"Rusija je oluja, Kina je klimatska promjena"

 

Odakle početi? Možda sa dvije pande Meng Meng i Jiao Qing. Ne mogu biti slađi! Kineski predsjednik Xi Jinping predstavio ih je Berlinskom zoološkom vrtu prije šest godina, a Xi je tadašnjoj njemačkoj kancelarki Angeli Merkel rekao da su medvjedi "ambasadori" dobrih odnosa između njihove dvije zemlje. Merkel je zablistala. "Izuzetno simpatične diplomate", rekla je Merkel.

Ili bi se možda trebali vratiti malo dalje? Do 2014? Xi je ponovo bio u Njemačkoj, ovaj put u luci u Duisburgu sa tadašnjim vicekancelarom Sigmarom Gabrielom. Njih dvojica su nestrpljivo iščekivali dolazak teretnog voza iz Chongqinga, koji će stići do kraja 10.300 kilometara dugog "Novog puta svile" u Duisburgu.

Duizburg se te godine počeo nazivati "kineskim gradom". Plan za grad tražio je od telekomunikacijskog giganta Huawei da transformir oronulu industrijsku metropolu u njemačkoj dolini Ruhr u najmoderniji "pametan grad", omogućavajući građanima Duisburga da vode "sretan i uspješan život ”, prema dogovoru sa Kinezima.

Kakvo vrijeme.

Toliko nade.

Toliko naivnosti.

I sada?

Duizburg je iza sebe ostavio snove da postane pametan grad. U Berlinu, ministarka unutrašnjih poslova Nancy Faeser iz Socijaldemokrata lijevog centra (SPD) namjerava drastično smanjiti kinesko učešće u njemačkim mrežama mobilnih telefona, zbog straha od moguće sabotaže. Njemačka vlada sve više vidi komunistički režim kao “sistemskog rivala”. Kancelar Olaf Scholz, također iz SPD-a, naglasio je potrebu za smanjenjem rizika. A ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock iz Zelene stranke nedavno je čak Xija nazvala diktatorom.

Njemački obavještajci odavno su napustili sve iluzije koje su nekada imali o gladi za moći i rastućem neprijateljstvu Komunističke partije Kine prema Zapadu. Rat ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv Ukrajine mogao bi biti najakutniji problem sa kojim se Evropa trenutno suočava. Ali dugoročno, najveća prijetnja dolazi iz Kine. "Rusija je oluja", kaže Thomas Haldenwang, šef Saveznog ureda za zaštitu Ustava, njemačke domaće sigurnosne agencije. "Kina je klimatska promjena".

Izvještavanje DER SPIEGEL-a sada jasno pokazuje kako su kineski špijuni vrbovali evropske političare. Stotine SMS poruka koje je poslao agent tajne službe iz kineskog Ministarstva državne sigurnosti, čovjek koji se zove Daniel Woo, pokazuju da je komunistički režim naručio parlamentarne inicijative u Belgiji i Njemačkoj. Uspješno.

To je impresivan uspjeh za besramne aktivnosti Kine u Evropi i pokušaj te zemlje da silom probije put u srce demokratije kako bi izvršila uticaj. Naše izvještavanje pruža rijedak pogled iza kulisa na moćni kineski obavještajni aparat.

Otkako je Xi preuzeo vlast u Kini 2012. godine, on se intenzivno fokusirao na masovno proširenje već ekspanzivnog sigurnosnog aparata. Nadalje, novi zakoni dali su vladinim agencijama u suštini odriješene ruke kada je u pitanju nadzor.

Milioni kamera su instalirani u kineskim gradovima, orvelovska noćna mora koju državna propagandna mašina naziva Skynet. Sve i svi se stalno snimaju, poruke u široko korištenoj aplikaciji WeChat se analiziraju i demonstranti se identificiraju pomoću tehnologije prepoznavanja lica.

Do 2049. godine, godine u kojoj će se obilježiti 100. rođendan Narodne Republike Kine, Xi Jinping se nada da će svoju zemlju transformirati u supersilu – jednaku, ili čak snažniju, tehnološki i vojno od Sjedinjenih Ameičkih Država. Xi ovaj projekat vraćanja svoje zemlje na ono što vidi kao pravo mjesto na vrhu globalnog poretka naziva "kineskim snom".

A na putu do tog cilja gotovo sve ide.

