Rusija vrši pritisak na zatvorenike iz centralne Azije da se bore u Ukrajini kao 'potrošna snaga'

U zatvoru je bio zbog trgovine drogom, a poslan je na prvu liniju nakon samo nekoliko dana obuke, kaže njegova porodica.

Eleman, čije se prezime ne objavljuje zbog moguće odmazde, bio je primoran ostati na bojnom polju i nakon što mu je ugovor istekao uprkos ranjavanju, rekao je za RSE njegov otac Anarkul.

“Moj sin je nekoliko dana proveo u bolnici bez svijesti. Kada je došao svijesti, vraćen je u rat iako je još imao zavoje na glavi i ruci. Ako si živ i možeš da pucaš, dovoljno je da te pošalju u zonu borbenih dejstava“, rekao je Anarkul.

Eleman je konačno otpušten iz vojske početkom ove godine nakon što je zadobio još teže povrede zbog kojih je ostao invalid, rekao je Anarkul, koji živi u južnom kirgistanskom regionu Osh.

Eleman je jedan od hiljada zatvorenika u Rusiji koji su regrutovani da se bore u Ukrajini dok se Moskva bori da popuni svoje iscrpljene snage i pokušava izbjeći još jednu nepopularnu mobilizaciju.

Rusko ministarstvo odbrane započelo je regrutaciju zatvorenika početkom 2023. godine, preuzimajući dužnost od ozloglašene Wagnerove plaćeničke grupe koja je započela šemu regrutovanja zarobljenika u julu 2022.  godine - pet mjeseci nakon što je Rusija započela invaziju na Ukrajinu.

Wagner je prijavio skoro 50.000 zatvorenika - od kojih je 20 posto ubijeno u Ukrajini - od maja 2023. godine, prema riječima osnivača grupe Jevgenija Prigožina. Prigožin je pao u nemilost Kremlja prije nego što je poginuo u sumnjivoj avionskoj nesreći u augustu 2023. godine.

Ministarstvo odbrane Rusije proširilo je praksu regrutovanja zatvorenika do te mjere da su desetine zatvora u Rusiji ispražnjene i zatvorene, tvrde aktivisti za ljudska prava.

Olga Romanova, direktorka organizacije za građanska prava Russia Behind Bars, kaže da su samo ove godine zatvorena 53 zatvora.

Ministarstvo je, također, pretvorilo objekte za pritvor prije suđenja i centre za imigracije  - u kojima se nalaze stotine radnika migranata uglavnom iz zemalja centralne Azije - u čvorišta za angažovanje.

Više informacija dobijenih od zatvorenika, njihovih rođaka i grupa za ljudska prava sugeriraju da su ruski zvaničnici učinili uslove u zatvoru nepodnošljivo oštrim i nehumanim u pokušaju da izvrše pritisak na zatvorenike da se pridruže vojsci.

„Drže te u hladnoj ćeliji, spavaš na podu sa samo jastukom ispod sebe držiš plastične flaše napunjene toplom vodom da se zagriješ“, tako je jedan kirgiski zatvorenik opisao svoj sumorni život u zatvoru u centralnoj Rusiji.

RSE/RL ne može nezavisno potvrditi ove tvrdnje, ali se oni poklapaju sa izvještajima nekoliko drugih zatvorenika iz Kirgistana, Uzbekistana i Tadžikistana, koji služe u zatvorima širom Rusije. Bilo je i tvrdnji o teškim premlaćivanjima i psihičkom zlostavljanju kako bi se pokušalo natjerati ljude da se prijave u vojsku.

Otac još jednog zatvorenika Kirgiza zatvorenog u regionu Sverdlovsk rekao je da mu je sin rekao da su zatvorenici "morali piti sopstveni urin nakon što su danima bili u izolaciji bez hrane i vode".

"Neki od zatvorenika koji su tamo bili sedam ili osam godina kažu da nisu iskusili ništa slično ranije", kaže Gulnara Zakirova, čiji je sin Erlan poginuo u bici u Ukrajini 2023. godine nakon što ga je Wagner regrutovao iz zatvora.

