Rusija koristi ratne zarobljenike kao političko oružje protiv Kijeva

 

Poslednji put je Valentina Tkačenko, 35-godišnja majka dvoje dece iz Černihiva na sjeveru Ukrajine, vidjela svog muža Serhija neposredno prije nego što je Rusija napala njenu zemlju.

Serhij, vojnik Nacionalne garde, zarobljen je 24. februara prošle godine, na dan kada je Moskva započela invaziju na Ukrajinu. Njegova jedinica je čuvala nuklearnu elektranu u Černobilu kada su je napali Rusi. Kada se ruska vojska povukla iz Černobila i ostatka Kijevske oblasti krajem marta, poveli su Serhiija i 167 drugih ratnih zarobljenika sa sobom.

Od tada su supruge zarobljenih vojnika čule za njih samo jednom, kratkom, rukom ispisanom porukom: „Živ sam, sve je u redu“, poslanu više od šest mjeseci nakon što su zarobljeni.

Kao i hiljade drugih rođaka ukrajinskih zarobljenika, Tkačenko je kontaktirala ukrajinske vlasti i Međunarodni komitet Crvenog krsta (ICRC) i napisala je četiri pisma, ali ništa nije čula do 29. novembra. Tog dana je dobila video poziv na Viber poruci aplikacija.

“Bio je to Serhij. Razgovarali smo samo tri minuta. Nije mi bilo dozvoljeno da mu postavljam pitanja. Čim sam pokušala, odmahnuo je glavom i samo rekao ne. Umjesto toga, stalno je govorio: 'Valja, idi otežaj stvari Kijevu. Kijev ne želi da nas primi nazad“, prisjetila se Tkačenko. “Onda je rekao da mu je žao i prekinuo poziv, obećavši da će me nazvati ako ikada bude imao priliku”.

Tkačenko nije otišla da demonstrira protiv vlade, iako su porodični protesti održani u Kijevu i drugim ukrajinskim gradovima.

Petro Jatsenko, glasnogovornik ukrajinskog koordinacionog osoblja za tretman ratnih zarobljenika, rekao je za POLITICO da su i druge porodice dobile slične pozive od vojnika koji su u ruskom zarobljeništvu.

“Čovjek se više od godinu dana nije čuo sa rođakom, a on ga zove i kaže da je živ. Rusi su spremni da ga razmijene, ali Ukrajina ništa ne čini. Nedavno su ovi pozivi postali masovni. Dakle, shvatili smo da je ovo kampanja za izazivanje nepovjerenja u vladu”, rekao je Jatsenko.

To je velika promjena u politici od prve godine rata, kada su dvije strane redovno razmjenjivale zarobljenike. Ukupno, 2.598 ljudi se vratilo iz ruskog zarobljeništva tokom 48 razmjena, prema podacima ukrajinske vojske. Međutim, posljednja veća razmjena bila je 7. augusta.  

"Razmjena je stvarno usporena zbog Ruske Federacije, ali postoje vrlo konkretni razlozi za to", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na konferenciji za novinare u Kijevu.

 

Igranje politike sa ratnim zarobljenicima

 

Čini se da rusko odbijanje razmjene zarobljenika ima za cilj rasplamsavanje tenzija u ukrajinskom društvu, gdje nezadovoljstvo Zelenskim raste nakon ovogodišnje razočaravajuće kontraofanzive, a raspoloženje postaje mračno, jer se ključna pomoć Ukrajini koči u američkom Senatu, a Mađarska blokira napore EU da poveća civilnu i vojnu pomoć Kijevu.

Tkačenko smatra da su njena porodica, kao i drugi ratni zarobljenici, postali oruđe u političkoj igri.

“Tako su dobro počeli, razmijenili toliko. Ali onda je odjednom sve stalo. Mislim da Rusi žele diskreditirati našu vladu. Ljudi su iscrpljeni, a rođaci ratnih zarobljenika gube živce. Oni žele  izazvati pustoš”, ogorčeno je rekla Tkačenko.

Veliki broj ukrajinskih zarobljenika zarobljen je nakon krvave opsade Mariupolja, priobalnog grada u kojem su ukrajinske trupe izdržale tri mjeseca žestokih napada prije nego što su predale Željezaru i čeličanu Azovstal u maju 2022.

Anastasija Bugera, 22, iz oblasti Harkov u istočnoj Ukrajini, nije razgovarala sa svojim dečkom, 24-godišnjim Kostiantinom Ivanovim, od marta 2022. Bila je u Izjumu koji je okupirala Rusija kada je Ivanovu naređeno da se preda zajedno sa nekoliko hiljada drugih branitelja Azovstala.

“Uspjela sam jednog dana nazvati njegovu majku iz vanjskog toaleta našeg komšije. Rekla mi je da me pokušava nazvati i nije uspio. Toliko sam plakala stojeći u tom toaletu”, rekla je Bugera. Toalet je bio jedino mjesto gdje je mogla dobiti vezu, jer su Rusi pokušavali blokirati mobilni signal. Izjum su oslobodili Ukrajinci u septembru 2022.

“Nismo imali priliku čak ni da se pozdravimo. Obećano im je da će biti u zatočeništvu samo tri do četiri mjeseca. Ali Rusija je lagala", rekla je Bugera.