 

Kontroliranje dijaspore

 

Kutija s alatima koja pripada kineskim tajnim službama je prepuna. Prema njemačkoj domaćoj sigurnosnoj agenciji, režimsko ugnjetavanje disidenata i manjina poput Ujgura više nije ograničeno na vlastitu zemlju. Kritičari Pekinga koji žive u Njemačkoj, kaže agencija, također su bili na meti, a povremeno je vršen veliki pritisak na članove njihovih porodica kod kuće. Cilj je, kažu njemački zvaničnici sigurnosti, "kontrola i reguliranje dijaspore".

Istovremeno, kaže njemačka sigurnosna agencija, kineski špijuni čine sve što mogu da se dočepaju budućih tehnologija, kao što su kvantna tehnologija, umjetna inteligencija, hipersonična tehnologija i biotehnologija. Veliki dio ima i vojnu

primjenu. Preuzimanja kompanija u Njemačkoj, kaže agencija, služe sveobuhvatnom strateškom cilju da se Kini da prednost u globalnoj konkurenciji  znanja.

U međuvremenu, kineski cyber napadi više nisu ograničeni na kompanije i sve više ciljaju na političare, kažu zvaničnici. Diplomate i agenti u kineskim ambasadama i konzulatima navodno uspostavljaju široke mreže kontakata u pokušaju da osiguraju usluge aktivnih i bivših njemačkih političara.

Zvuči kao široki napad na Njemačku. „Komunistička partija Kine“, kaže njemačka sinologinja Mareike Ohlberg iz njemačkog Marshall fonda u Berlinu, „iskorištava slabosti demokratskih sistema kako bi ih potkopala“.

Kineski špijuni i hakeri su daleko manje nametljivi od svojih ruskih kolega i koriste manje grube sile. Ipak, oni su barem jednako efikasni. Trovanje kritičara u Velikoj Britaniji ili ubijanje državnih neprijatelja u berlinskom parku, kao što su to učinile ruske ubice koje sponzorira država, teško da su strategije koje bi agenti kineskih tajnih službi koristili. Kineski hakeri se, također, drže podalje od prkosnih poteza poput objavljivanja kompromitirajućih mailova zapadnih političara usred predizborne kampanje, kao što su Putinovi digitalni poslušnici učinili u nekoliko navrata.

 

Tiho prodorni kritični sistemi

 

Cyber špijuni iz Kine silom se tiho probijaju u sisteme na koje su ciljali i ostaju na mjestu nekoliko godina, polako i nenametljivo izvlačeći osjetljive informacije.

Ovi dugoročni upadi bi se mogli koristiti i u destruktivne svrhe, kao što je sabotaža kritične infrastrukture, upozorava stručnjak za sigurnost Antonia Hmaidi u nedavnoj studiji za Mercator institut za kineske studije (MERICS), cijenjeni think tank u Njemačkoj. Neaktivni kineski malver kodovi, ističe ona, već su otkriveni u američkoj električnoj mreži.

Brojne kompanije koje se nalaze na njemačkom berzanskom indeksu DAX, bile su na meti kineskih cyber napada, poput BASF-a i Daimlera - kao što je saznao DER SPIEGEL i najmanje jedan njemački proizvođač poluprovodnika.

U nedavnom istraživanju, 730 od više od 1.000 anketiranih kompanija kaže da su prošle godine bile meta cyber napada. Četrdeset dva posto je identificiralo najmanje jedan napad koji potiče iz Kine. Studija MERICS navodi da su mnogi ciljevi u skladu sa "strateškim ciljevima kineske vlade". Zaključak do kojeg je došao think tank: cyber napadi predstavljaju "rizik za dugoročni prosperitet Evrope".

 

Članovi cyber jedinice u Kini

 

Još prije 2.500 godina, kineski vojni strateg Sun Tzu znao je koliko su špijuni važni. "Ako poznajete neprijatelja i poznajete sebe, ne morate se bojati rezultata stotinu bitaka", napisao je u "Umijeću ratovanja". Trenutni kineski vladar Xi Jinping ima na raspolaganju vojsku špijuna. Sa stotinama hiljada agenata sa punim radnim vremenom, njegov aparat tajne službe je "gotovo sigurno najveći na svijetu", rekao je Komitet za obavještajne poslove i sigurnost britanskog parlamenta.

Taj broj je očigledno uvećan hiljadama kineskih iseljenika, gostujućih istraživača, studenata i poslovnih ljudi koji pružaju svoje usluge u slanju informacija kući – ili koje su kineske obavještajne vlasti prisilile na špijuniranje.

Zakon o tajnim službama koji je stupio na snagu 2017. propisuje da "svaka organizacija ili građanin podržava, pomaže i sarađuje u radu državnih obavještajnih službi, u skladu sa zakonom". To znači da država može zahtijevati od svakog kineskog državljanina ili kompanije da sarađuje sa obavještajnim službama.

