. Oko 21 posto se djelimično složilo sa ovom tvrdnjom. To rezultira činjenicom da ima 40 posto Njemaca koji barem djelimično vjeruju da je NATO kriv za sukob u Ukrajini.
"To je prilično visok broj, a to je vjerovatno rezultat i kampanja dezinformacija i postojećih uvjerenja i stavova prema NATO-u", rekla je Julia Smirnova, viša analitičarka londonskog Instituta za strateški dijalog, koji proučava širenje dezinformacija tokom rata.  
NATO, Ukrajina prikazana kao agresori
Na početku invazije bilo je i izvještaja o laboratorijama za biološko oružje koje su finansirale SAD u Ukrajini, tvrdnje za koje se kasnije pokazalo da su lažne. Priču o navodnoj pripremi takozvane "prljave bombe" širilo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova. "Dokazi" za optužbu su opovrgnuti; ispostavilo se da su to stare slike ruskih nuklearnih elektrana i slovenačkih detektora dima.
Podrška Ukrajini od strane njenih zapadnih partnera — kroz finansijsku pomoć, snabdijevanje oružjem i sankcije — također je korištena za podršku Putinovoj primarnoj tvrdnji da je Ukrajina „potpuno pod vanjskom kontrolom“ i da je „ojačavaju oružane snage zemalja NATO-a i upumpavaju najmodernije oružje."
Ruski državni mediji su tvrdili da su NATO trupe bile aktivno uključene u rat, a neke vojne jedinice su tajno pod komandom zapadnih oficira ili instruktora. Fotografije i video snimci stranih dobrovoljaca koji se bore uz Ukrajince često su korišteni kao dokazi.
"U stvari, protiv nas se bori NATO blok, čiji članovi snabdijevaju režim u Kijevu teškim oružjem, municijom i obavještajnim podacima i obučavaju vojne stručnjake", rekao je krajem prošle godine Nikolaj Patrušev, Putinov povjerenik i sekretar Vijeća sigurnosti Rusije.
Najnovije glasine se fokusiraju na isporuke tenkova
U maju 2022. godine, korisnici društvenih mreža lažno su tvrdili da se zemlje članice EU spremaju da se pridruže sukobu.
U video snimku sa logom BBC vijesti tvrdi se da je poljski vojni general potpisao naređenje da se vojni odredi stave u "punu pripravnost". Ali video je bio lažan. BBC je negirao da ga je proizveo i rekao da je njegov logo imitiran kako bi se napravio lažni video. Zvaničnici poljske vlade optužili su Moskvu za pokretanje dezinformacionih napada na zemlju.
Nedavna odluka Njemačke o isporuci tenkova Ukrajini je odmah protumačena na društvenim mrežama kao priznanje njemačkog kancelara Olafa Scholza da je NATO u ratu sa Rusijom.
 
Čak i prije objave, internetom su kružili video snimci koji navodno prikazuju isporuku njemačkih tenkova Leopard 2 Ukrajini. Za Romana Osadčuka iz Atlantskog vijeća nije slučajno što se takvi video snimci na temu isporuka tenkova šire.
"Za Rusiju bi to moglo poslužiti kao primjer. [Kažu] 'vidite, Evropa je već spremna da se bori protiv nas'," rekao je Osadčuka.