Ukrajina je uspjela razmijeniti samo nekoliko desetina branilaca Azovstala, uključujući komandante puka Azov, ali hiljade redovnih vojnika, policije i graničara zarobljenih u Mariupolju su i dalje u ruskom zarobljeništvu. Prema udruženju porodica Azovstal, Rusija ih ne želi razmijenitii. Umjesto toga, porodice ih povremeno vide na snimcima sa ruskih sudova, neuhranjene, iscrpljene i na suđenju optuženima za ratne zločine. Rusija i dalje blokira svaku direktnu komunikaciju sa njima.

 

Život u zatvoru

 

Do danas Rusija drži više od 3.000 ukrajinskih vojnika i oko 28.000 civila, saopćeno je iz ureda ukrajinskog ombudsmana i Ministarstva za reintegraciju. Međutim, stvarni broj može biti i veći.

“Naprimjer, imena nekih ljudi koji su u zatočeništvu još nisu potvrđena. Ti ljudi se i dalje smatraju 'nestalima' iako imamo informacije da bi mogli biti u zarobljeništvu”, rekao je Jatsenko.

Ukrajinci nisu rekli koliko Rusa drže, ali imaju toliko zarobljenika da grade drugi logor za ratne zarobljenike. Rusi se, također, nalaze u specijalnom objektu u zapadnoj Ukrajini i smješteni su u ćelijama u pritvorskim centrima.

“Rekao bih da je tokom kontraofanzive Ukrajina uspjela povećati fond za razmjenu ratnih zarobljenika koji je već bio veliki zbog zastoja u razmjeni”, rekao je Jatsenko.  

Ali spremni smo da prihvatiti sve ruske trupe koje se bore u Ukrajini, u slučaju da odluče da se predaju.

Ukrajina kaže da tretira svoje zarobljenike u skladu sa međunarodnim pravilima, ali optužuje Rusiju da maltretira svoje zatvorenike.

“Više od 90 posto ratnih zarobljenika koje intervjuiramo nakon povratka kaže da su bili podvrgnuti mučenju, uskraćivanju dovoljno hrane i sna”, rekao je Jatsenko. “Ljudi su prisiljeni spaljivati tetovaže ili slušati rusku propagandu. Nije im dozvoljeno da komuniciraju sa rođacima”.

Rusija insistira da se dobro odnosi prema svojim zarobljenicima.

Ruska komesarka za ljudska prava Tatjana Moskalkova je 30. novembra posejtila 119 ukrajinskih ratnih zarobljenika i rekla da se drže u uslovima koji odgovaraju međunarodnim standardima.

“Mnogi od njih su prijavili da su im nadležni ruski organi dozvolili da telefonom pozovu svoje rođake”, rekla je Moskalkova u izjavi objavljenoj dan nakon što je Tkačenko primila video poziv njenog supruga.

Moskalkova je rekla da se sa njenim ukrajinskim kolegom dogovaraju kako bi se omogućile međusobne posjete.

Međunarodni komitet Crvenog krsta posjećuje ratne zarobljenike sa obe strane fronta — do sada ih je posjetio 2.300 — ali Rusija nije u potpunosti otvorila svoje objekte za vanjsku inspekciju i MKCK je institucionalno ograničen u svojoj sposobnosti da kritikuje zemlje iz straha da će mu pristup biti prekinut.

“Bolno smo svjesni da ima ratnih zarobljenika koje još uvijek nismo posjetili i zato stalno radimo na poboljšanju pristupa mjestima gdje se oni drže. Predali smo i više od 3.800 ličnih poruka između ratnih zarobljenika i njihovih najmilijih, osim što smo omogućili razmjenu više od 9.300 pisama ratnih zarobljenika i za njih”, rekao je Achille Després, glasnogovornik MKCK-a u Ukrajini.

Odbio je da otkrije bilo kakve informacije o konkretnim uslovima u kojima se zatvorenici drže.

„Naš cilj je da radimo direktno sa pritorskim organima, utičemo na konkretno poboljšanje uslova i podsjetimo relevantne države na njihove zakonske obaveze, odnosno da se prema ratnim zarobljenicima u svakom trenutku mora postupati humano i poštovati njihova prava, kao i njihov integritet, dostojanstvo i privatnost”, rekao je Despres.

 

Nadajući se oslobađanju

 

Uz zamrznutu veliku razmjenu zarobljenika, jedini način na koji se zarobljeni vojnici mogu vratiti na svoju stranu je neformalna razmjena bojnih polja između komandanata.

"Nažalost, takve sporadične razmjene ne mogu zamijeniti one na državnom nivou", rekao je Jatsenko.

Na konferenciji za novinare, Zelenski je rekao da se nada da će vidjeti promjenu politike koja će omogućiti nastavak razmjene zarobljenika.

"Sada radimo na tome da vratimo prilično pristojan broj naših momaka. Ako Bog da, uspjet ćemo", rekao je Zelenski.

Ukrajina se nada da će natjerati Kremlj u ponovno pokretanje zamjene zahvaljujući rastućem broju ruskih zarobljenika koje drži.

"Čim se akumuliramo, oprostite mi na jeziku, odgovarajućim zalihama neprijateljskih resursa, razmjenjujemo ih za naše ukrajinske branioce... Zaista se nadam da će naš put uskoro biti aktiviran", rekao je Zelenski.