Rusija, dezinformacije i bitka Evrope za istinu
Ruski predsjednik Vladimir Putin kaže da se slaže sa Vladimirom Lenjinom u svemu, osim u vezi sa "samoopredjeljenjem". To uključuje i propagandu.
Belgijski premijer Alexander De Croo je prošlog mjeseca zajedno sa svojim češkim kolegom napisao pismo evropskim kolegama, pozivajući na aktivnosti „kako bi se suprotstavili (Evropska unija) ruskim zloćudnim aktivnostima“.
Krajem prošlog mjeseca Evropska komisija pokrenula je istragu o Facebooku i Instagramu – oba dio kompanije Meta Marka Zuckerberga – zbog njihovog objavljivanja dezinformacija koje potiču iz stranih zemalja, posebno iz Rusije. Ovaj potez dolazi usred zabrinutosti zbog ruskog uplitanja uoči izbora za Evropski parlament u junu.
Komisija sumnja da platforme nisu ograničile širenje neistina i koordiniane manipulacije, potencijalno kršeći Zakon o digitalnim uslugama. Meta je optužena da nije na adekvatan način kontrolirala neistinite reklame, kampanje dezinformacija i koordinirane farme botova. Ova istraga je četvrta u okviru DSA, nakon akcija protiv TikToka i drugih platformi.
Sofisticirane kampanje
Evropska unija je 2. marta 2022. godine uvela sankcije nekolicini ruskih medija i holdinga—uključujući NTV, Rossiya 1, RT, Sputnjik, Nacionalnu medijsku grupu i VGTRK— obustavljajući njihov prenos i emitiranje unutar EU, nakon ruske invazije na Ukrajinu . EU je ove poteze opravdala kao neophodne sa ciljem zaštite javnog reda i sigurnosti: to nije bila cenzura, kaže se, već je uključivala ciljane mjere u skladu s osnovnim pravima i slobodama. Pravna osnova je bila u Ugovoru o Evropskoj uniji (član 29) i Ugovoru o funkcioniranju Evropske unije (član 215), koji postavlja opći okvir za sankcije EU.
Brojni izvještaji i analize ukazuju da su ruski subjekti, uključujući aktere koje sponzorira država, zaista bili uključeni u širenje dezinformacija. To je uočeno ne samo u kontekstu rata sa Ukrajinom, već i u drugim geopolitičkim situacijama iu pokušajima da se utiče na izbore i javno mnjenje u raznim zemljama.
Ruska vlada je optužena da vodi sofisticirane kampanje čiji je cilj oblikovanje narativa, sijanje razdora i podrivanje povjerenja u demokratske institucije. To često uključuje korištenje platformi „društvenih medija“, web stranica sa lažnim vijestima i drugih internetskih kanala za širenje lažnih ili iskrivljenih informacija i teorija zavjere.
Raznovrsnost taktika
Rusija koristi razne taktike za širenje dezinformacija u EU i šire. To uključuje:—
- - propagandu: mediji pod kontrolom države, kao što su RT (bivši Russia Today) i Sputnjik, promoviraju proruske narative i u prvi plan stavljaju planove Kremlja;
- - Doppelgänger: 'klonovi' najmanje 17 autentičnih medija – uključujući Bild (Njemačka), 20minutes (Francuska), ANSA (Italija), Guardian (Velika Britanija) i RBC-Ukrajina – ciljaju korisnike lažnim tekstovima, koristeći imena domena slična one imitiranih medija i kopiranje njihovog dizajna;
- - web stranice: web stranice polako stvaraju publiku putem nepovezanih postova prije nego što pređu na dezinformacije u određeno vrijeme;
- - manipulacije 'društvenim medijima': platforme se koriste za pojačavanje dezinformacija kroz koordinirane kampanje, lažne račune i automatizirane botove, i
- - cyber napadi i hakiranje: udruženi sa kršenjem podataka radi krađe informacija, oni ometaju komunikaciju i potkopavaju demokratske procese.
Ove taktike se često koriste u kombinaciji za kreiranje kampanja koje imaju za cilj postizanje strateških ciljeva, kao što su slabljenje kohezije EU, podrivanje povjerenja u institucije i unapređenje geopolitičkih interesa Rusije.
Odbijanje napada
Koje alate ima EU da pobije ove napade? Inicijativa EUvsDisinfo, koju je pokrenula Evropska služba za vanjske poslove 2015. godine, ima za cilj suzbijanje dezinformacija usmjerenih na EU. Nudi pretraživu bazu podataka sa više od 12.000 uzoraka prokremaljskih dezinformacija.
Komisija je 2018. godine uvela dobrovoljni Kodeks ponašanja o dezinformacijama, koji podstiče online platforme da poduzmu mjere za borbu protiv njihovog širenja. U junu 2022. godine su ojačani kod potpisale 34 potpisnice koje su bile strane u njegovoj reviziji, uključujući velike tehnološke kompanije kao što su Meta, Google i TikTok.
Evropska opservatorija za digitalne medije, osnovana 2021. godine, mreža je provjerivača činjenica, istraživača i akademskih institucija koje rade na praćenju i analizi trendova dezinformacija u Evropi. EU, također, vodi sistem brzog uzbunjivanja, koji omogućava državama članicama da dijele informacije o incidentima dezinformacija i koordiniraju odgovore.
EU osigurava sredstva za istraživačke i inovativne projekte koji imaju za cilj suzbijanje dezinformacija i povećanje medijske pismenosti. To uključuje projekte u okviru programa Horizon 2020 i Horizon Europe, kao i inicijative kao što je pilot Evropskog savjeta za inovacije.
Konačno, EU je donijela zakone u ovoj oblasti, sa DSA i njegovim pratećim Zakonom o digitalnim tržištima. Oni imaju za cilj uspostavljanje jasnih pravila za online platforme, poboljšanje transparentnosti i odgovornosti i jačanje prava korisnika u digitalnom okruženju.
Informirani diskurs
Međutim, i građani mogu odigrati svoju ulogu. Podržavajući nezavisno novinarstvo i različite medijske ekosisteme, možemo smanjiti uticaj dezinformacija. Istražujući niz perspektiva i izvora, manja je vjerovatnoća da ćemo biti izloženi eho komorama i filterskim mjehurićima.
Podsticanje vještina kritičkog razmišljanja od najranije dobi može pomoći mladim ljudima da postanu pronicljiviji potrošači informacija – poučavanje mladih da preispituju pretpostavke, razmatraju višestruka gledišta i traže pouzdane izvore može pomoći da se zaštite od dezinformacija. Konačno, aktivnim uključivanjem u demokratske procese, kao što su glasanje, organiziranje zajednice i politički aktivizam, možemo pomoći u borbi protiv dezinformacija promoviranjem informisanog građanskog diskursa i demokratskih vrijednosti.