To je u suštini licenca za neograničeno špijuniranje.

Nije svaki student iz Kine, naravno, špijun. Ipak, zvaničnici državne sigurnosti u Bavarskoj upozorili su na naivnost. Posebno su zabrinuti zbog grantova koje dodjeljuje državno Kinesko vijeće za stipendije (CSC), koje je u Njemačku poslalo oko 5.000 studenata dodiplomskih i postdiplomskih studija. Učesnici moraju pismeno izjaviti svoju odanost Kini i Komunističkoj partiji, ostati u redovnom kontaktu sa ambasadom i slijediti sva uputstva koja dobiju.

Prema riječima šefa državne sigurnosne agencije u Bavarskoj Burkharda Körnera, primaoci grantova moraju podnositi redovne izvještaje. A ti izvještaji, kaže Körner, nisu ograničeni samo na informacije o njihovim univerzitetima i napretku koji su postigli u svojim studijama.  

“Od njih se može tražiti da daju informacije o kineskoj zajednici u egzilu, disidentima i manjinama poput Ujgura.” Körner preporučuje da univerziteti budu oprezni kada primaju primaoce CSC grantova. „Rizik je stvaran“, kaže on.

U SAD-u se na Kinu dugo gledalo kao na prijetnju, a FBI je još 2005. istaknuo opasnosti. Ovih dana američka savezna policija održava web stranicu pod nazivom "Kineska prijetnja". FBI svakih 12 sati otvara novu istragu o slučaju špijunaže.

U posljednje dvije decenije, kineski agenti su ukrali ogromne količine podataka iz SAD-a. Centar za strateške i međunarodne studije navodi 224 slučaja između 2000. i 2023. godine, iako je broj neprijavljenih slučajeva vjerovatno daleko veći. Kinezi su izvukli informacije o programu space shuttle, podatke o sjemenu iz Monsanta, mailove iz Bijele kuće, 614 gigabajta informacija o supersoničnoj protivbrodskoj raketi, tajne podatke kompanije Apple o samovozećim automobilima, osjetljive podatke od miliona državnih službenika i još mnogo toga.

Krađe se sve češće dešavaju digitalno. Kina vodi najsveobuhvatniji hakerski program od bilo koje zemlje na svijetu, rekao je šef FBI-a Christopher Wray tokom nastupa krajem oktobra u Silicijumskoj dolini. Bila je to prilično neobična prilika: prvi put su se pred novinarima u isto vrijeme pojavili šefovi tajnih službi iz svih država članica Five Eyes – SAD-a, Kanade, Britanije, Australije i Novog Zelanda. Njihova poruka: Kada je Kina u pitanju, situacija je ozbiljnija nego ikada prije.

 

Mreže preplavljene lažnim vijestima

 

Od tada je Ministarstvo pravde SAD-a podiglo optužnicu protiv niza osumnjičenih kineskih hakera za koje se smatra da rade u ime države. Na web stranici FBI-a možete listati brojne postere "Traže se" sa licima mladića i djevojaka za koje se sumnja da stoje iza cyber napada na kompanije, vladine agencije i istraživačke objekte koji se vrše u ime kineskog Ministarstva državne sigurnosti ili kinesku vojsku, poznatu kao Narodnooslobodilačka armija. Ta web stranica, također, sadrži imena i fotografije kineskih državnih službenika koji su navodno odgovorni za preplavljivanje globalnog interneta lažnim vijestima i za digitalno uznemiravanje disidenata na Zapadu.

Strategija "imenovanja i sramote" koju provode SAD trebala bi djelovati kao sredstvo odvraćanja, ali se čini da je do sada imala malo efekta. Naprotiv: čini se da kineske cyber-grupe dalje razvijaju svoje vještine i postaju profesionalnije.

Američka kompanija za kibernetičku sigurnost Mandiant vjeruje da kineske vlasti stoje iza 29 grupa koje su klasificirane kao Advanced Persistent Threats (APT), oznaku koju stručnjaci dodjeljuju najopasnijim zlonamjernim akterima na internetu. Metode koje koriste su poboljšane: godinama su kineski cyber napadači bili poznati po jednostavnim phishing kampanjama, pri čemu se zlonamjerni softver instalira na računare čim korisnik klikne na link poslat e-poštom, naprimjer. Međutim, danas su se kineske grupe okrenule sofisticiranijim metodama, kao što je ciljanje slabih tačaka na serverima – i ulažu ogromnu energiju da prikriju svoje tragove.

