Rusija koristi taktiku 'hibridnog ratovanja' da gurne migrante preko finske granice

Rusija koristi taktiku "hibridnog ratovanja" kako bi potisnula migrante preko finske granice, što je izazvalo zabrinutost da bi Kremlj mogao ulagati veće napore da izvrši pritisak na najdužu granicu Evropske unije sa Rusijom i novi istočni bok NATO-a.

Finska granična policija kaže da je u posljednjih nekoliko mjeseci povećan broj ljudi koji prelaze iz Rusije u jugoistočnu Finsku bez odgovarajućih dokumenata – većina njih nemaju vize.

"Broj je veći nego inače", navodi se u saopćenju za javnost, ističući da su oni koji su ovim putem ušli u ovu nordijsku zemlju podnijeli zahtjev za azil.

Iako su ukupne brojke još uvijek male, to i dalje predstavlja nagli porast u relativno kratkom vremenskom periodu. Od kraja augusta do sredine novembra stigla je 91 osoba, dok je u ponedjeljak, 20. novembra Granična policija Finske saopćila da je stiglo još 39 ljudi, a finski mediji javljaju da je više od 50 stiglo na jedan određeni granični prijelaz, od kojih su mnogi migranti došli na potpuno novim biciklima.

Granična policija je saopćila da se radi o migrantima uglavnom iz Iraka, Sirije, Turske i Somalije.

Ranije ruske vlasti nisu dozvoljavale nikome da putuje na finske granične prelaze ako nema ispravne dokumente ili vizu, ali se ta taktika sada promijenila.

"Posljednjih mjeseci, radnje ruskih vlasti, barem na granici sa jugoistočnom Finskom, promijenile su se na način da su, za razliku od ranije, dozvolile putovanje uprkos nedostatku dokumenata", saopćila je Granična policije Finske.

Finski ministar odbrane Antti Häkkänen optužio je Rusiju da namjerno navodi migrante prema graničnoj zoni kao vrstu "hibridnog ratovanja" i rekao da će o situaciji obavijestiti generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga i EU.

 

Prethodna ruska taktika korištenja migranata

 

Finske vlasti bile su svjesne da bi Rusija mogla poslati više migranata preko svoje najduže kopnene granice s EU kao dio hibridne taktike da pokuša izvršiti pritisak na Finsku – taktika koju je Moskva već pokušala.

U januaru i februaru 2016. skoro 1.000 migranata stiglo je na arktički graničnu prelaz između Finske i Rusije. Finski zvaničnici vjeruju da su dolaske olakšale ruske vlasti autobuskim privozom i hotelskim smještajem na njihovom putu prema sjeveru, a ljudima su dali instrukcije da zatraže azil nakon što pređu granicu.

 

Događaj se smatrao prvim i najuspješnijim hibridnim napadom Rusije ovog tipa na državu članicu EU do danas - iako su finski zvaničnici i političari u to vrijeme odbili da ga tako etiketiraju.

Analitičari kažu za Euronews da je to vjerovatno bila operacija "dokaz koncepta", koja pokazuje da bi Rusija mogla pokrenuti ovaj tok migranata, a zatim ga ponovo zatvoriti po želji.

Finski premijer Petteri Orpo kaže da se to pitanje "mora shvatiti ozbiljno", a njegova vlada planira objaviti nova ograničenja za prelazak granice.

Mjere koje su im na raspolaganju uključuju dalje ograničavanje prekograničnog saobraćaja, odnosno, potpuno zatvaranje graničnih punktova. Vlada bi, također, mogla odlučiti da centralizira sve zahtjeve za azil na jednom određenom graničnom prijelazu.

"Vlada će osigurati sigurnost granica Finske u svim situacijama", rekla je ministarka unutrašnjih poslova Mari Rantanen iz krajnje desničarske Finske stranke. „U slučaju potrebe, Vlada je spremna iskoristiti sva svoja raspoloživa ovlaštenja iz zakona u situacijama koje ozbiljno ugrožavaju sigurnost granica“.

Već postoje planovi za izgradnju ograde od 200 kilometara sa poboljšanom opremom za elektronski nadzor duž granice, ali do sada su završeni samo manji dijelovi.

"Čini se da su to omogućile ruske vlasti, jer procedura odstupa od dogovorenih praksi na granici", rekao je Orpo novinarima u obraćanju u Helsinkiju.

Međutim, premijera nije zanimalo da li se ovo može klasificirati kao slučaj hibridnog uticaja.

 

"Nemamo informacije da li su dolasci do granice rezultat ohrabrenja od strane ruskih vlasti, ali je jasno da im se pruža pomoć. Oni su provedeni i prevezeni", rekao je Orpo.