Ruska ekonomija je brzo rasla 2023. godine, uglavnom zahvaljujući militarizaciji. A to predstavlja ogromne rizike za budućnost.
Međunarodne sankcije nisu uspjele spriječiti rusku ekonomiju da se oporavi do gotovo predratnog nivoa ranije ove godine, prema najnovijim statističkim podacima nacionalne državne službe za državnu statistiku. Zapadne novinske kuće i analitičari sada to, također, priznaju. Vladimir Putin pleše na kostima John McCane, izjavljujući da Rusija nije „benzinska pumpa“, dok predsjednički ekonomski savjetnik Maksim Oreškin insistira na tome da je Evropa više patila od njenih sankcija protiv Moskve, nego sama Rusija. Ali nije sve baš tako sjajno, milioni Rusa plaćaju povećanje vojne proizvodnje, jer inflacija dostiže 7,5 posto. Usred naznaka prevelikog pritiska na ekonomiju, usporavanje ili možda čak i recesija očekuje se 2024.
Zapadne sankcije dovele su Rusiju u recesiju nakon invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, ali ekonomija se oporavila, barem u određenim pokazateljima, a pad je okončan u augustu nakon samo 10 mjeseci, prema Centru za makroekonomske i kratkoročne analize Term Forecasting. Iako TsMAKP možda nije najobjektivniji think tank (njegov direktor Dmitrij Belousov, brat je prvog potpredsjednika vlade Andreja Belousova), bruto domaći proizvod Rusije je porastao za 5,5 posto u trećem kvartalu 2023. i porastao za 3,2 posto u trećem kvartalu 2023. prvih 10 meseci u godini. BDP je bio 1,1 posto veći u 2023. godine nego u istom periodu 2021., prije potpune invazije na Ukrajinu i navodno osakaćenih sankcija Zapada.
Rusija je nadmašila prognoze vlastitog Ministarstva za ekonomski razvoj i Centralne banke, koji su u proljeće rekli da rast BDP-a u ovoj godini neće premašiti dva posto. Sada čak i analitičari Bloomberg Economicsa kažu da će porast u 2023. godini premašiti tri posto.
Vladimir Putin je sredinom decembra trijumfalno izjavio da će godišnji rast ruskog BDP-a premašiti 3,5 posto.
“Svaka inteligentna osoba mora se složiti da je to dobar pokazatelj za rusku ekonomiju”, objasnio je predsjednik, dodajući da je samo dva posto rasta zemlje došlo od eksploatacije resursa.
Porast ekonomske proizvodnje ove godine je značajan, ali ovi pokazatelji prikazuju oporavak nacije od pada, kao 2021. nakon pandemije koronavirusa. Drugim riječima, rastući BDP Rusije nije dokaz održivog razvoja kako Putin tvrdi.
Od subvencionisanog oporavka do pregrijane privrede
Ruska proizvodnja je u procvatu, ali je novac od industrije nafte i gasa, ipak, činio otprilike trećinu svih prihoda saveznog budžeta između januara i oktobra 2023. Da, proizvodnja nafte i gasa je opala za dva, odnosno, pet procenata, ali ovo je bilo prvenstveno zbog obaveza koje je Rusija prihvatila u dogovoru sa OPEC-om o smanjenju zaliha. Prema bivšem zamjeniku predsjednika Centralne banke Sergeju Aleksašenku, primitivna struktura oslanjanja Rusije na izvoz nafte i gasa zapravo je izolovala njenu ekonomiju od međunarodnih sankcija i pomogla Kremlju da održi rat u Ukrajini.
Očekuje se da će federalni deficit u 2023. iznositi samo jedan posto BDP-a - polovina prvobitne procjene vlasti - uprkos naglom porastu izdvajanja za vojnu proizvodnju. Istovremeno, godišnja potrošnja na “nacionalnu odbranu” i “nacionalnu sigurnost” će premašiti 6,2 posto godišnjeg BDP-a i porasti na skoro osam posto BDP-a u 2024. godini, dostižući skoro 40 posto svih budžetskih rashoda
Rusija finansira svoju deficitarnu potrošnju kroz rezerve u Fondu nacionalnog bogatstva (čiju likvidnost trenutno Ministarstvo finansija procjenjuje na 6,94 triliona rubalja, ili 4,6 posto BDP-a) i kroz vladine zajmove. Do 1. novembra ukupan obim povoljnih zajmova dostigao je 11 biliona rubalja — sedam posto BDP-a i više od 14 posto kreditnog portfolija ruskih banaka. Najveća preduzeća u državnom vlasništvu (uključujući Ruske željeznice, AvtoVAZ, Aeroflot i Roskosmos) počela su lobirati za povlaštene uslove za kredite.
Guvernerka Centralne banke Elvira Nabiulina upozorila je da vlada podstiče inflaciju subvencionirajući sve više zaduživanja, što tjera njen ured da održava visoku ključnu stopu. U novembru je inflacija na godišnjem nivou dostigla 7,5 posto i nije pokazivala znake usporavanja. Nešto što usporava: ekonomski rast Rusije. Prema podacima Centralne banke, oporavak je dostigao vrhunac u trećem kvartalu 2023. godine.
Problem ljudskih kapaciteta Rusije
Nedostatak industrijskih kapaciteta i radne snage, također, će ograničiti razvoj proizvodnje u Rusiji, kaže analitičar Raiffeisenbank Stanislav Murašov. Dodatno, dalje povećanje ključne kamatne stope će usporiti rast zarada i otežati posao tehnološke nadogradnje preduzeća. Uz skoro punu zaposlenost, rad će se preraspodijeliti po sektorima, tjerajući radnike iz područja pogođenih rastućim kamatnim stopama kao što su građevinarstvo, maloprodaja i finansije u preduzeća u ruskom vojno-industrijskom kompleksu, predviđa glavni ekonomista Bloomberg Economics-a Aleksandar Isakov, koji kaže da će buduća povećanja stopa smanjiti kreditiranje i, zauzvrat, potražnju potrošača, podižući rizik od nove recesije u narednih šest mjeseci na više od 70 posto.
Više od 85 posto kompanija suočava se sa nedostatkom osoblja, a najviše nedostaje kvalificiranih radnika. Plaće su nominalno porasle za 13,2 posto u prvih devet mjeseci 2023. godine, a nezaposlenost je pala na 2,9 posto (najniži nivo u postsovjetskoj istoriji), ali ova impresivna statistika krije velike probleme sa produktivnošću rada, koja je pala za 3,6 posto u odnosu na 2021. godine— najgori pad od 2009. Emigracija kvalificiranih radnika koji bježe od rata i političkih represija, a da ne spominjemo učešće i smrt stotina hiljada ljudi u ratu, smanjila je iz rusku radnu snagu za još oko milion radnika.
Iako invazija ostaje glavni prioritet vlade, bit će relativno manje sredstava za razvoj ruskog ljudskog kapitala kroz potrošnju na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu. Što se ovo duže nastavi, Kremlju će se biti teže vratiti rješavanju složenih „civilnih“ pitanja, a lakše će odugovlačiti rat.