Njemačka je mogla rano shvatiti da Kina nije ni približno bezopasna kao pande u berlinskom zoološkom vrtu.

U bavarskom gradu Kolbermooru 2009. godine razbijena je maska kineskog industrijskog špijuna. Tokom posjete fabrici, koristio je mini-kameru koja je virila iz džepa njegovih pantalona kako bi tajno snimio inovativne proizvode stručnjaka za beton ojačan vlaknima. Zaposleni u kompaniji shvatili su šta radi i pozvali policiju. Kinez je osuđen na uslovnu kaznu zatvora od godinu i po.

Sud u Minhenu je 2011. osudio Kineza za špijunske aktivnosti. Službenik tajne službe prerušen u uposlenika konzulata regrutirao ga je da špijunira Svjetski ujgurski kongres u Minhenu, čije funkcionere Kina vidi kao neprijatelje države. Špijun je dostavljao željene informacije svom rukovodiocu tokom tajnih sastanaka u kafićima, stanicama podzemne željeznice i parku palate Nymphenburg. Njemački domaći sigurnosni službenici uspjeli su ih nanjušiti.

Univerzitet Duisburg-Esen ugostio je gostujućeg profesora iz Kine 2008. godine koji je proveo mjesece na instituciji učeći o najnovijim njemačkim inženjerskim tehnologijama. Samo 10 godina kasnije, univerzitet je otkrio da je taj čovjek bio general-major Narodnooslobodilačke vojske. Kod kuće, on vodi vojnu laboratoriju za testiranje raketa i tehnologiju upravljanja.

Sud je 2021. godine osudio njemački par za špijunažu. Ona je radila kao profesor sa fokusom na južnu Aziju, dok je on radio za fondaciju Hanns Seidel, koja ima bliske veze s Hrišćansko-socijalnom unijom (CSU), političkom strankom desnog centra u Bavarskoj. Kasnije je osnovao think tank. Njih dvoje su regrutirani 2010. godine u Šangaju, gdje su držali predavanja. Par je devet godina dostavljao informacije kineskoj tajnoj službi, prije ili nakon državnih posjeta ili multinacionalnih konferencija.

Ipak, javnost i dalje percipira opasnost od kineske špijunaže kao manje akutnu nego od drugih sila. Mnogi vide Rusiju kao primarnu prijetnju, posebno nakon invazije Moskve na Ukrajinu u februaru 2022. Majkl Brend, političar iz Demohrišćanskih demokrata desnog centra (CDU) koji se fokusira na pitanja ljudskih prava, međutim kaže: „Totalitarna i agresivna Kina najveća je pretnja 21. vijeka“.

Vrlo mali broj Kineza u egzilu, koji su itekako svjesni da se domet Pekinga proteže i u Njemačku, spreman je govoriti otvoreno. Boje se da bi to moglo pogoršati represiju koju mnogi od njih već doživljavaju.

Ali Su Yutong je svejedno spremna javno govoriti – razgovarati o muškarcima u Berlinu koji su se pojavili na njenim vratima želeći seks nakon što je neko postavio lažni oglas na internetu, naprimjer. Ili o policajcima koji su iznenada posjetili njenu porodicu u Pekingu nakon što je prisustvovala demonstracijama u Njemačkoj protiv Komunističke partije Kine. A onda je stigla i poruka preko Telegram kanala od nekoga ko tvrdi da je kineski državni službenik, nudeći joj desetine hiljada eura da šuti o kritičnim pitanjima.

 

47-godišnja novinarka Su pobjegla je u Njemačku 2010. godine nakon što su je njeno kritičko izvještavanje i njeno zalaganje za ljudska prava stavili na radar kineskih vladinih agencija. Danas piše za američki medij Radio Free Asia – i iskusila je skoro sve oblike represije koje kineski priručnik nudi.

 

Novi nivoi ugnjetavanja

 

Dobila je prijetnje smrću na mobilni telefon i zloslutne potvrde rezervacije za hotelske rezervacije na svoje ime koje nikada nije napravila. Nedavno, rekla je za DER SPIEGEL, neko joj je napisao preko društvenih mreža da želi da joj "probije mozak" i pobije cijelu njenu porodicu.

Nije bilo moguće sa sigurnošću utvrditi ko stoji iza uznemiravanja, a kineska ambasada je negirala bilo kakvu umiješanost države. No, prema mišljenju stručnjaka, dimenzije i upornost progona ne ostavljaju nikakvu sumnju da je riječ o institucionaliziranoj kampanji.

