Rusi plaćaju račun Novim povećanjem poreza Kremlja ima za cilj popuniti rekordni deficit i finansirati rat - ali to možda neće biti dovoljno
Ruska Vlada je odobrila nacrt saveznog budžeta za 2026-2028. Kompletni dokumenti još nisu javni, ali glavne brojke i velike poreske promjene koje je najavilo Ministarstvo finansija jasno pokazuju namjere Kremlja: 2026. godine planira uzeti 1,2 biliona rubalja (14,4 milijarde dolara) od građana i usmjeriti ih u državni budžet i rat - na štetu običnih građana i privatnog biznisa. Meduza istražuje hoće li to biti dovoljno da se popuni rekordna rupa u saveznom budžetu, šta bi to moglo značiti za cijene hrane i kako bi Centralna banka Rusije mogla biti prisiljena prilagoditi kamatne stope dok se bori da uravnoteži inflacijske ciljeve s usporavanjem ekonomije.
Koliko će Rusi platiti?
Počev od 1. januara 2026. godine, ruski porez na dodanu vrijednost (PDV) će porasti sa 20 na 22 posto, objavilo je 24. septembra Ministarstvo finansija - uprkos ranijim obećanjima da neće dirati poreze do 2030. godine. Smanjena stopa od 10 posto ostat će za esencijalne robe poput hrane, lijekova i medicinskih potrepština te proizvoda za djecu. Ministarstvo nije krilo činjenicu da će 4,4 biliona rubalja (52,8 milijardi dolara) koje očekuje da će izvući iz ekonomije u naredne tri godine ići na vojne troškove i sigurnosne snage.
Brojke su toliko velike, jer je PDV - u suštini porez na potrošnju - jedan od glavnih izvora prihoda saveznog budžeta. Zajedno sa porezom na eksploataciju minerala, prošle godine je osigurao 70 posto saveznih prihoda, pri čemu je samo PDV činio 37 posto. Viša stopa efektivno znači uzimanje više direktno od domaćinstava, budući da preduzeća obično prenose veliki dio dodatnog tereta na potrošače kroz više cijene.
Vlada, također, zateže šarafe malim preduzećima. Smanjuje se ograničenje prihoda za kompanije koje ispunjavaju uslove za korištenje ruskog pojednostavljenog poreskog sistema sa 60 miliona rubalja (oko 720.000 dolara) na samo 10 miliona (oko 120.000 dolara). Sistem je izuzetno popularan: oko 70 posto samostalnih poduzetnika oslanja se na njega. U 2024. godini, državni prihodi od ove sheme dostigli su 1,3 biliona rubalja (15,6 milijardi dolara). Sada, sa većim poreskim opterećenjem - plus naglim povećanjem doprinosa za socijalno osiguranje sa 15 na 30 posto za sektore poput maloprodaje i građevinarstva - mnoga mala preduzeća možda neće preživjeti.
"Troškovi bi mogli toliko naglo porasti da bi moglo biti lakše zatvoriti ili prodati posao", rekao je jedan vlasnik preduzeća za The Bell.
Ministarstvo finansija procjenjuje da će smanjenje ograničenja prihoda za poreske obveznike sa pojednostavljenim sistemom dodati otprilike 600 milijardi rubalja (7,2 milijarde dolara) u budžet u naredne tri godine.
Šta je sljedeće za inflaciju i ekonomiju?
Planirano povećanje PDV-a u Rusiji na 22 posto izazvat će kratkoročni skok cijena, ali neće stvoriti trajni inflacijski pritisak, izjavila je šefica Centralne banke Rusije Elvira Nabiullina dan nakon objave. Za cilj
Centralne banke da smanji inflaciju, tvrdila je, viši porezi su manje zlo u poređenju sa rastućim strukturnim budžetskim deficitom ili napuštanjem ruskog fiskalnog pravila.
„Što više vlada povećava deficit, to više moramo održavati kamatne stope i manje je prostora za privatno kreditiranje“, objasnila je Nabiullina.
Dodala je da regulator i dalje predviđa ključnu stopu od 12 do 13 posto u 2026. godini. Stopa trenutno iznosi 17 posto, a sljedeća odluka o ključnoj stopi bit će donesena 24. oktobra.
Ekonomista u ruskom analitičkom centru rekao je za Meduzu da će povećanje PDV-a dodati 0,6-0,7 procentnih poena inflaciji početkom 2026. godine, kada stupi na snagu, i još 0,3-0,4 poena u narednim mjesecima. Sveukupno, rekao je, uticaj će biti sličan onome iz 2019. godine, kada je porez, također, povećan za dva boda.