 

Na prvoj liniji fronta

 

Kada se regrutuju u vojsku, osuđenici se tretiraju kao potrošna snaga, bez obzira na njihove živote, izjavilo je za RSE nekoliko bivših zatvorenika i rođaka.

Kažu da se osuđenici često upućuju na prvu liniju fronta nakon samo nekoliko dana vojne obuke.

"Guraju nas na liniju vatre. Raspoređuju nas u najopasnije borbene zone. Čak ni ne skupljaju tijela mrtvih zatvorenika", rekao je 24-godišnji zatvorenik iz Kirgizije koji je se predstavio kao Azamat i zatražio da se njegovo prezime ne objavljuje.

Azamat je početkom oktobra telefonom za RSE/RL rekao da je na liječenju zbog prostrelnih rana u bolnici u ruskoj okupiranoj regiji Lugansk u istočnoj Ukrajini.

Uprkos tome što je bio u ratnoj zoni samo dva mjeseca, to je drugi put da je Azamat ranjen, prema medicinskoj dokumentaciji koju je podijelio sa RSE.

"Prvi put su me vratili u zonu borbenih dejstava iako se nisam potpuno oporavio. Ovaj put sam bio hospitaliziran sa ranama od gelera na leđima. Operisan sam prije dva dana, ali doktori žele da me ponovo pošalju u rat. Nikome nije dozvoljeno da se vrati kući odavde", rekao je Azamat.

RSE/RL od tada nije mogao kontaktirati Azamata, ali njegova sestra  - migrantska radnica u Rusiji  - rekla je da se vratio u svoju vojnu jedinicu.

„Rekao je da će biti ubijen ako odbije otići“, rekla je ona.

Prema sudskim dokumentima u koje je RSE/RL imao uvid, Azamat, bivši trgovac, osuđen je na pet godina zatvora od strane moskovskog suda ranije ove godine. Porodica je zatražila da se ostali detalji njegovog slučaja ne otkrivaju.

Azamat je regrutovan u augustu i potpisao je ugovor koji je uključivao tri mjeseca vojne obuke prije nego što je proveo još tri mjeseca u borbi, rekla je njegova sestra.

"Ali samo 10 dana nakon potpisivanja ugovora on je već bio raspoređen u zoni borbi i ranjen je.

U njegovoj jedinici ima mnogo Kirgiza i Uzbeka. Iz priča koje je čuo od njih, Azamat je shvatio da neće biti pušten na kraju svog ugovora... Zaglavljeni ste tamo dok ne budete mrtvi ili teško ranjeni", rekla je njegova sestra za RSE/RL.

Komentari predstavljaju slična iskustva desetina drugih koji tvrde da su osuđenici koji se bore u Ukrajini primorani da se ponovo prijave nakon što im istekne ugovor.

U Oshu, Elemanov otac je rekao da ruske vlasti ne poštuju svoja obećanja o novcu i drugim poticajima u zamjenu za pridruživanje vojsci. Iako je njegov sin dobio ruski pasoš i jednokratnu isplatu od 5.000 dolara i nekoliko medalja, on ne prima mjesečnu naknadu i beneficije koje su dostupne drugim ratnim veteranima u Rusiji.

Dok se Eleman sprema da se podvrgne još jednoj operaciji u Moskvi radi uklanjanja metaka, porodica je čula da su ostali pripadnici njegove jedinice bili primorani produžiti ugovore.

Zvaničnici Kirgistana kažu da oko 1.500 državljana Kirgizije služi kaznu u ruskim zatvorima, od kojih je većina optužena za trgovinu drogom.

 

Broj tadžikistanskih zatvorenika i zatočenika u Rusiji procijenjen je na oko 10.000 prije invazije na Ukrajinu.

Tačan broj zatvorenika iz centralne Azije u Rusiji nije poznat. Nije jasno ni koliko je zatvorenika iz centralne Azije regrutovano u rat iz ruskih zatvora. Reporteri RSE/RL dokumentovali su desetine slučajeva ubijanja osuđenika iz Centralne Azije u Ukrajini.

Kirgistan je vratio oko 100 svojih državljana iz ruskih zatvora na izdržavanje ostatka kazne u Kirgistanu. Ruske vlasti su odbile još oko 500 takvih zahtjeva Biškeka.