Rusija će pokrenuti RT kanal u Bosni i Hercegovini, mogla bi produbiti polarizaciju u zemlji
Krajem prošle godine ruski državni medij RT (bivši Russia Today) najavio je pokretanje TV kanala u Bosni i Hercegovini. Odluka je donesena nakon što je novinar Alternativne televizije iz Banja luke na godišnjoj konferenciji za medije pitao ruskog predsjednika da li će RT biti pokrenut u Republici Srpskoj. Putin je odgovorio da će provjeriti sa kolegama šta mogu da urade i može li se osnovati ruska televizija u BiH.
„Mi smo zaista upoznati sa situacijom u Republici Srpskoj, u Bosni i Hercegovini i naše ocjene o ovoj situaciji potpuno se poklapaju sa ocjenama vašeg političkog rukovodstva“, rekao je Putin.
Odgovor ruskog predsjednika objavila je i Ambasada Ruske Federacije u BiH na svom Facebook profilu.
Dan kasnije, 15. decembra, glavna urednica RT-a Margarita SimonJan najavila je da će 2024. godine pokrenuti emitiranje programa RT-a u Bosni i Hercegovini.
„Slijedeće godine ćemo pokrenuti emitiranje programa na srpskom jeziku koji do sada nije postojao“, rekla je Simonjan za TV Rusija 1.
Iako se BiH u potpunosti uskladila sa evropskim sankcijama Rusiji, koje uključuju, između ostalog, zabranu emitiranja ruskih TV kanala, RT i Sputnjik, sadržaji RT-a i dalje su dostupni u Bosni i Hercegovini preko određenih kablovskih operatera.
Kao odgovor na najavu pokretanja RT-a u BiH, EU je izdala saopćenje u kojem poziva BiH da se suzdrži od produbljivanja veza sa Rusijom i da uloži dodatne napore da zatvori prostor za vanjski uticaj i manipulaciju informacijama.
Glasnogovornik EU Peter Stano pozvao je početkom januara sve relevantne političke aktere u BiH, na državnom i entitetskom nivou, da se pridržavaju pune implementacije restriktivnih mjera, uključujući i one usmjerene protiv Rusije i Bjelorusije. On je podsjetio da su sankcije protiv RT-a uvedene, jer je ovaj medij "dio ruskih instrumenata za propagandu i dezinformacije, koji prate ilegalni agresorski rat Kremlja protiv Ukrajine".
Vladimir Đorđević, docent na Katedri za teritorijalne studije Fakulteta za regionalni razvoj i međunarodne studije Univerziteta Mendel u Brnu, smatra da pokretanje RT Balkana u Bosni i Hercegovini neće samo povećati ruski uticaj u Bosni i Hercegovini, već će uticati i na cijeli region.
„Otvaranje medija koji se direktno finansira od strane ruske države dodatno će problematizirati pitanje polarizacije u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu. Ova polarizacija će u velikoj mjeri pratiti nacionalne linije, jer, prema mome mišljenju, ruska država zapravo zloupotrebljava nacionalističke narative u regionu i koristi ih za svoju propagandu“, navodi Đorđević.
Prema njegovim riječima, ruska propaganda prilično uspješno stvara negativnu sliku Zapada u regionu.
„Činjenica da ćemo imati još jedan kanal, nakon kanala u Srbiji, svakako će biti usmjerena na zloupotrebu već prilično moćnih narativa u Bosni i Hercegovini, posebno dominantnih u Republici Srpskoj. Mislim da će to dodatno problematizirati cjelokupnu političku situaciju u BiH“, kazao je Đorđević.
Član redakcije Raskrinkavanje.ba Rašid Krupalija ocjenjuje za EWB da bi dolaskom RT-a Bosna i Hercegovina dobila samo još jedan medij koji se ne može pohvaliti objektivnim izvještavanjem.
Prema njegovim riječima, RT je već prisutan u BiH u vidu sadržaja objavljenih na platformi RT Balkan, od kojih se neki distribuiraju i na portalima u BiH.
“Raskrinkavanje. ba je u više navrata ocjenjivala činjenično netačne tvrdnje objavljene na ovom portalu, od izvještavanja o ratu u Ukrajini do domaćih tema kao što je genocid u Srebrenici, ili pitanja poput klimatskih promjena, kojima se RT Balkan bavio širenjem teorija zavjere o klimatskoj krizi”, kaže Krupalija.
On dodaje da se može pretpostaviti da bi ova televizija svoju publiku prvenstveno tražila u jednom dijelu BiH, u Republici Srpskoj, s obzirom da se sadržaji na portalu u velikoj mjeri poklapaju sa stavovima vladajuće stranke u tom entitetu.
“To ne bi imalo nikakav integrativni uticaj u BiH pa čak ni stabilizacijski”, podvlači Krupalija.
Napominje da su proruski narativi prilično prisutni u medijskom okruženju u BiH, ali i u drugim balkanskim zemljama.
“Ruski mediji pronalaze put do publike preko portala i društvenih mreža, ali je alarmantno da imamo javne medije, poput javnog servisa ili entitetskih novinskih agencija – medija koji se finansiraju novcem poreskih obveznika – koji su pod apsolutnom kontrolom vladajuće stranke, a na kojoj se objavljuju ne samo propagandni narativi, već i dezinformacije i manipulacije iz ruskih izvora”, objašnjava Krupalija.
On ocjenjuje da televizijski programi, posebno javni servisi, uživaju povjerenje značajnog dijela publike, tako da takvi sadržaji ne samo da dopiru do široke publike, već se i prihvataju kao tačna informacija.
„U tom kontekstu, najava dolaska RT-a bi se smatrala izrazom nesmanjenog interesa za širenje ruskog uticaja u Bosni i Hercegovini i regionu uopće“, kaže Krupalija.
Govoreći o tome kako ruski državni mediji deluju u Srbiji, Vladimir Đorđević je ocijenio da su usklađeni sa zvaničnim narativima političkih elita, bez kritičkog izveštavanja.
“Oni nikada ne kritikuju političke elite šta god da rade. Osim toga, daju im prostora za klevetu Zapada. Naprimjer, u slučaju predsjednika Srbije, nekoliko puta su izvještavali kada je veoma kritički govorio o EU. Sa druge strane, nisu se javili kada je hvalio EU za pomoć i pomoć Srbiji“, rekao je Đorđević.
RT je globalna televizijska stanica koju je osnovala Vlada Ruske Federacije 2005. godine, a njen sadržaj se emitira na višejezičnim kanalima širom svijeta. Nakon ruske agresije na Ukrajinu, emitiranje ovog kanala zabranjeno je u zemljama EU, kao i u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji i nekoliko drugih zemalja.
U novembru 2022. godine počela je sa radom online verzija RT-a na srpskom jeziku pod nazivom RT Balkan. Emitiranje sadržaja počelo je porukom: „Kosovo je Srbija“.