Pravi rizik nije privremeni skok, već viša baza sa koje će cijene nastaviti rasti, rekla je Alexandra Prokopenko, saradnica u Carnegie Russia Euroasia Centru.
„Recimo da je kilogram mesa koštao 300 rubalja [3,60 dolara] prije povećanja PDV-a. Nakon toga će koštati 310 [3,72 dolara]. A od tada nadalje, nova cijena raste od 310“, objasnila je. „Budžetski deficit sada direktno finansiraju građani.“
Rezultat, upozorila je, je da će Rusi moći priuštiti manje i njihova kupovna moć će se smanjiti, jer je „PDV ugrađen u praktično sve“.
Učinak na rast BDP-a bit će „kompleksan“, rekao je za Meduzu ekonomist iz ruskog analitičkog centra. Da bi se to izmjerilo, rekao je, trebalo bi uravnotežiti gubitak potrošnje s porastom državnih rashoda.
„PDV je alat za preraspodjelu koji proširuje udio države u ekonomiji - u svakom smislu, uključujući i vojsku“, primijetio je. Ipak, očekuje da će negativni efekti na BDP nadmašiti pozitivne.
Rusko Ministarstvo ekonomskog razvoja već je smanjilo svoje prognoze. Sada očekuje da će BDP porasti za samo jedan posto u 2025. godini, u odnosu na 2,5 posto koliko je projektovano u aprilu. Za 2026. godinu, prognoze su snižene sa 2,4 posto na 1,3 posto. Revizije približavaju ministarstvo Centralnoj banci, koja predviđa rast od jedan do dva posto u 2025. i 0,5-1,5 posto u 2026. godini.
Drugim riječima, nakon dvije godine rasta iznad četiri posto (4,3 posto u 2024. i 4,1 posto u 2023.), vlada sada predviđa da će se ekonomija usporiti na samo jedan do 1,3 posto rasta u 2025. i 2026. godini.
Koliki će biti budžetski deficit?
Ruski budžet za 2025. godinu izmakao je kontroli - sa jedne strane pritisnut usporavanjem ekonomije, niskim cijenama nafte, jakom rubljom i previše optimističnim prognozama Ministarstva ekonomije, a sa druge strane ogromnim finansijskim zahtjevima rata i zapadnim sankcijama. Prema novim podacima Ministarstva finansija, koje je citirao Interfax, deficit će dostići 5,7 biliona rubalja (68,4 milijarde dolara, ili 2,6 posto BDP-a) - najveći iznos od početka potpune invazije na Ukrajinu. To je skoro pet puta više od deficita prvobitno upisanog u zakon o budžetu: 1,2 biliona rubalja (14,4 milijarde dolara, ili 0,5 posto BDP-a). Već ovog proljeća Vlada je promijenila budžet kako bi podigla cilj na 3,8 biliona rubalja (45,6 milijardi dolara, ili 1,7 posto BDP-a).
Za 2026. godinu vlada projektuje ono što je premijer Mihail Mišustin nazvao "prihvatljivim" deficitom od 3,8 biliona rubalja (1,6 posto BDP-a). Ministar finansija Anton Siluanov odredio je potrošnju za tu godinu na 44,1 bilion rubalja (528,9 milijardi dolara), u odnosu na 42,3 biliona (507,3 milijarde dolara) odobrenih za 2025. godinu. Očekuje se da će prihodi porasti sa 38,5 biliona rubalja (461,8 milijardi dolara) u 2025. na 40,3 biliona (483,4 milijarde dolara) u 2026. godini. Centralna banka predviđa inflaciju na kraju godine na šest do sedam posto.
Prvi put od početka rata, potrošnja u okviru stavke "Nacionalna odbrana" bit će smanjena - sa 13,5 biliona rubalja (161,9 milijardi dolara) u 2025. na 12,6 biliona (151,1 milijarda dolara) u 2026. godini, prema Interfaxu i Reutersu. Ali, kako izvještava Faridaily, pozivajući se na materijale Ministarstva finansija, rashodi
za "Nacionalnu sigurnost i provođenje zakona" - koji obuhvataju obavještajne agencije, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Nacionalnu gardu i druge - porast će sa 3,56 biliona rubalja (42,7 milijardi dolara) u 2025. na 4,07 biliona (48,8 milijardi dolara) u 2026. godini.
Uzevši sve zajedno, vojni i sigurnosni izdaci činit će 38 posto budžeta za 2026. godinu - samo nešto manje od rekordnih 41 posto planiranih za 2025. godinu, što je najveći udio od sovjetskog doba.