Tenzyn Zöchbauer, šef organizacije Tibet Initiative Deutschland, također je doživio niz čudnih pojava. Njena porodica je pre nekoliko decenija pobjegla u Evropu. Prije nekoliko mjeseci upoznala je jednog istaknutog Kineza u Berlinu koji je aktivan u ime bivšeg nezavisnog Tibeta. U ovoj priči ćemo ga zvati Chen radi njegove zaštite.

Nakon što je Chen napustio Berlin, neočekivano je stupio u kontakt sa Zöchbauer preko Telegrama kako bi je zamolio za uslugu. Njegov nalog je bio ograničen, napisao je, ali ona mu je mogla pomoći da ga otključa klikom na priloženi link.

Zöchbauer je saznala da Chen nema nikakve veze s porukom. Neko mu je hakovao profil. Klikom na link omogućio bi Zöchbauerovim napadačima pristup njenom Telegram računu, uključujući sve njene kontakte sa Tibetancima u egzilu i protivnicima režima.

Poslanik CDU Brand kaže da su takve akcije dio "široke strategije", dodajući da se uznemiravanje neistomišljenika "širi poput raka". Brand zahtijeva da njemačke vlasti uspostave centralnu tačku za kontakt za takve slučajeve, zajedno sa telefonom na koji se žrtve mogu obratiti. “Vrijeme je da Njemačka javno kaže: Stani.”

 

Problematična iskustva

 

Svjetski ujgurski kongres, Tibetska inicijativa i organizacija za ljudska prava Freedom for Hong Kong, također, bi željeli vidjeti stvaranje takvog sistema, kako su priopćili njemačkim kreatorima politike u pisanom brifingu. U listu, nevladine organizacije navode 10 slučajeva u kojima su aktivisti ili članovi njihovih porodica u Kini bili pod pritiskom. Njemački službenici sigurnosti, žale se aktivisti, nisu dovoljno opremljeni da se nose sa takvim incidentima, često nemaju dovoljno lingvističkog znanja ili svijesti o pristupima Pekinga. Naslov njihovog izvještaja: "Kineski teror u Njemačkoj."

Čak je i političar CDU Brand imao neugodna iskustva. U septembru 2020. pojavio se na njemačkoj javnoj televiziji ZDF i upozorio na agresiju komunista. U danima neposredno nakon pojavljivanja, njegov mobilni telefon je iznenada počeo da se ponaša čudno. Incident je prijavio sigurnosnim organima, koji su mu savjetovali da uništi napravu. Brand ne vjeruje da je to bila slučajnost.  

"To je bio pokušaj zastrašivanja njemačkog parlamentarca hakerskim napadom."

Mreža neformalnih prekomorskih "policijskih stanica" koju održava Kina u više od 50 zemalja svijeta - uključujući Njemačku - pokazuje koliko je daleko Narodna Republika Kina spremna ići. Izvještaji jedne nevladine organizacije iznijeli su mrežu na vidjelo 2022. godine.

Prema kineskim zvaničnicima, objekti su uspostavljeni samo da pomognu kineskim iseljenicima da lakše riješe birokratska pitanja. No, njemački sigurnosni zvaničnici upozorili su da bi se mogli koristiti za "špijuniranje i uticaj na kinesku dijasporu".

Nekoliko poslovnih ljudi navedeno je na kineskim web stranicama kao kontakt osobe za takve "policijske stanice". Jedan od njih je čovjek koji već dugi niz godina vodi kineski restoran u berlinskoj četvrti Mitte. Na nedavni poziv reagovao je ljutito: „Smetate mi. Nemam vremena za vas”.

Čovjek odgovoran za navodnu "policijsku stanicu" u blizini Minhena kaže u telefonskom razgovoru da je cijela stvar bio veliki nesporazum. Kaže da je samo želio pomoći Kinezima koji žive u Bavarskoj da produže svoje vozačke dozvole tokom pandemije, jer je bilo nemoguće za ljude da putuju kući kako bi se pobrinuli za takva pitanja. Što se tiče špijuniranja ili represije, on kaže: „Kako bih imao vremena za to? Radim dan i noć. Mislite li da sam otvorio restoran da špijuniram svoje goste ili svoje sunarodnike?”

Kineske prekomorske "policijske stanice" do sada nisu dovele do optužnica u Njemačkoj. Međutim, u SAD-u je FBI uhapsio dvojicu muškaraca za koje se smatra da su tajno prikupljali informacije o aktivistima za ljudska prava kineskih korijena. U "prekomorskoj policijskoj stanici" iz poslovne zgrade na istočnom Brodveju. U samom srcu New Yorka.