Rusija intenzivira udare na Ukrajinu: šta je Putinov cilj?

Ujutro u petak, 11. jula, Rusija je pokrenula napad dronom na Odesu. Lokalni mediji su izvijestili da je udarom pogođena zgrada teritorijalnog centra za nabavku i stambene zgrade. Harkiv je, također, pogođen napadom dronovima. Prema riječima načelnika Harkivske regionalne vojne uprave (OVA), Olega Sinegubova, nekoliko zgrada je oštećeno usljed granatiranja, uključujući i porodilište. Dan prije ovog udara, najmanje dvije osobe su poginule u masovnom noćnom napadu na Kijev, a razaranja su zabilježena u nekoliko okruga. Gradonačelnik ukrajinske prijestolnice, Vitalij Kličko, izvijestio je o uništenju stanice hitne pomoći u okrugu Podilski.

Ovi napadi bili su posljednji u nizu masovnih kombiniranih udara Rusije u posljednje vrijeme. Ono što se dogodilo u Kijevu u noći 4. jula nazvano je "paklenom noći" u ukrajinskim medijima. Tada je ruska vojska pokrenula napad sa više od 500 dronova, kao i raketama Kindžal i Iskander.

U tom kontekstu, čak je i američki predsjednik Donald Trump, koji se ranije nazivao posrednikom u sukobu između Rusije i Ukrajine, izrazio svoje razočarenje Rusijom. Također je pojačao svoju retoriku protiv Kremlja.  

"Ako želite znati istinu, Putin nam baca mnogo gluposti. Uvijek je vrlo ljubazan, ali ispostavilo se da to ništa ne znači", rekao je američki predsjednik dan ranije.

Ubrzo nakon ovih riječi, prema Reutersu, SAD su nastavile isporuku nekih vrsta oružja Ukrajini. Prema izvorima agencije, to uključuje artiljerijske granate i mobilne raketne artiljerijske sisteme.

 

Rusija može proizvoditi desetine hiljada dronova mjesečno

 

Rusija ima sposobnost izvođenja tako masovnih udara zahvaljujući nedavno uspostavljenoj proizvodnji dronova, u kojoj se Rusija više ne mora oslanjati na Iran, kao što je to činila 2022. godine.  

"Rusija koristi dronove od 2022. godine, ali se obim promijenio", kaže stručnjak za vojnu tehnologiju David Gambling. "Sada proizvode hiljade dronova mjesečno, moguće i desetine hiljada. To je dovoljno da se preoptereti većina odbrambenih sistema dizajniranih za presretanje raketa".

Pukovnik Markus Reisner iz austrijskog Generalštaba dodao je u intervjuu za DW da Rusija ne bi mogla izvesti tako masovne udare na Ukrajinu da joj nisu pomogle druge zemlje. On skreće pažnju na činjenicu da Kina isporučuje Rusiji dijelove koje koristi u proizvodnji dronova, a Sjeverna Koreja je snabdijeva balističkim raketama. "Dakle, vidimo da Rusija u ovom slučaju računa na saveznike", zaključuje Reisner.

 

Ruski pritisak na Ukrajinu putem terora

 

Nakon još jednog napada na glavni grad, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski komentirao je razloge zašto je Rusija mogla pojačati granatiranje grada. Prema njegovim riječima, Putinov cilj je "da naši ljudi pate, da ih natjera da pobjegnu iz Ukrajine, da kuće, škole - sam život - budu uništeni svuda, ne samo na prvoj liniji fronta", citira ga ukrajinska publikacija NV.

Sam Kremlj, sudeći po izvještajima u štampi, računa da će na ovaj način probiti ukrajinsku odbranu u narednim mjesecima. New York Times je to izvijestio dan ranije, pozivajući se na izvore bliske Kremlju.

Pukovnik Marcus Reisner smatra da Kremlj svojim posljednjim kombiniranim napadima na Ukrajinu pokušava postići dva cilja na strateškom nivou. Prvo, uništiti ukrajinski vojno-industrijski kompleks. Drugo, Putin, prema njegovim riječima, pokušava uticati na ukrajinsko društvo granatirajući civile.

„Istovremeno se izvode ciljani udari na civilno stanovništvo, koje se na taj način želi dodatno oslabiti terorom“, smatra Reisner. „Indirektno, ovo je i pokušaj da se kroz društvo izvrši pritisak na ukrajinsku vladu“.

 

Počinje ljetna ofanziva Rusije?

 

Mnogi vojni stručnjaci očekuju da će Rusija ovog ljeta pokrenuti novu ofanzivu. Njemački politikolog Andreas Heinemann-Grüder smatra da bi povećani kombinirani napadi na Ukrajinu u posljednje vrijeme mogli biti dio ove ofanzivne kampanje.

Rusija ima za cilj onesposobiti ukrajinsku protivvazdušnu odbranu do te mjere da ne može nadoknaditi gubitke snabdijevanjem sa Zapada. To bi, također, moglo ukazivati, smatra Heinemann-Grüder, da se Rusija priprema za neku vrstu "odlučujuće bitke" u uvjerenju da će do kraja ove ili početka sljedeće godine moći prisiliti Ukrajinu na pritisak i pokoriti je svojim zahtjevima.

 

Strah odbrambenih kompanija

Politički analitičari u razgovoru za DW izražavaju uvjerenje da Zapad mora odlučnije djelovati kako bi oduzeo inicijativu Rusiji na bojnom polju. Na konferenciji o obnovi Ukrajine, Volodimir Zelenski je rekao da je Ukrajina pronašla rješenje za odbijanje ruskih napada  - to su, prema njegovim riječima, dronovi presretači. Istovremeno, ukrajinski predsjednik je napomenuo da zemlji hitno trebaju značajna ulaganja u odbrambeni sektor.

Pukovnik austrijskog generalštaba Markus Reisner priznaje da je Ukrajina postigla dobre rezultate u proizvodnji vlastitih dronova, ali prema njegovom mišljenju ne može bez zapadne podrške.  

"Ukrajini je potrebna zapadna podrška sa specijalnim sistemima naoružanja, posebno sa sistemom protivvazdušne odbrane Patriot", kaže Reisner.  

Uoči sastanka, njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da je Njemačka spremna kupiti Patriot od SAD-a za Ukrajinu.

Da bi pružio zaista efikasnu pomoć, Zapad u isporuci oružja Ukrajini treba prevazići vlastiti strah da će to oružje pasti u ruke Rusije, smatra politikolog Andreas Heinemann-Gruder. Neke zapadne odbrambene kompanije, prema njegovim riječima, boje se da će na ovaj način izgubiti svoju tehnološku prednost. Osim toga, prema riječima stručnjaka, odbrambene kompanije se boje da će stvaranje zajedničkih preduzeća sa Ukrajinom dovesti do pada cijena njihovih proizvoda.

"Prema mome mišljenju, takve misli treba odbaciti", zaključuje politikolog.